BORO KONTIĆ

Dva događaja koja su se desila na udaljenosti od par stotina sarajevskih metara – Misa za Blajburg u Katedrali Srca Isusova za dvadesetak osoba i protest nekoliko hiljada Sarajlija koji su učinili mimohod od mjesta na kom je u samo jednoj noći obješeno 55 građana do spomenika ulasku partizana u Sarajevo – podijelili su bh. javnost na način koji ćemo vjerovatno tek naknadno potpuno shvatiti. I posljedice snositi.

Piše: Boro Kontić

Već kao sarajevski gimnazijalac Ivo Andrić se iskušao u prevodilačkom poslu za koji će reći da se graniči sa nemogućim. Ipak, uporno je prevodio potvrđujući da skepsa ne prelazi obavezno u defetizam. U jednom tekstu prevođenje je imenovao školom skromnosti, i vjerovatno je u tome ključ istrajavanja u ovom poslu.

Andrić je, koliko znamo, skromnost cijenio kao temeljnu vrlinu. Sve je prevode objavio. Ali, autor kojem je posvetio najviše prevodilačkog vremena ostao je u fasciklama, što navodi na dilemu da li ga je uopšte kanio objaviti ili ga je prevodio za vlastitu korist.

GVIČARDINIJEVI SAVJETI
Franćesko Gvičardini (1483 – 1540). Advokat, ambasador, guverner, papski komesar i pisac. Andrić je preveo njegovu knjigu „Političke i društvene napomene“. To je svojevrsna društvena analiza, zbir razmišljanja o spletkama, pritvornosti, prostom puku, zavjerama, mudrosti , mržnji i osveti.

Omiljena mu je poslovica: „Sudbina vodi onoga ko joj se podvrgne a vuče onoga koji se otima“. U smjelom maniru renesansnog mislioca izriče drastične sudove kakve bi u ovdašnjoj novonastaloj klimi nedodirljivosti religije i sveštenstva neko proglasio diranjem u svetinje.

Navedimo ovaj, kakav je prošao kroz Andrićevu prevodilačku radionicu, i ostao da leži u fascikli: „Nemojte se nikad upuštati u borbu protiv religije ni protiv stvari koje izgledaju kao da su u vezi sa Bogom, jer su isuviše ukorenjene u duhovima glupaka.“

Šta je Andrić prihvatio od Gvičardinijevih savjeta, upitno je. Ono što znamo jeste da je njegova proza pozornica na kojoj su postavljeni i likovi „u vezi“ ili ,,kao da su u vezi sa Bogom“. Budući je pozornica Andrićeve proze Bosna, to su: popovi, mule, hodže …i u Andrićevoj interpretaciji naročito fratri.

Potonjima je posvećen zaseban ciklus koji mnogi vrednuju kao vrh majstorstva. Možda nije slučajno da je glavni lik „Proklete avlije“, jedinog romana bez pukotine kako zbori jedan od junaka Mirka Kovača, upravo fratar. Fra Petar. Niti u jednom korpusu Andrićevih duhovnjaka ne manjka likova koje krase mudrost i dostojanstvo. Od višegradskog popa Nikole, preko Mula Ibrahima, do rečenog fra Petra.

Ali, ne čini se da su ovi likovi autoru dragi zato što su sveštenici, nego zato što su dobri sveštenici, tačnije dobri ljudi. Jer, moglo bi se kod Andrića naći i oprečnih, kao što kod Mirka Kovača u pripovijesti „Dan i noć“ imate fratra koji danju evanđeoski djeluje, a noću kamom presuđuje.

LJUDI U TEŠKIM VREMENIMA
Bosna i Hercegovina i danas ima svoje fratre, pa i fra Petra. Jedan je prezimenom Jelec, profesor na sarajevskoj Franjevačkoj teologiji. Između ostalog, autor je znanstvenog rada o nadbiskupu Ivanu Evanđelisti Šariću. Ovaj je stolovao u Sarajevu, drugoj po veličini nadbiskupiji u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. (Najveća je bila zagrebačka, nadbiskupa Alojzija Stepinca).

Da je po zvaničnom stavu Katoličke crkve, pa i online dostupnoj leksikografskoj jedinici, kao uglednog nadbiskupa bi ga valjalo pamtiti. Međutim, kad se život zvaničnika poklapa sa turbulentnim historijskim intervalom, neminovno je pitanje: kako je prošao taj test? Na čijoj je strani bio u vremenu kad su polarizacije strašne i sa krvavim posljedicama.

Ivana Šarića zatičete kao autora huškačkih antisemitskih članaka. Njegova ponesenost ustaškim režimom, opčinjenost poglavnikom Pavelićem, spremnost da digne ruku na nacistički pozdrav i tome slično – dokumentovani su. Poglavniku Paveliću je znao sročiti odu, dočim je odšutio pred sudbinom „tisuća njegovih sugrađana koji se odvode i ubijaju samo zato što su druge vjere i nacije“.

Dio rečenice koji stoji pod znacima navoda preuzet je iz rada fra Petra Jeleca. Tu stoji i nedvosmislena primjedba da se na svojevremeno održanom simpoziju, koji je Katolička crkva posvetila Šariću, govorilo o svemu osim o ulozi za vrijeme NDH. Prešućivanje je uvijek intenciozna radnja.

Fra Petar Jelec nudi dovoljno elemenata za zaključak.

BLAJBURG I SARAJEVO
Interes za ovu temu nametnuo se nedavno povodom nenadane najave sarajevske mise za Blajburg, njenog dramatičnog osporavanja te konačno i održavanja. Dva događaja koji su se desila na udaljenosti od par stotina sarajevskih metara – Misa za Blajburg u katedrali Srca Isusova za dvadesetak osoba i protest nekoliko hiljada Sarajlija koji su učinili mimohod od mjesta na kom je u samo jednoj noći obješeno 55 građana do spomenika ulasku partizana u Sarajevo – podijelili su bh. javnost na način koji ćemo vjerovatno tek naknadno potpuno shvatiti. I posljedice snositi.

Do tada, sarajevska je javnost dijelom shvatila da snosi posljedice jer je već propustila reagovati kada su posmrtni ostatci Ivana Šarića diskretno a u režiji katoličke crkve preneseni u Sarajevo iz Madrida gdje je biskup našao azil kod generala Franka.

Tvrda većina Katoličke crkve na svaku osudu fašisticke NDH gotovo refleksno reagira osuđivanjem Titove Jugoslavije. U gesti neutemeljenog izjednačavanja.

Na pitanje zašto crkva nije osudila ustaški režim svojevremeno je zagrebački nadbiskup Franjo Šeper historičaru Jozi Tomasevichu odgovorio „Katolička crkva bi, kad bi se ponovo suočila sa istim problemima kao u Drugom svjetskom ratu, ponovo jednako postupila“.

Uglavnom loši odnosi socijalističke Jugoslavije i Katoličke crkve nastali su, naravno, i zbog gubljenja privilegija od prije 1941. Odvajanje Crkve od države značilo je lišavanje prihoda od držanja matica rođenih i umrlih, obaveznog krštenja i vjenčanje te ukidanje vjeronauka u školama. Zatim ukidanje državnih izdvajanja za vjerske zajednice te zabrana bilo kakvog političkog djelovanja.

CRNOGORSKI SCENARIO
Pišem o događajima i temama bosanskohercegovačkim a crnogorskom čitaocu namijenjenim. Jer je iz crnogorskog političkog prostora ovih dana odaslata sintagma „Sarajevski scenario“ kao svojevrsno strašilo u dramatičnom upozorenju šta bi se u Crnoj Gori moglo desiti kada bi se popustilo pred agresivnim zahtjevima Srpske pravoslave crkve. Cilja se, naravno, na glasovitu „ugroženost“ Srba, kojom se po Bosni i Hercegovini 1990-tih mahnitalo dok su se u isto vrijeme ti isti „ugroženi“ spremali da etnički ociste gradove.

Novina u crnogorskoj primjeni sarajevskog scenarija je u skoro somnambunalnoj upornosti crkve da se njen pogled na prošlost predstavi kao ravnopravan državnom, ili, posudicu Orvelovu frazu – i zeru ravnopravniji. A ona očito nije ekskluzivitet samo Pravoslavne crkve. Te bi se u Sarajevu nakon mise za Blajbug moglo reći da je na snazi, za sada meka, primjena crnogorskog scenarija. Isturanje crkve u politikantskim scenarijima.

Uzgred, sarajevska je misa organizovana pod pokroviteljstvom Sabora Hrvatske. Ivo Andrić je, prevodeci Gvičardinija, težio otkrivanju historijskih analogija. U tom traženju zaključuje da „između sile i pokornosti vode mnogi putevi; i upravo su to putevi dostojanstva i uspeha“. Oni kojima spočitava odsustvo pokornosti, a pripisuje posezanje za silom, je sveštenstvo.

Franćesko Gvičardini je bio osoba političke misije. No, da je bio i orlova vijeka, ne bi, citiram u Andrićevom prevodu, dočekao ostvarenje svoje ključne želje. A to je: „ sređen politički život u našoj državi, zemlju oslobođenu od varvara i svijet oslobođen od tiranije ovog opakog sveštenstva“.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Uprava carina za šest mjeseci naplatila gotovo 676 miliona eura, prihodi veći za 25,7 miliona
    on 10/07/2026 at 12:17

    Uprava carina je u prvoj polovini 2026. godine naplatila oko 675,9 miliona eura carinskih prihoda, što je za 25,7 miliona eura ili četiri odsto više nego u istom periodu prošle godine, naveli su u saopštenju. Istovremeno, plan prihoda za period od januara do juna premašen je za pet miliona eura, dok su pojačane kontrole rezultirale otkrivanjem stotina nepravilnosti, zapljenom krijumčarene robe i podnošenjem krivičnih prijava.

  • Uprava za nekretnine počela sa elektronskim izdavanjem listova nepokretnosti
    on 10/07/2026 at 12:09

    Građani od sada mogu da putem portala listovi.ekatastar.me elektronski zatraže, plate i preuzmu list nepokretnosti i posjedovni list, saopšteno je iz Uprave za nekretnine. To mogu učiniti korišćenjem lične karte i NS eID sistema za elektronsku identifikaciju, bez odlaska na šaltere.

  • Ko je Endi Barnam, budući britanski premijer
    on 10/07/2026 at 12:07

    Endi Barnam je na putu da nasledi Kira Starmera na liderskoj poziciji Laburstičke stranke, samim tim i premijera Velike Britanije.

  • Otvorena Ulica Petra II Petrovića Njegoša u Velikom Trnovu
    on 10/07/2026 at 12:04

    U istorijskom centru Bugarske, Velikom Trnovu, svečano je otvorena Ulica Petra II Petrovića Njegoša, u okviru programa Ambasade Crne Gore u Republici Bugarskoj kojim se obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Otvaranje ulice rezultat je dogovora o recipročnom odavanju počasti dvojici velikana crnogorske i bugarske književnosti, nakon što je prethodno na Cetinju otvorena Ulica Ivana Vazova, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

  • Ustavni sud: Naknada troškova izdržavanja djeteta nije običan imovinski spor
    on 10/07/2026 at 11:51

    Naknada troškova izdržavanja djeteta ne može se posmatrati kao običan imovinsko-pravni spor, ocijenio je Ustavni sud, koji je ukinuo rješenje Vrhovnog suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje zbog povrede prava na pravično suđenje.

  • Pet stvari koje možda ne znate o Erlingu Halandu, norveškom fudbalskom džinu
    on 10/07/2026 at 11:24

    Erling Haland je izrastao u superzvezdu svetskog fudbala. Nosi reprezentaciju Norveške sa kojom je ostvario istorijski uspeh na svetskim prvenstvima.

  • Tomović Šundić, Vuksanović, Dragićević i Vukčević dobitnici Trinaestojulske nagrade
    on 10/07/2026 at 10:58

    Trinaestojulska nagrada za 2026. godinu dodijeljena je profesorici dr Sonji Tomović Šundić, doktorkama bioloških nauka Snežani Dragićević i Snežani Vuksanović, te filmskom reditelju i profesoru dr Nikoli Vukčeviću. Odluku je na sjednici održanoj danas na Cetinju, nakon tajnog glasanja, donio Žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja.

  • SAD i Izrael se pripremaju za dugotrajan sukob sa Teheranom; Odjeknulo više eksplozija na jugu Irana
    on 10/07/2026 at 10:34

    SAD i Izrael se pripremaju za mogućnost dugotrajne eskalacije sukoba sa Iranom, pišu izraelski mediji. Novi udari zabilježeni su na više mjesta u Islamskoj Republici, dok Revolucionarna garda Irana (IRGC) tvrdi da je gađala američke vojne baze i komandne centre na Bliskom istoku. Teheran upozorava SAD da se uzdrže od novih „vojnih avantura“, a izraelski ministar odbrane poručuje da je vojska spremna za nastavak udara na Iran.

  • Evropsko naoružavanje: Kako okončati zavisnost od SAD?
    on 10/07/2026 at 10:16

    Evropa je i dalje zavisna od američkog oružja. To se videlo i na samitu NATO u Ankari, na kojem je održan i Visoki forum namenske industrije (Defence Industry). Naročito su američke kompanije mogle da zadovoljno trljaju ruke zbog unosnih ugovora.

  • Ukrajina će proizvoditi rakete za Patriot – šta se krije iza toga?
    on 10/07/2026 at 10:16

    Na samitu u Ankari članice NATO dogovorile su obiman paket vojne pomoći za Ukrajinu u ukupnoj vrijednosti od 140 milijardi evra. Osim toga, američki predsjednik Donald Tramp nakon susreta sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim najavio je da želi da Ukrajini izda licencu za samostalnu proizvodnju PVO-raketa za sistem Patriot.

  • Uprava carina za šest mjeseci naplatila gotovo 676 miliona eura, prihodi veći za 25,7 miliona
    on 10/07/2026 at 12:17

    Uprava carina je u prvoj polovini 2026. godine naplatila oko 675,9 miliona eura carinskih prihoda, što je za 25,7 miliona eura ili četiri odsto više nego u istom periodu prošle godine, naveli su u saopštenju. Istovremeno, plan prihoda za period od januara do juna premašen je za pet miliona eura, dok su pojačane kontrole rezultirale otkrivanjem stotina nepravilnosti, zapljenom krijumčarene robe i podnošenjem krivičnih prijava.

  • PU: Zatvoreno 14 objekata, izrečeno 910.800 eura novčanih kazni, najviše nepravilnosti u Budvi
    on 10/07/2026 at 08:35

    Od 1. maja do 8. jula 2026. godine, poreski inspektori izvršili su 1.129 inspekcijskih kontrola širom Crne Gore. Kontrolama je utvrđeno da 177 poreskih obveznika nije u potpunosti postupalo u skladu sa poreskim propisima. Po tom osnovu izdato je ukupno 267 prekršajnih naloga, u ukupnom iznosu od 910.800 eura, saopšteno je iz Poreske uprave. Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Budvi, slijede Ulcinj, Bar, Herceg Novi. Zbog nepravilnosti u radu zatvoreno je 14 objekata.

  • Crna Gora i EBRD otvaraju novu eru investicija: U fokusu infrastruktura, energetika i digitalizacija
    on 10/07/2026 at 07:10

    Crna Gora i EBRD ulaze u novu fazu partnerstva, obilježenu rekordnim investicijama, snažnim reformama i realizacijom najvećih infrastrukturnih projekata u susret članstvu u Evropskoj uniji – ključna je poruka sa sastanka ministra finansija, Novice Vukovića i njegovog tima sa rukovodstvom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

  • Konstituisana Grupacija za kongresnu industriju
    on 09/07/2026 at 14:50

    U Privrednoj komori (PKCG) je danas, pri Odboru Udruženja turizma i ugostiteljstva, konstituisana Grupacija za kongresnu (MICE) industriju.

  • Novi zakon o PDV-u u skladu sa evropskim standardima
    on 09/07/2026 at 14:37

    Predlog zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) ima za cilj cijelovitije uređenje svih osnovnih instituta sistema PDV-a, u skladu sa evropskim standardima, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. On je u Skupštini, obrazlažući predloženi akt, kazao da je postojeći Zakon o PDV-u , koji je donijet 2002, tokom godina postepeno usklađivan s evropskim propisima, ali da i dalje sadrži rješenja koja ne odgovaraju Direktivi Savjeta 2006/112 i njenim kasnijim izmjenama.  

  • Crna Gora tokom jula očekuje privremeno zatvaranje Poglavlja 8
    on 09/07/2026 at 10:08

    Crna Gora bi tokom jula, na Međuvladinoj konferenciji, trebalo privremeno da zatvori Poglavlje 8 – Konkurencija, čime bi napravila još jedan korak u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova . Riječ je o poglavlju koje uređuje politiku konkurencije i kontrolu državne pomoći, s ciljem da svi učesnici na tržištu posluju pod jednakim uslovima.

  • Bivši radnici Autoprevoznog blokirali ulaz u Tehnobazu: Traže povezivanje staža i isplatu potraživanja
    on 09/07/2026 at 08:38

    Bivši radnici nikšićkog Autoprevoznog blokirali su danas ulaz u Tehnobazu i carinski terminal u Nikšiću, zahtijevajući povezivanje radnog staža, isplatu potraživanja i rješavanje pitanja njihovih akcija. U ime okupljenih obratio se Milosav Đikanović, koji je poručio da radnici već dvije decenije bezuspješno pokušavaju da ostvare svoja prava.

  • Treća trasa imaće 49 kilometara, deset tunela i 25 mostova
    on 09/07/2026 at 05:30

    Nakon što je ozvaničen početak pripremnih radova za drugu dionicu autoputa od Mateševa do Andrijevice, iz kompanije Monteput su saopštili da su dobili saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine i za dionicu od Andrijevice do Boljara čija je vrijednost procijenjena na 880 miliona eura.

  • Ohrabrujući rezultati sektora poljoprivrede, ali neophodna veća podrška
    on 08/07/2026 at 16:38

    Iako su u prvoj polovini godine zabilježeni rast domaće proizvodnje, otkupa mlijeka i proizvodnje u prehrambenoj industriji, crnogorski agrar i dalje se suočava sa ozbiljnim strukturnim problemima. Iz Privredne komore poručuju da su za održiv razvoj neophodni jača podrška države, razvoj prerađivačkih kapaciteta i snažnije povezivanje domaćih proizvođača sa trgovinom i turizmom.

  • Savjet stranih investitora: Članstvo u EU može promijeniti strukturu stranih investicija u Crnoj Gori
    on 08/07/2026 at 10:49

    Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju mogao bi da doprinese stabilnijem rastu stranih direktnih investicija, većem prisustvu investitora iz EU i jačanju produktivnih ulaganja, posebno u sektore koji otvaraju nova radna mjesta i stvaraju dodatnu ekonomsku vrijednost.