NEISKORIŠĆENA PUTOVANJA

Putovanja su od 1. marta zbog pandemije obustavljena, a svi koji su preko turističkih agencija u to vrijeme trebali da iskoriste odmor dobiće vaučere i moći će da biraju do kraja godine kada će iskoristiti plaćeni termin.

Turistički ekspert i dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, prof. dr Rade Ratković kazao je Pobjedi da je vaučer opšteprihvaćeni instrument “plaćanja” u turizmu već više decenija.

“U suštini se radi o formalizovanoj narudžbi agencije nekom ponuđaču da pruži usluge naznačenom gostu, a da to fakturiše agenciji. Mislim da je korektno to ponuditi turistima koji su uplatili dio novca unaprijed za turistički boravak ili neki aranžman, koji nije mogao koristiti u vrijeme pandemije, da to može koristiti u nekom drugom povoljnom vremenu. Normalno je da se sa tim gost saglasi, ukoliko ugovorom nije najavljena takva mogućnost. To je dobra preporuka turističkim firmama da umjesto povraćaja novca, koji je često i ograničen propisima ili ugovorima, može ponuditi vaučer za korišćenje u neko drugo vrijeme”, kaže Ratković, dodajući da u ovom slučaju mogu gostu za to ponuditi i neke povoljnosti, s obzirom da on kreditira ponuđača.

Dopunom Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je u skupštinskoj proceduri, precizira se da ako do kraja iduće godine putnik ne iskoristi vaučer imaće pravo da raskine ugovor sa agencijom koja mu mora vratiti novac u roku od dvije sedmice od dana raskida ugovora.

“To je stvar dogovora sa gostom. Ne može jednostrano. Međutim, neispunjenje rezervacije zbog pandemije je nastalo pod uticajem više sile, za koju nijesu odgovorni ni kupac ni prodavac. Interes je i jedne i druge strane da postignu sporazum u povoljnom vremenu, o čemu se kupac i prodavac trebaju sporazumjeti. Sporazum je u obostranom interesu”, smatra prof. dr Ratković.

Negativnih reakcija, kako smatra, ne bi trebalo da bude.

“Ne bi bilo dobro da se o tome donosi jednostrana odluka, bez razgovora sa gostom. Viša sila, naravno, relativizuje obavezu ponuđača, ali njegov dugoročni interes ga motiviše da postigne sporazum sa gostom. Takođe je i gost na to motivisan, jer ne može pritiskati ponuđača da vrati novac za usluge koje nije mogao pružiti jer gost nije došao, a i on je bio spriječen višom silom. Dobar je poslovni običaj sporazumjeti se sa gostom i biti fleksibilan”, kaže Ratković.

On tvrdi da je slična situacija i sa konkurentskim turističkim destinacijama.

“Imamo slična iskustva u Njemačkoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Srbiji… Zajednička karakteristika gotovo svih rješenja je da se u ovoj situaciji mogu ponuditi vaučeri ili kreditna pisma za naknadno korišćenje avansiranih uplata za turističke usluge, a ako gost insistira na povraćaju novca, onda se za to određuje rok od šest i više mjeseci za povraćaj novca za neizvršene usluge usljed pandemije. Takva rješenja se mogu smatrati fer”, poručio je Ratković.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma ocjenjuju da se na ovaj način pomaže turističkim agencijama čije je poslovanje ugroženo zbog pandemije korona virusa, dok se sa druge strane štite putnici koji su korisnici tih usluga.