ĐUROVIĆ

Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore koji je trebalo da bude predstavljen u junu odgođen je za oktobar, kazala je za Televiziju Crne Gore profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović.

Đurović je gostujući u Dnevniku kazala da je EK pogođena Kovid panedemijom pokazala da nema dovoljno administrativnih kapaciteta da odradi ovaj zahtjevni posao a to je priprema novih izvještaja po novom metodološkom okviru koji podrazumijeva da su oni mnogo obuhvatnji i sa više indikatora.

“Komisija je navela da, zbog svojih ograničenih administrativnih kapaciteta ne radi onlajn već direktno sa mnogo više prisustva u zemljama i na terenu, se najvjerovatnije izvještaj odlaže za jesen. To je istovremeno i refleksija jednog, da kažem, i fer odnosa poslije ove zdravstvene krize da se jedna serija izbora koja se dešava u regionu ostvari tako što izvještaji neće ići nikom ni u prilog ni protiv i dozvoliti da se izborni proces, uz prisustvo svih tih neophodnih komisija obavi kako prvo u Srbiji pa onda u Makedoniji, lokalni izbori u Bosni, Crnoj Gori vjerovatno će i u Hrvatskoj ranije a da onda u oktobru dobijemo izvještaj koji će biti u skladu sa novom metodologijom”, kazala je Đurović.

Ona je dodala da ako nemamo izvještaj u junu imaćemo nezvanične izvještaje o vladavini prava.

“Oni što je u fokusu nove metodologije to je veća politička pažnja i veća pažnja javnosti na oblast vladavine prava. Sve to mi imamo u našoj pregovaračkoj poziciji po kojoj i dalje postupamo. Ali ono što je EK pozdravila je to da je Crna GOra politički prihvatila novu metodologiju u granicama svoje pregovaračke pozicije i što je vrlo dobro u tajmingu evropskoh odluka u susret sastanku Evropskog savjeta 18. juna kada bi bilo dobro da i druge zemlje koje pregovaraju učine isto čime bi potvrdili svoju evropsku posvećenost i spremnost da prihvatimo pravila pregovora onako kako doprinose kako obje strane se osjete da su dio toga procesa”, dodala ej Đurović.

Kriterijumi, kako je pojasnila, ne mogu biti strožiji ukoliko su utemeljeni u našoj postojećoj pregovaračkoj platformi.

“Znači pravno gledano, formalo gledano to je to što je naš pregovarački okvir. Sve drugo je naše dobrovoljno prihvatanje da li mi želimo da pravimo mapu puta za jačanje demokratskih institucija, reformu javne uprave, više da vežemo program pristupanja sa programom ekonomskih reformi, naravno da su sve to stvari koje bi nama pomogle da lakše i snažnije pregovaramo”, kazala je Đurović.

Ona je istrakla da je Crna Gora spremna za dublje reforme.

“One se i fokusiraju na oblast vladavine prava u nezvaničnom izvještaju znamo šta će nam biti, da kažem, osjetljive tačke na njih se moramo fokusirati u vremenu u kojem nam budući izborni procesi dozvoljavaju a to je svakako ispunjavanje kriterijuma prvo iz oblasti poglavlja 23”, dodala je Đurović.

Profesorica Ekonomskog fakulteta podsjetila je da Crna Gora pregovara 7 godina, da smo imali 12 međuvladinih konferencija, otvorili sve što se moglo otvoriti.

“Znači mi smo mnogo više ciljano u procesu integracija i sigurno više podliježemo montoringu. Fokus za Crnu Goru su prvenstveno administrativni kapaciteti ali i snaga institucija koje su nama važne gdje se traži da prosto Crne Gora se unaprijedi a to je i popunjenost u Sudskom savjetu i liderske pozicije u Agenciji za antikorupciju, Vrhovnom državnom tužilaštvu, Ustavnom sudu. Svima je to nama poznato i mi se kao društvo moramo vratiti političkom dijalogu kako bi odblokirali taj proces koji nam koči napredak u oblasti vladavine prava”, kazala je Đurović.

Ona je zaključila de ja Crna Gora i do sada pokazala da se može nositi sa evropskim izazovima i samim tim što je Evropska komisija pozdravila stav Vlade misli da smo pokazali da smo spremni za buduću stepenicu.