16. maj
Izbor i priprema: Č. Đurđić
Na današnji dan 1380. u Kotoru je izbio ustanak pučana zbog zaoštrenih ekonomskih i socijalnih razlika, kao i visokih dažbina koje je kotorsko plemstvo nametalo, naročito stanovništvu u gradskom zaleđu.
1422 – Neuspješno su završeni pregovori Venecije i srpske despotovine koja je tražila povraćaj svih teritorija koje joj je Balša III zavještao. Venecija je bila spremna da ustupi Bar i Drivast uz proviziju od hiljadu dukata, što srpska despotovina nije prihvatila.
1876 – Potpisana je Vojna konvencija između Crne Gore i Srbije. Na taj čin reagovala je Austrija plašeći se da vojna konvencija ne doprinese razbuktavanju Hercegovačkog ustanka i njegovom širenju na cijeli Balkan, što bi ugrozilo austrijske interese i interese drugih velikih sila. Beč je knjazu Nikoli ponudio mogućnost teritorijalnog proširenja na račun Turske, ukoliko od konvencije odustane. Prema savjetu Rusije, knjaz Nikola je odbio ponudu i potpisao ugovor kojim se Srbija obavezala da Crnoj Gori uputi 40 hiljada dukata za opremanje vojske, nabavku oružja i municije.
1898 – Rođen je srpski pjesnik, putopisac i diplomata Rastko Petrović. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista, a njegova zbirka pjesama “Otkrovenja” smatra se jednim od najznačajnijih djela srpske poezije između dva svjetska rata. Istoga dana rođena je i jedna od najpopularnijih srpskih pjesnikinja Desanka Maksimović. Poznata djela: “Pesnik i zavičaj”, “Tražim pomilovanje”, “Slovo o ljubavi”, “Nemam više vremena”.
1947 – Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima. S holandskim ljekarom Kristijanom Ajkmanom dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.
1984 – Umro je američki romansijer, pripovjedač i dramski pisac Irvin Šo. Proslavio se romanom “Mladi lavovi”. Njegova proza odlikuje se izraženom dramatičnošću, osjećanjem za društvenu stvarnost i živim dijalogom. Pored „Mladih lavova“, napisao je „Lusi Kraun“, „Dvije nedjelje u drugom gradu“, „Glasovi ljetnjeg dana“, „Hljeb na vodama“, „Bogataš i siromah“ i druge; zbirke pripovjedaka „Mornar sa Bremena“, „Dobrodošli u grad“, „Ljubav na mračnoj strani ulice“ i drame „Sahranite mrtve“, „Opsada“, „Povlačenje u zadovoljstvo“, „Sinovi i vojnici“.
2009 – Trijumfom Jadrana CKB nad Budvanskom rivijerom 8:6, u Igalu je završeno prvenstvo Crne Gore u vaterpolu. Jadran je time osvojio prvu titulu prvaka Crne Gore.
2011 – Na portalu „Analitika“ objavljeno je da je novim programom Demokratske partije socijalista predviđena jedna, autokefalna pravoslavna vjerska zajednica u Crnoj Gori. Odredbu o jedinstvenoj crkvi u program je unijela radna grupa na čelu s predsjednikom DPS-a Milom Đukanovićem nakon javne rasprave u toj partiji, u kojoj je učestvovalo više od pet hiljada ljudi. “Pošto su pravoslavni vjernici podijeljeni u Crnoj Gori, prevazilaženju te podijeljenosti najbolje pogoduje jedinstvena i organizaciona samostalnost pravoslavne vjerske zajednice uz puno poštovanje i afirmaciju crnogorskog, državnog i nacionalnog i kulturnog identiteta i međunacionalnog sklada“, piše u novom programu DPS-a.
2011 – Crnogorska kinematografija prvi put je predstavljena na Kanskom filmskom festivalu, u okviru regionalnog paviljona Jugoistočne Evrope. Na crnogorskom štandu predstavljeni su filmovi Željka Sošića „Mali ljubavni bog“, Branka Baletića „Lokalni vampir“, Nemanje Bečanovića „Posljednje poglavlje“ i Draška Đurovića „As Pik“, kao i filmovi u pretprodukciji – nagrađeni na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore.
2013 – Fondacija „Ćano Koprivica“ osnovala je u Nikšiću prvo profesionalno lutkarsko pozorište „Šćućkin“. Prva predstava novog pozorišta bila je „Crvenkapa“, tekst Igora Bojovića, u režiji Gorana Bulajića. Pozorište je ime dobilo po Vasiliju Šćućkinu, direktoru Crnogorskog narodnog pozorišta i glumcu lutkarskog pozorišta u Nikšiću i Podgorici nakon Drugog svjetskog rata.
2013 – LGBT Forum „Progres“ u Podgorici promovisao je prvu crnogorsku LGBT razglednicu, uoči 17.maja međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije. Prva LGBT razgledica je inkluzivnog tipa i predstavlja postojanje LGBT zajednice, njen identitet i obilježja, pravo na slobodu i pripadništvo Crnoj Gori. Prva razglednica „Pozdrav iz Podgorice“ ispred LGBT zajednice poslata je predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću.
2013 – Papa Franjo je pozvao svjetske lidere da okončaju „kult novca“ i pokrenu etičke finansijske reforme. „Ekonomija slobodnog tržišta stvorila je tiraniju, u kojoj se ljudi cijene na osnovu kupovne moći“, kazao je papa obraćajući se diplomatama u Vatikanu u prvom velikom govoru o finansijskoj krizi.
Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:
1703 – Umro je francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki “Vilinske priče”.
1770 – U Versaju su se vjenčali francuski prestolonasljednik Luj – kasnije Luj 16. i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Nakon Francuske revolucije 1789. osuđeni su na smrt i pogubljeni na giljotini 1793. godine.
1881 – U okolini Berlina pušten je u saobraćaj prvi električni tramvaj.
1929 – U Holivudu su dodijeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu “Krila”, glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.
1969 – Sovjetski vasionski brod “Venera 5” približio se Veneri i izbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.
1972 – Predsjednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku pustili su u rad hidroenergetski sistem “Đerdap” na Dunavu.
1974 – Skupština SFR Jugoslavije proglasila je Josipa Broza Tita za doživotnog predsjednika države.
1975 – Japanka Jumko Tabei postala je prva žena koja se popela na najviši svjetski vrh – Mont Everest.
1992 – Povlačeći se iz Bosne, Jugoslovenska narodna armija digla je u vazduh bihaćki aerodrom pod planinom Plješevicom, vrijedan oko šest milijardi dolara.
2005 – Parlament Kuvajta usvojio je zakon kojim se ženama daje pravo glasa i kandidovanja na izborima.
2007 – Nikola Sarkozi, nasljednik Žaka Širaka na mjestu predsjednika Francuske, zvanično je preuzeo dužnost i u inauguralnom govoru u Jelisejskoj palati obećao eru promjena.
2011 – Bečki dnevni list „Esterajh“ objavio je da je najtraženiji svjetski terorista Osama bin Laden, koga su američki specijalci ubili 1. maja u Pakistanu, tokom 90-ih tajno boravio u Austriji i Bosni i Hercegovini, te da je posjedovao bosansko-hercegovački pasoš, izdat tih godina u Beču. U listu se takođe navodi da je Bin Ladena, čije je djelovanje Zapad tada prihvatao prećutno, 1993. u Sarajevu srela novinarka njemačkog „Špigla“ Renata Flotau, što je u Bosni i Hercegovini negirano.
2011 – Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Luis Moreno-Okampo zatražio je da se izda nalog za hapšenje Moamera Gadafija zbog ubistva više hiljada demonstranata koji su se borili protiv njegove 41-godišnje vladavine.
0 comments