ZBOG NERADNE NEDJELJE

Vlada je do sada odobrila oko 13.260 zahtjeva za subvencije i u tu svrhu su iz budžeta isplaćene, ili su trenutno u procesu isplate, bruto zarade za oko 56.000 zaposlenih u ukupnom iznosu od oko 14,5 miliona eura, kazala je u intervjuu za Dnevne novine ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Prema njenim riječima mijenjaće se zakon, ukoliko se ukidanje neradne nedjelje pokaže opravdanim.

Unija poslodavaca ponovo je tražila ukidanje neradne nedjelje, ovog puta zbog posljedica koje je koronavirus ostavio na trgovce. Smatrate li da je to neophodno i za koje trgovce? Hoće li Vaš resor uvažiti zahtjev?

Sekulić: Kao što je crnogorska javnost upoznata, u oktobru prošle godine nedjelja je uvedena kao neradni dan u sektoru trgovine, osim u propisanim izuzecima. Cilj uvođenja ove odredbe je unapređenje položaja radnika u Crnoj Gori u sektoru trgovine, kako bi se, u skladu sa odredbama Zakona o radu, omogućilo zaposlenima pravo da sedmični odmor koriste nedjeljom.

Ministarstvo ekonomije kontinuirano prati efekte uvođenja neradne nedjjelje, kako na zaposlene, tako i na trgovce, uključujući posljedice koje je korona virus izazvao na poslovanje trgovaca. Neosporna je činjenica da koronavirus nije jednako uticao na poslovanje svih trgovaca, s obzirom da je značajan dio njih bio u mogućnosti da radi i ostvaruje prihode, ponekad čak i u uvećanom obimu. S tim u vezi, ukoliko se ukidanje neradne nedjelje pokaže opravdanim, pristupiće se izmjenama zakona. Pratimo situaciju, osluškujemo, ne želimo da djelujemo ishitreno.

Jesu li se tržni centri i koji, obraćali zahtjevom za ukidanje neradne nedjelje, s obzirom da su zbog vanrednih mjera pretrpjeli velike gubitke?

Sekulić: Do sada nijesmo dobijali zahtjeve tržnih centara za ukidanje neradne nedjelje zbog situacije nastale epidemijom koronavirusa.

O posljedicama koronavirusa na našu ili bilo koju drugu ekonomiju, kako je istakla, još je rano govoriti.

“Kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera, u velikom dijelu uspjeli smo da minimalizujemo negativne posljedice za većinu sektora. Očekujemo da će i treći set ekonomskih mjera, na kojem ovih dana predano radimo, dati rezultate”, napomenula je Sekulić koja najveće šanse za oporavak crnogorske ekonomije vidi u nastavku realizacije velikih infrastrukturnih projekata.

Šta je sve Operativni štab za podršku privredi, na čijem ste čelu, uradio od stupanja na snagu vanrednih mjera i proglašenja epidemije koronavirusa u državi?

Sekulić: Nacionalno koordinaciono tijelo, ubrzo nakon pojave prvog slučaja koronavirusa u Crnoj Gori, oformilo je Operativni štab za pomoć privredi za vrijeme trajanja mjera za sprečavanje širenja koronavirusa u našoj zemlji. To tijelo su sačinjavali odgovorni predstavnici relevantnih institucija koji su dali doprinos efikasnom pravednom rješavanju situacije koja nas je zatekla. Biti na čelu jednog ovakvog tima bila je velika odgovornost, ali i zadovoljstvo. Posebno sam ponosna na ono što smo uradili u prethodna dva mjeseca. Za taj period smo predano radili i komunicirali sa privredom na dnevnoj osnovi i više od 100 zahtjeva i molbi privrede je riješeno u tom periodu. Operativni štab za pomoć privredi je radio na obavještenjima, pojašnjenjima mjera i naredbi Ministarstva zdravlja, koordinirao aktivnosti za nesmetan promet roba, posebno osnovnih životnih namirnica. Za dva mjeseca smo izdali 15 obavještenja za različite djelatnosti.

Izazov sa kojim se suočio Operativni štab se posebno odnosio na epidemiološku situaciju u Tuzima. Međutim, zajedničkim snagama članova tima brzo smo ga prevazišli uspostavljajući sistem saradnje Operativnog štaba i predstavnika opštine Tuzi, a sve u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje. Omogućili smo i otkup poljoprivrednih proizvoda, mesa i mlijeka iz Tuzi kako bi bili plasirani na domaće tržište.

Operativni štab je svakodnevno koordinisao aktivnosti koje se tiču definisanja jednostavnijih procedura uvoza osnovnih životnih namirnica. U tom smislu, utvrđene su efikasnije procedure nadležnih institucija. To je doprinijelo redovnom snabdijevanju potrošača, ali i stvaranju pretpostavki za nesmetano funkcionisanje proizvodnje brašna u crnogorskim mlinovima.

Koliko je zahtjeva za subvencije do sada primilo Ministarstvo? Sa adresa kojih privrednika je stiglo najviše zahtjeva i koliko je, za te potrebe, isplaćeno iz budžeta?

Sekulić: U okviru drugog paketa podrške, Ministarstvo ekonomije je za prvih 18 dana primilo više od 15.000 zahtjeva za subvencije aprilskih zarada od privrednih društava i preduzetnika. Do sada je odobreno oko 13.260 zahtjeva i u tu svrhu su iz budžeta isplaćene, ili su trenutno u procesu isplate, bruto zarade za oko 56.000 zaposlenih u ukupnom iznosu od oko 14,5 miliona eura.

Kada je u pitanju struktura privrednika koji su aplicirali za naš program, u pitanju su mikro, mala, srednja i velika preduzeća različitih djelatnosti. Preduzeća smo grupisali u odnosu na to da li su morali da zatvore svoje poslovnice, tj. objekte shodno naredbama Ministarstva zdravlja ili su mogli poslovati, ali u otežanim uslovima, sa određenim padom prometa. Turizam smo izdvojili kao posebno ranjivu privrednu granu u ovom trenutku, a omogućili smo i subvencije za preduzeća čiji su zaposleni morali biti u karantinu, samoizolaciji ili su morali ostati kod kuće zbog čuvanj a djece mlađe od 11 godina. Uz to, posebno smo tretirali ona preduzeća koja su tokom ovog izazovnog perioda zapošljavala nove radnike.

Dakle, u zavisnosti od kategorije kojoj pripadaju, preduzeća imaju pravo na subvenciju u iznosu od 50, 70 ili 100 odsto bruto minimalne zarade u Crnoj Gori za period od dva ili šest mjeseci. Dodatno bih istakla i činjenicu da smo za potrebe realizacije ovih mjera u jako kratkom roku, za svega par sedmica, kreirali inovativno aplikativno rješenje, koje preduzećima, čiji se zahtjevi realizuju bez posebnih stavki za razmatranje i analizu, omogućava da se prijave za subvencije bez ijednog jedinog papira, koristeći pravo elektronskog potpisa. Dakle, kompletan proces se realizuje online. Takođe, prosječno vrijeme od predaje aplikacije do isplate subvencija zaposlenima iznosilo je oko 24-48h. Naše inovativno aplikativno rješenje, ali i procedura koja ga prati, pored jednostavnosti, dali su i visok stepen efikasnosti u dijelu brzine isplate subvencija zaposlenima, što je i bio jedan od glavnih ciljeva.

Podatak o broju podnesenih zahtjeva, broj odobrenih zahtjeva, svakodnevna komunikacija sa privrednicima nam govori da smo pravovremeno djelovali i usmjerili pomoć upravo na one kojima je bila najpotrebnija. Na ovaj način pomažemo privredi da se ponovo pokrene sa minimalnim posljedicama. Podsjećamo da privrednici imaju pravo na subvencije i za maj, bez obzira na to što je veliki broj njih ranije otvorio preduzeća. Prijave za majske subvencije kreću od 1. juna.

Koliko posljedice koronavirusa već koštaju crnogorsku ekonomiju? Gdje su najveće šanse za njen oporavak?

Sekulić: O posljedicama koronavirusa, kada je u pitanju crnogorska ili bilo koja druga ekonomija, još uvijek je rano govoriti. Pravovremena reakcija našeg sistema u dijelu kreiranja, ali i efikasne implementacije mjera, dala je rezultate. Zahvaljujući našoj brzoj reakciji u startu, kao i sprečavanju širenja virusa, nakon svega šest, odnosno sedam sedmica, poslovanje većine djelatnosti vraća se u normalu. O konkretnim brojkama u dijelu posljedica još uvijek je rano govoriti, ali ono što sa sigurnošću možemo reći jeste činjenica da smo kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera u velikom dijelu uspjeli da minimalizujemo negativne posljedice za većinu sektora.

Očekujemo da će i treći set ekonomskih mjera, na kojem ovih dana predano radimo, dati rezultate. Treći set mjera neće imati samo funkciju oporavka, već će biti i razvojnog karaktera. Najveće šanse za oporavak naše ekonomije vidimo velikim dijelom u nastavku realizacije projekata i aktivnosti koje smo počeli i prije epidemije. Govorimo o nastavku realizacije velikih infrastrukturnih projekata, o ulaganjima u sektor energetike, poljoprivrede, saobraćaja. Takođe, tu mislim i na nastavak podrške koju smo i u prethodnom periodu pružali preduzećima kroz implementaciju Programa za unapređenje konkurentnosti privrede i njemu sličnih projekata.

Nastavak implementacije već započetih aktivnosti, ali i izdašnija i intenzivnija pomoć privredi, ubijeđena sam, daće rezultate, ne samo za dalji rast i razvoj naše ekonomije, već i na mikro planu, za dalji razvoj preduzeća, za očuvanje postojećih i kreiranje novih radnih mjesta. Dodatno, period za nama pokazao je ne samo spremnost naše administracije i sistema da uspješno odgovori izazovima koji su podrazumijevali kreiranje inovantivnih aplikativnih rješenja i platformi, već i, kada su preduzeća u pitanju, visok stepen IT pismenosti, kao i mogućnosti da se prilagode datoj situaciji. Jasno je da moramo, a to nam i jeste plan, ulagati više u digitalizaciju i inovativnost. Samo tako, naša preduzeća mogu ojačati konkurentsku poziciju ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu. Posebnu pažnju posvetićemo domaćoj proizvodnji, podržaćemo one koji stvaraju nove vrijednosti, kreirane upravo u Crnoj Gori. Ulaganje u domaću proizvodnju pomoći će nam da smanjimo spoljnotrgovinski disbalans i da dio uvoza pokrijemo izvozom.

S obzirom na to da mala i srednja preduzeća dominantno učestvuju u broju svih preduzeća u državi, koliko njih je trenutno procentualno ugroženo i pred gašenjem?

Sekulić: Kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera koji podrazumijevaju odlaganje plaćanja obaveza prema državi i bankama u vidu poreza i mjesečnih anuiteta za kredite, te povoljnijih mogućnosti za zaduživanje, ali i omogućavanje subvencija za zarade zaposlenih, eliminisali smo scenario gašenja preduzeća koja su dobro poslovala u periodu prije epidemije. Sigurna sam da će i treći set mjera dati rezultate i da će predstavlj ati razvojnu šansu za njih, te da će broj ugašenih preduzeća biti sveden na minimum. Takođe, sigurna sam da će i ovaj izazovni period koji je zadesio cio svijet, za neke predstavljati razvoj nu šansu kao i jačanje pojedinih sektora, kao što je IT sektor, te da će i naša preduzeća tu šansu iskoristiti na najbolji mogući način.

Šta se dešava sa projektima u energetici: izgradnjom solarne elektrane, vjetroelekrana Gvozd i Brajići, rekonstrukcijom prvog bloka Termoelektrane Pljevlja?

Sekulić: Ono što je svima jasno, jeste da je globalna kriza izazvana pandemijom koronavirusa poremetila, ili u najmanju ruku usporila, sve sektore pa samim tim ni sektor energetike nije prošao netaknuto. Potpisivanje Ugovora sa prvorangiranim ponuđačem za vjetroelektranu na Brajićima očekujemo uskoro, dok realizacija izgradnje vjetroelektrane Gvozd ide predviđenom dinamikom.

Projekat ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja će u potpunosti modernizovati kompletno postrojećenje TE Pljevlja da radi po najstrožim ekološkim standardima EU. Pored toga, obuhvaćeni su radovi koji će TE Pljevlja napraviti toplotnim izvorom za grijanje Pljevalja. Nakon uspješno sprovedenog tenderskog procesa, odabran je prvorangirani ponuđač predmetnih radova, konzorcijum na čelu sa Dong Fang firmom iz Kine, sa kojim je bilo zakazano potpisivanje ugovora o izvođenju ekološke rekonstrukcije krajem marta ove godine, a što je uslov za početak radova na realizaciji projekta. Međutim, usljed prekida međunarodih putovanja zbog epidemije novog koronavirusa, ugovor nije potpisan. Potpisivanje će uslijediti odmah nakon što to epidemiološki uslovi dozvole.