Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1857. u Carigradu je ubijen crnogorski serdar, senator i pjesnik  Stevan Perović-Cuca, sin serdara i senatora Andrije Perovića. Osnovnu školu završio je na Cetinju, a potom, prema Njegoševoj preporuci, školovao se u Beogradu, gdje je završio gimnaziju, započeo  studije na Vojnoj akademiji, a potom kratko bio na školovanju i u Dubrovniku i Beču. Bio je žestoki protivnik politike knjaza Danila i oštro je kritikovao. Iz Crne Gore je otišao 1853. prvo u Trst, a potom u Beč, gdje je izvjesno vrijeme bio oficir u jednom od konjičkih pukova austrijske vojske, da bi u aprilu 1857. otputovao u Carigrad.  Njegovo ubistvo u Carigradu je prema mnogim pretpostavkama naručeno. Pored bavljenja politikom, pisao je i poeziju u kojoj se osjećao Njegošev uticaj.  Pjesme je objavljivao u „Srpskim novinama“, a do danas je ostalo sačuvano tek oko četrdesetak.

1868 – U Topčideru, u Beogradu, ubijen je knez Mihailo Obrenović. Atentatori su uhapšeni, odmah osuđeni i strijeljani na Karaburmi. Za učešće u zavjeri optužen je bivši knez Aleksandar Karađorđević.

1903 – U Beogradu  su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i njegova žena Draga Mašin. Ubistvo posljednjeg vladara iz dinastije Obrenovića izvršila je grupa oficira. Novi kralj Srbije postao je Petar I Karađorđević.

1910 –  Završena je reorganizacija Narodnog pozorišta Cetinjskog radničkog društva u državno pozorište, koje je u avgustu iste godine  dobilo naziv Kraljevsko crnogorsko narodno pozorište.

1994 – U izbjeglištvu u Čileu umro je Erih Honeker, komunistički lider i predsjednik Istočne Njemačke od 1976. do 1989. kada je, pod pritiskom masovnih antirežimskih protesta, bio primoran da napusti vlast. Pod njegovim nadzorom izgrađen je 1961. Berlinski zid, simbol “hladnog rata” između Istoka i  Zapada.

2006 – Visoki predstavnik Evropske unije Havijer Solana, na sastanku s crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem u Briselu, čestitao je crnogorskom narodu uspješan, pošten i slobodan referendum. “Pitanje referenduma je zaključeno”, rekao je tom prilikom Solana. Istoga dana evropski komesar za proširenje Oli Ren izjavio je na konferenciji za novinare da je prema evropskim i drugim međunarodnim posmatračima, referendum u Crnoj Gori sproveden na regularan način, što, kako je rekao, znači da ga treba smatrati legitimnim.

2007 – Šest hiljada birača dostavilo je Skupštini Crne Gore predlog da poništi odluke Podgoričke skupštine od 26. novembra 1918. U predlogu je izraženo uvjerenje da se poništenjem odluka Podgoričke skupštine, koja nije postojala u tadašnjem crnogorskom ustavu, ispravlja istorijska nepravda prema Crnoj Gori i njenom narodu.

2007 – Nakon insistiranja opozicije, članovi Odbora Skupštine Crne Gore za politički sistem, amandmanski su promijenili član 22 Predloga zakona o državnim nagradama, kojim se Njegoševa nagrada, svake četvrte godine, dodjeljuje autoru, umjesto za književno djelo napisano na crnogorskom, srpskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku, za književna djela objavljena u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni, Sloveniji i Makedoniji. Uz Njegoševu, državne nagrade su Trinaestojulska, Petar Lubarda, Miroslavljevo jevanđelje i Oktoih.

2008 – Na sjednici crnogorske Vlade utvrđen je Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u vršenju javnih funkcija. Novim zakonom predviđene su novčane kazne i do 1.500 eura, ali ne i razrješenje s funkcije.

2011 – Srpski akademik i nekadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić nazvao je, u intervjuu beogradskoj „Politici“, dukljansko crnogorstvo „posljednjim, kako je rekao, ideološkim ostatkom Staljinove Kominterne na Balkanu.“ Na pitanje kako gleda na fenomen potpune dezintegracije Titove Jugoslavije, Ćosić je kazao da je „etničko crnogorstvo – ideološko kopile Kominternine politike razbijanja Jugoslavije“. Prema Ćosićevim riječima crnogorskim državoborcima Srbija ne treba da osporava tu, kako je kazao, „Pirovu pobjedu, niti da izražava težnju za novim ujedinjenjem“.

2012 – Novoizabrani predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kazao je u intervjuu za RTCG da je za njega nezavisnost Crne Gore završena priča i da želi bolje odnose između Beograda i Podgorice.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1453 – Nakon duge opsade, Turci su osvojili Konstantinopolj – Carigrad i ubili cara Konstantina XI Paleologa.

1500 – Portugalski moreplovac Bartolomeo Dijas koji je otkrio Rt dobre nade, utopio se u brodolomu na olujnom moru.

1917 – Rođen je američki državnik Džon Fidžerald Kenedi, predsjednik SAD od januara 1961. do 22. novembra 1963. kada je ubijen u atentatu u Dalasu.

1953 – Novozelanđanin Edmund Hilari i Nepalac Tanzing Norgaj osvojili su prvi u svijetu Mont Everest, najviši planinski vrh na svijetu.

1990 – Boris Jeljcin je izabran za prvog predsjednika Ruske federacije. U decembru  1999. podnio je ostavku i imenovao premijera  Vladimira Putina za vršioca dužnosti. Putin je 26. marta 2000. izabran za novog predsjednika Rusije. Još jedan četvorogodišnji mandat u Kremlju Putin je osvojio 15. marta 2004.

2007 – Rusija je testirala nove interkontinentalne balističke rakete sa više bojevih glava, koje, ocijenjeno je u Moskvi, mogu probiti bilo koji raketni sistem odbrane, pa i štit koji su Sjedinjene Američke Države planirale da postave u Evropi.

2008 –  Jedna brazilska ekspedicija snimila je iz vazduha u šumama Amazona primitivnu grupu amazonskih Indijanaca iz jednog od posljednjih plemena. Fotografije pripadnika indijanskog plemena predstavljaju rijedak dokaz da takva grupa postoji. Od preko 100 plemena s kojima se širom svijeta nikad nije stupilo u kontakt, više od polovine živi ili u Brazilu ili u Peruu.

2010 – Nakon okončanja najgoreg političkog nasilja u modernoj istoriji Tajlanda, tajlandski premijer Abisit Vedžadživa poručio je da je spreman da nastavi plan pomirenja u toj zemlji. Vedžadživa je takođe izjavio da bi bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra, s obzirom da ima crnogorsko državljanstvo, trebalo da se odrekne tajlandskog. Šinavatra, rođeni Tajlanđanin, uzvratio je na to kontranagovorom da tako nešto treba da uradi Vedžadživa koji je rođen i školovao se u Engleskoj. 

2013 – Sabor srpske pravoslavne crkve usvojio je odluku Sinoda kojom je zvorničko-tuzlanski episkop Vasilije Kačavenda trajno razriješen te dužnosti. Sinod je krajem aprila usvojio njegovu ostavku zbog, kako je naveo, zdravstvenih razloga, a u javnosti su se istovremeno pojavile informacije i video snimci o njegovim seksualnim skandalima s mladićima.