RADULOVIĆ

Crna Gora, nakon završetka pandemije korona virusa, treba da izgradi novi društveni konsenzus, posebno po pitanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i kreiranja stabilnog ekonomskog sistema, ocijenio je predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović, u emisiji “Zumiranje” na TVCG.

Evropska unija ponovo je na jučerašnjem samitu u Zagrebu potvrdila nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pozvala na jedinstvo i solidarnost u krizi izazvanoj korona virusom.

Radulović je, komentarišući deklaraciju usvojenu u Zagrebu, kazao da su zemlje Zapadnog Balkana obavezne da izgrađuju i međusobno urede odnose prije učlanjenja u EU.

“Određeni broj zemalja se tako i ponaša, određene zemlje ne. Crna Gora ima izvanredne odnose sa susjedima, osim sa onim susjedima kojima odgovora da ti odnosi ne budu na dobrom nivou”, istakao je Radulović.

Dio Zagrebačke deklaracije odnosi se na paket od 3,3 milijarde eura podrške koju je EU mobilisala za pomoć regionu u rješavaju posljedica krize koja uključuje trenutnu podršku zdravstvenom sektoru, podršku kasnijem socio-ekonomskom oporavku, ali i paket od 750 miliona eura makrofinansijske pomoći i 1,7 milijardi eura podrške Evropske investicione banke.

“Imamo vrlo jasno određenje – zajedno smo u problemu, zajedno ćemo izaći iz problema i koliko buemo mogli pomoći ćemo”, poručio je Radulović.

On je poručio da su odluke o značajnim ekonomskim modelima podrške su znak ohrabrenja.

“Vidjela je EU da su zemlje Zapadnog Balkana usred te situacije sa virusom sposobne da one daju jednu vrstu pomoći velikim zemljama. Albanski doktori išli u Italiju da pomognu u jeku krize, Crna Gora je organizovala besplatan prevoz državljana EU do njihovih zemalja”, istakao je Radulović.

Naveo je da je u deklaraciji bilo i kritika kojih, kako je kazao, i treba da bude.

“Ponovo su podsjetili na naše obaveze, koje dijelom jesmo ispunili, dijelom ne. Podsjetili su nas da moramo pojačati borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, da moramo jačati institucije i vladavinu prava, da privreda mora biti spremna za politiku konkurentnosti među privrednim subjektima u EU. Privrede na Zapadnom Balkana to još nijesu. Postoje elementi toga i toga su oni svjesni, ali i mi bi trebali da budemo svjesni i da otklanjamo prepreke ekonomskog sistema”, kazao je Radulović.

Kako je ocijenio, Crna Gora to još nije uradila na starteški način.

“Trebamo u ovom trenuku da napravimo redifinisanje naših pozicija i odnosa u našem društvu. Ovaj virus korone napravio je značajan društveni konsenzus, na čijim temeljima mormao da izgradimo nove društvene konsenzuse, posebno po pitanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i izgradnju stabilng ekonomskog sistema, koji je relativno pravedan”, nagalsio je Radulović.

Ocijenio je da se Crna Gora kreće u pravom pravcu, ali da je sada na Vladi da nakon svega što se dešavalo sa korona virusom i uprkos ekonomskoj krizi koja se najavljuje, pokrene društveni dijalog, koji će, kako je naveo, voditi ka nekoj boljoj Crnoj Gori.

On smatra da i opozicija mora da se vrati u institucije i da kritikujući rad vlasti pomogne u izgradnji društva.

“Vlast i opozicija moramju sjesti zajednO. EU daje podršku, kao i NVO sektor”, dodao je Radulović.

Nema opasnosti od uticaja Kine u CG

Komentarišući približavanje pojedniih zemalja Rusiji i Kini, Radulović je istakao da je greška kada se zemlje Zapadnog Balkana “pakuju u isti koš”.

“Samo pojedine zemlje su izrazile naklonost ka Rusiji i Kini i samo kod pojedinih zemlja i njihovih lidera došlo je do hlađenje odnosa sa EU. Tu prevashodno mislim na Srbiju. Pratio sam njihove medije i jučerašnji samit je prošao skoro bez ikakave pažnje. Pomoć iz EU je zanemarena a iz Kine i Rusije glorifikovana”, naveo je Radulović.

On je kazao da Crna Gora ima korektne i prijateljske odnose sa Kinom.

“Ali mislim da nema opasnosti da taj ekonomski uticaj prisustva Kine provocira neki negativan uticaj na odlučivanje naših političkih struktura, a pogotovo ne u pitanjima koja se vežu za evropske ili evroatlanstke vrijednosti. Sigurno nema ni od Rusije. Znamo kakav smo odnos imali sa trom zemljom, posebno nakon 2015. i 2016. godine. Nažalost mislim da će to tako ostati, ne zbog naše strane nego zbog određenih geopolitičkih pitanja koje Rusija rješava na Balkanu na sebi svojstven način”, istakao je Radulović.