OD “BESMRTNOG CVIJETA”

U narodu poznata pod imenom “besmrtni cvijet”, višegodišnja mediteranska biljka smilje, jedna je od najpopularnijih biljaka u narodnoj medicini i kozmetologiji. Upravo je područje Crne Gore, kako je kazao izvršni direktor kompanije Agrolife Montenegro Bojan Kalezić, veoma pogodno za uzgoj te biljke.

Na ideju da u proizvodnju svoje kompanije, čija je primarna djelatnost ljekovito i aromatično bilje, uključi i smilje došao je prije nešto više od šest godina. Trenutno na području Golubovaca ima 15 hektara podignutih zasada pod smiljem, kao i zemljište površine 33,7 hektara koje je u procesu obrade i sadnje.

“Mi smo pokušali da realizujemo tu ideju i za sada uspjevamo u tome. Imamo svoju destileriju, gdje od biljke pravimo finalni proizvod, ulje”, dodao je Kalezić za agenciju Infobiro.

Kompletan asortiman izvozi se za inostrano tržište, s obzirom na neveliku platežnu moć domaćih kupaca.

“Većinom su to SAD, ostaje nešto malo i u Evropi. Trenutno ne postoji interesovanje na našem tržištu. Da li će tako biti u budućnosti, budući da je proizvod dosta skup, nisam baš siguran”, naveo je Kalezić.

Eterično ulje, kako je pojasnio, prodaje se na kilogram.

“Za jedan kilogram ulja potrebno vam je od 750 kilograma do jedne tone zelene mase, koju ćete prethodno izdestilirati. Sve zavisi od sezone, i količine ulja u samoj biljci. Dakle, sa jednog hektara vi možete dobiti negdje od četiri do pet kilograma ulja. To jeste jako velika količina, računajući da na plantaži od 15 hektara možete da dobijete nekih 100 kg u toku godine”, rekao je Kalezić.

Međutim, velike su i investicije – Od samog formiranja plantaže pa sve do njenog održavnja. Primjera radi, samo na zemljištu u blizini Aerodroma Podgorica do sada je uloženo oko 400.000 eura.

“Imajući u vidu da se radi o 100% organskoj proizvodnji,sve se radi ručno, sve rade radnici, ne koriste se hemikalije za suzbijanje korova. Ne postoji mogućnost suzbijanja korova osim fizičkim radom”, istakao je Kalezić.

Pomoć Vlade njegova je kompanija imala u vidu davanja 33, 7 hektara zemljišta u zakup na 15+15 godina, kroz program valorizacije državnog zemljišta. S druge strane, imaju i pomoć Ministarstva poljoprivrede kroz IPARD program, gdje taj resor finansira 60 odsto od ukupne investicije na površini od 33,7 hektara.

Pandemija virusa korona uticala i na sektor poljoprivrede

Iako poljoprivreda nije okarakterisana kao ugrožena djelatnost, Kalezić napominje da se posljedice pandemije osjećaju i u toj grani. Tako je od ranije pomenutih 33,7 hektara zemljišta, koji su u procesu obrade i sadnje, na jesen 2019. godine zasađeno 17 hektara tj 500.000 sadnica. Ostatak zemljišta moraće da sačeka završetak vanrednih mjera.

“Planirali smo da ostatak od 460.000 sadnica posadimo na proljeće 2020. godine. Imajući u vidu novonastalu situaciju sa pandemijom virusa COVID-19, bili smo prinuđeni da odložimo realizacijom tog projekta”, precizirao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, problem predstavlja obavezna socijalna distanca, koja otežava sadnju, ali i sami nedostatak radne snage.

“Prije svega smo ugroženi zbog nedostatka radne snage i nemogućnosti obrade zemljišta, računajući da uzgoj aromatičnog ulja, u konkretnom slučaju smilja, radimo sto posto organski. Kao što rekoh ne koriste se nikakvi pesticidi za suzbijanje korova koji najviše smeta smilju, a sa druge strane, nemamo radnike koji bi bili na polju, čistili travu, okopavali biljke i slučno. Jednostavno, to za sada ide nekim svojim tokom, ne izgleda baš sjajno, ali se nadamo skorijem rješavanju kompletne situacije. Prolongirali smo rok za sadnju za jesen 2020. godine u slučaju da sve bude u redu, kao što i očekujemo”, zaključio je Kalezić.