4. jun
Izbor i priprema: Č. Đurđić
Na današnji dan 1718. mletački Senat potvrdio je duždev dukal (pisani nalog, odnosno odluka) o jurisdikciji crnogorskog mitropolita Danila Petrovića i njegovih nasljednika nad pravoslanim stanovništvom koje je živjelo na teritorijama pod vlašću Mletačke republike.
1833 – Vladika i gospodar Crne Gore Petar II Petrović Njegoš donio je radi jačanja i daljeg uobličavanja crnogorske državotvornosti Zakon o otačastvu. Autor Zakona, koji je imao 20 članova, bio je tadašnji predsjednik Senata Ivan Vukotić, iste godine protjeran iz Crne Gore zbog zavjere s viceprezidentom Matejem Vučićevićem da dok je Njegoš boravio u Rusiji preuzmu vlast.
1839 – Rođen je na Cetinju Filip Radičević, prosvjetni radnik i jedan od najznačajnijih sakupljača narodnih umotvorina u Crnoj Gori. Šezdesetih godina XIX vijeka sarađivao je s Vukom Karadžićem. Objavio je zbirku narodnih epskih pjesama “Gusle crnogorske” . Radičević je bio i član Društva crnogorskog Crvenog krsta, a u toku rata 1876-1878. određeno vrijeme i upravnik Bolnice “Danilo I” na Cetinju. Za humanitarni rad odlikovan je značajnim crnogorskim i ruskim priznanjima. Umro je 11. oktobra 1917. u Baru.
1920 – U dvorcu Trijanon kod Pariza, sile Antante potpisale su poslije Prvog svjetskog rata mirovni ugovor s Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austrougarske. Oko tri i po miliona Mađara ostalo je izvan matične zemlje, najviše u Rumuniji.
1971 – Umro je mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio je ministar u vladi Imre Nađa 1956, a poslije njegovog pada privremeno je protjeran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života. Poznata djela Đerđa Lukača: “Istorija i klasna svijest”, “Razaranje uma”, “Mladi Hegel”.
1989 – Kineske vlasti su tenkovima rasturile studentske demontracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo je 300 ljudi, a 7.000 je povrijeđeno. Prema izvještajima većine svjetskih medija poginulo je više hiljada ljudi.
1989 – Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, nakon skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret “Solidarnost” nadmoćno su pobijedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske vlasti u Poljskoj. Vođa Solidarnosti Leh Valensa u decembru 1990. postao je predsjednik Poljske.
2009 – U Vladinom domu na Cetinju održan je samit šefova država regiona pod nazivom “Raznolikost kulturne baštine – upravljanje i kulturna promocija”. Samitu su prisustvovali predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, Makedonije Đorđe Ivanov, Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, Slovenije Danilo Tirk, Albanije Bamir Topi, Bugarske Georgi Parvanov, te generalni direktor UNESKO-a Koićiro Macura i generalni sekretar Savjeta Evrope Teri Dejvis. Samitu je prisustvovao i predsjednik Srbije Boris Tadić koji je u Crnu Goru došao prvi put nakon zahlađenja odnosa između dvije države kada je u oktobru 2008. crnogorska Vlada priznala nezavisnost Kosova. Na kraju samita usvojena je deklaracija o zajedničkom promovisanju kulturne baštine kao dijela održivog razvoja i razvoja turizma.
2009 – Ruski premijer Vladimir Putin javno je optužio vodećeg oligarha u toj zemlji Olega Deripasku i ostale vlasnike fabrika u jednom ruskom gradu pogođenom ekonomskom krizom za pohlepu i uporedio ih s bubašvabama. “Hiljade ljudi su taoci vaših ambicija, vašeg nedostatka profesionalizma – ili možda samo vaše trivijalne pohlepe”, kazao je Putin Deripaski u prisustvu još dvojice biznismena, i natjerao ga da potpiše ugovor za snabdijevanje fabrika kako bi nastavile rad.
2012 – Na Generalnoj skupštine Evropskog savjeta pisaca u Briselu, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika jednoglasno je primljeno za punopravnog člana tog savjeta, s pravom glasa. Prijem Crnogorskog društva književnika u Evropski savjet predstavlja svojevrsno priznanje savremenoj crnogorskoj književnosti i kulturi, što najbolje pokazuje činjenica da je prva umjetnička i kulturna asocijacija iz Crne Gore i Zapadnog Balkana koja je primljena u punopravno članstvo jednog tijela Evropske komisije, izjavio je tim povodom predsjednik CDNK Milorad Popović.
2013 – Predstavnici pokreta Albina Kurtija „Samoopredjeljenje“ prekinuli su u Prištini skup predstavnika crnogorske i kosovske vlade nezadovoljni položajem Albanaca u Crnoj Gori. Aktivisti pokreta prekinuli su Forum prijateljstva Kosova i Crne Gore „Radovan Zogović“ i ispred govornice postavili pano s natpisom „Albanci u Crnoj Gori su diskriminisani, ovo nije prijateljstvo“. Povodom skupa, istoga dana protestovalo je i Udruženje Crnogoraca Metohije, ističući da je Forum u Prištini „zapravo proslava godišnjice albanskog genocida nad kosovsko-metohijskim Crnogorcima“. Premijer Kosova Hašim Tači poručio je, pak, da će crnogorska manjina nakon promjene kosovskog ustava dobiti svoje predstavnike u parlamentu, kao i predstavnika u vladi.
Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:
1783 – Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje prvi put su javno demonstrirali letjenje balonom punjenim zagrijanim vazduhom.
1944 – Savezničke trupe ušle su u Rim u Drugom svjetskom ratu.
1970 – U Titogradu je počela Prva stomatološka nedjelja Socijalističke Republike Crne Gore. Učestvovali su poznati crnogorski stomatolozi: primarijus dr Milenko Lainović, istovremeno i predsjednik organizacionog odbora skupa, zatim dr Miloš Mandić, dr Aleksandar Vesković , dr Biljana Vučinić, dr Hasan Dervišević, dr Nikola Vujović, dr Branko Drecun i drugi, kao i najeminentniji profesori sa svih stomatoloških fakulteta u Jugoslaviji.
2009– Američki predsjednik Barak Obama uputio je iz Kaira poziv milijardi i više svjetskih muslimana za poboljšanje veza između Vašingtona i islamskog svijeta, narušenih, kako je rekao, američkim predvođenjem ratova u Iraku i Avganistanu, te sporom s Iranom.
2011 – Papa Benedikt XVI prvi put je posjetio Hrvatsku.
2011 – Njemački paviljon proglašen je najboljim nacionalnim paviljonom na 54. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, dok je Zlatnog lava za najboljeg umjetnika dobio Amerikanac Kristijan Marklej.
2011 – Kineska teniserka Na Li osvojila je Rolan Garos, čime je postala prva teniserka iz Azije koja je dobila jednu gren-slem titulu.
0 comments