SAVJET EU

U zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske, koje je danas usvojio Evropski savjet na sjednici u Briselu navodi se da će odgovor Vlade Crne Gore, biti od presudnog značaja za oblikovanje ekonomije u postkriznom kontekstu, a efikasne i dobro koordinirane strukturne reforme doprinijeće ublažavanju uticaja pandemije i ubrzati ekonomski oporavak nakon krize. Oporavku će, kako se navodi, doprinijeti i dalja borba protiv korupcije, poboljšanje vladavine prava, jačanje transparentnosti i jačanje institucija i socijalnog dijaloga.

Strukturne slabosti u Crnoj Gori, pogoršane pandemijom kovid-19, naglasile su snažnu potrebu za reformama u zemlji, ocijenjeno je u zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske, koje je danas usvojio Evropski savjet na sjednici u Briselu.

U dokumentu se ističe da će odgovor Vlade Crne Gore, biti od presudnog značaja za oblikovanje ekonomije u postkriznom kontekstu, a efikasne i dobro koordinirane strukturne reforme doprinijeće ublažavanju uticaja pandemije i ubrzati ekonomski oporavak nakon krize.

“Oporavku će doprinijeti i dalja borba protiv korupcije, poboljšanje vladavine prava, jačanje transparentnosti i jačanje institucija i socijalnog dijaloga”, navodi se u objavljenom dokumentu.

U analizi se navodi, da je sazrijevanje investicionog ciklusa u Crnoj Gori, koji je imao povoljan uticaj na ekonomiju u 2019.godini, pogoršano ekonomskim rezultatima u 2020. godini zbog negativnih efekata epidemije koronavirusa (COVID-19).

“Crnogorska ekonomija je snažno zavisna od turizma, ključnog izvora deviza, rasta BDP-a i fiskalnih Prihoda, a turizam je paralizovan i ima efekte na druge srodne sektore poput maloprodaje, transporta i ugostiteljstva”, navodi se u analizi.

Dodaje se i da su, uprkos vrlo ograničenom fiskalnom prostoru, vlasti brzo reagovale, usvojivši niz mjera za ograničavanje uticaja pandemije na rast i zaposlenost, poput povećanja potrošnje za zdravstvo, odlaganja plaćanja poreza i socijalnih doprinosa i pružanje kreditne linije za pomoć kompanijama u poboljšanju svoje likvidnosti.

Međutim, navodi se u dokumentu, fiskalni troškovi odgovora politike zajedno sa pogoršanjem ekonomije vjerovatno će privremeno ugroziti plan za smanjenje javnog duga.

“Nakon što privremeni šok nestane, fiskalna politika trebalo bi da bude usmjerena na smanjenje duga na osnovu ranijih planova. Poboljšanje fiskalnog upravljanja i transparentnosti bio bi važan korak ka unapređenju dugoročne održivosti. Crnoj Gori nedostaje nezavisno tijelo koje bi osiguralo ne samo sprovođenje fiskalnih pravila već i njihovu transparentnost”, ističu u Savjetu EU.

Kada su u pitanju specifične strukturne reforme, glavni izazovi koje postavlja kovid-19 povezani su sa jačanjem javnog sektora zdravlja, očuvanjem zaposlenosti i poboljšanjem socijalne zaštite, poboljšanjem poslovnog okruženja i pružanjem podrške privatnom sektoru.

“Pandemija je dovela zdravstveni sistem do potresa, otkrivajući trajno nedovoljno finansiranje i slabe kapacitete za suočavanje sa krizom. Uprkos poboljšanjima na tržištu rada u poslednjih nekoliko godina, pandemija sada ugrožava radna mjesta”, piše u dokumentu.

Savjet EU poziva vlasti u Crnoj Gori, da koriste fiskalnu politiku za ublažavanje uticaja izazvanog krizom na rast i zaposlenost, ali

“Održivost javnih finansija ojačaće ograničavanjem ukupne potrošnje na zarade, takođe preduzimanjem konkretnih koraka ka primjeni plana optimizacije javne uprave, zato je neophodno uspostaviti potpuno razvijeni centralizovani sistem zarada u javnom sektoru”, navodi se u preporukama.

Važno je, navode u Savjetu, ossigurati nesmetanu i efikasnu podršku privatnim kompanijama i njihovim zaposlenima pogođenim krizom, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima i samozaposlenim.

“Da bi se osigurao brzi oporavak, usredsredite se na pojednostavljivanje poreskog zakonodavstva i smanjenje raznolikosti parafiskalnih troškova koji utiču na preduzeća”, jedna je od preporuka Savjeta.