JEDNOSTAVNIJA PROCEDURA

Vlada je danas utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o energetici, kojima se, između ostalog, privredi omogućava da lakše, brže i jeftinije dođe do priključka na elektroenergetsku mrežu, a domaćinstvima daje prilika proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, kazala je nakon sjednice Vlade da je privreda prethodnih godina proceduru priključenja na mrežu navodila kao značajan problem prilikom izgradnje objekata, kako proizvodnih tako i onih koji troše električnu energiju.

„Naša namjera je bila da kroz ove izmjene i dopune taj proces pojednostavimo i pojeftinimo. U prethodnom periodu bilo je potrebno sedam koraka za realizaciju ove aktivnosti, dok sada zakon predviđa tri koraka, koji su jedina relacija u kojima potrošač ima komunikaciju sa elektroenergetskim operatorom“, rekla je Sekulić.

Ona je objasnila da je obaveza budućih potrošača po tom pitanju da podnesu zahtjev u kojem će da daju sve podatke o budućem potrošaču električne energije.

Operator mreže je dužan da u roku od 15 dana predloži ugovor o izgradnji priključka.

„Ukoliko potrošač nije zadovoljan predloženim ugovorom, on može da angažuje posebnu kompaniju koja može da mu izgradi taj priključak i da na taj način potpiše ugovor. Nakon izvršenih radova, operator mreže je dužan u roku od 15 dana da izda saglasnost za priključenje“, saopštila je Sekulić.

Ona je navela da je Ministarstvo kroz zakon uvelo takozvani obligacioni odnos između potrošača i operatora mreže, dok je do sada to bila neka vrsta upravnog postupka, koji je podrazumijevao različite periode žalbi i rješenja i uključenost velikog broja subjekata i izvršilaca.

„Mislimo da ćemo na ovaj način u značajnoj mjeri pomoći privredi da lakše, brže i jeftinije dolazi do priključka na elektroenergetsku mrežu“, smatra Sekulić.

Izmjenama i dopuna je, kako je dodala, omogućena i proizvodnja električne energije za sopstvene potrebe.

„U saradnji sa kolegama iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kroz izmjene Zakona o izgradnji objekata, a sada i kroz izmjene Zakona o energetici dajemo mogućnost da svako domaćinstvo u Crnoj Gori može na sopstvenom ili krovu pomoćnog objekta da izgradi foto-naponski sistem koji bi služio za proizvodnju električne energije koja bi podmirivala i njihove potrebe“, kazala je Sekulić.

U slučaju da postoje viškovi energije, oni bi se mogli predavati u mrežu.

„U toku godine, jednom godišnje, bi se obavljao obračun kojim bi se vidjelo gdje je ko u odnosu na potrošnju i na proizvodnju“, navela je Sekulić.

Prema njenim riječima, na taj način bi se omogućilo velikom broju domaćinstava u Crnoj Gori da izgrade na sopstvenom imanju objekat koji bi im služio za proizvodnju električne energije.

„Mi smo u budžetu Ministarstva za ovu godinu omogućili određeni iznos sredstava koji će dati mogućnost domaćinstvima da za ove namjene dobiju beskamatne kredite kod komercijalnih banaka kako bi podstakli ovakvu vrstu projekata“, rekla je Sekulić.

Sekulić je, odgovarajući na pitanje novinara o prosječnoj cijeni novog sistema koji bi se motirao na krovu, kazala da to zavisi od površine krova, lokacije objekta, kao i njegove namjene.

„Planiramo da u narednom periodu kreiramo liniju koja će pomoći građanima da brzo na osnovu svog objekta definišu šta je to najbolje i uvežemo ih sa komercijalnim bankama kako bi uz beskamatne, povoljne kredite, realizovali takvu investiciju“, rekla je Sekulić.

Generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, Marko Radulović, kazao je da ukoliko se uzme da je prosječna potrošnja 300 kilovat sati (KWh) mjesečno, a prosječna solarna radijacija za oblast Podgorice i primorja koja je najčešće nekih 1,5 hiljada do 1,6 hiljada W po metru kvadratnom, dolazi se tri KW instalisanog kapaciteta. To bi, prema tržišnoj cijeni, trebalo da iznosi oko 3,5 hiljada EUR.

Sekulić je, odgovarajući na pitanje novinara da li je i šta od predloga građana i nevladinog sektora razmatrano kada je riječ o gradnji malih hidroelektrana (mHE), kazala da Vlada, čiji je ona član, nije izdala nijednu novu koncesiju niti prihvatila zahtjev za koncesiju za gradnju novih mHE.

„Tu se, u 100 odsto slučajeva, radilo o koncesijama koje su bile u proceduri prije stupanja ove Vlade na funkciju. Svaki ugovor vezano za mHE je usvojen ili potpisan u prethodnom periodu, a naša je obaveza da ih pratimo“, rekla je Sekulić.

Ona je podsjetila je Zakon o energetici propisivao, i dalje propisuje da je moguće davati podsticaje za izgradnju obnovljivih izvora energije (OIE).

„Nijedan novi projekat u vezi sa proizvodnjom iz OIE ne podrazumijeva podsticaje“, dodala je Sekulić.

Ona je, na pitanje da li su ostali u namjeri da privilegovanim proizvođačima bude omogućen garantovani otkup struje čak i ako zakonski izgube taj status, kazala da neće isplaćivati novac ukoliko neko nije izgradio objekat i neće da proizvodi električnu energiju.

„Ako raskidamo ugovor i taj neko ne proizvodi električnu energiju, mi mu ne plaćamo“, dodala je Sekulić.