OSTOJIĆ OCIJENILA

Preporuke iz Non papera poslužiće kao dobar orjentir u definisanju prioriteta za naredni period, ocijenila je šefica Radne grupe za poglavlje 24 Tanja Ostojić. Ona je istakla da će institucije obuhvaćene tim poglavljem prepoznati svoju ulogu i održati pozitivan trend i kontinuitet kod dobrih rezultata, a tamo gdje je potrebno, pravovremeno uložiti i dodatne napore.

Ostojić je, gostujući u emisiji “Evropa” na Radiju Crne Gore, rekla da je borba protiv organizovanog kriminala zasigurno najvažnija podoblast u pogavlju 24, a da je Nezvaničnim radnim dokumentom o stanju u poglavljima 23 i 24 prepoznata važna uloga koju Uprava policije ima u ovoj borbi, ističići posebno međunarodnu policijsku saradnju.

“Broj hapšenja pripadnika kriminalnih grupa dostigao je do sada neviđenu cifru od 333 uhapšenih u periodu od 2018. do prvog tromjesečja 2020, uključujući 19 hapšenja u inostranstvu. Kako je i navedeno u Non paperu, broj istraga i gonjenja djela teškog i organizovanog kriminala eksponencijalno je rastao u periodu 2018-2019, u poređenju sa periodom 2016-2017, uz porast od 150% odnosno 100%“, dodala je Ostojić.

Prema njenim riječima, preporuke Evropske komisije u dijelu ubjedljivijeg bilansa rezultata su svakako na mjestu, naročito kada govorimo o konačnim presudama za djela organizovanog kriminala, ali i činjenice da ubjedljiviji bilans rezultata znači najmanje kontinuitet ovih dobrih rezultata, ali i dalji napredak. „Zbog toga ne smijemo dozvoliti da nas ovako pozitivne percepcije „ulijene“ već da nam, kao što i vjerujem da će biti, daju dodatni podstrek u borbi protiv svih bezbjednosnihi prijetnji“, dodala je ona.

Ostojić je istakla da su Non paperom prepoznati rezultati koji su postignuti u borbi protiv trgovine ljudima, što je, kako smatra, jedna od najvažnijih konstatacija u ovom dokumentu.

„Prethodnih godina, manjak istraga i nedostatak pravosnažnih presuda u ovoj oblasti predstavljao je jedan od najvećih izazova u pregovaračkom procesu u poglavljku 24, što se reflektovalo i na negativne opservacije kroz druge izvještaje koji tretiraju ovo pitanje, kao na primjer, izvještaj Stejt Dipartmenta“, dodala je ona.

Podsjetila je da je prepoznat bilans rezultata kroz 11 slučajeva trgovine ljudima u 2019. godini, uključujući tri slučaja trgovine u sklopu organizovane kriminalne grupe, kao i jednu konačnu presudu koja je dovelo do teških zatvorskih kazni, a da u prilog konstatovanom napretku svakako ide akcija crnogorske policije iz januara 2020. godine, kojom je otkrivena mrežu trgovine ljudima s Tajvana, što je dovelo do hapšenja 93 osobe.

Govoreći o migracijama, Ostojić je rekla da, iako ne možemo govoriti o visokom stepenu ugroženosti, činjenice i statistički podaci govore da se broj migranta koji tranzitiraju kroz Crnu Goru u poslednjih nekoliko godina konstantno povećava, kao i da je njihov broj na kraju 2019. godine dostigao blizu 8.000.

„Non paperom je ponovo prepoznata otpornost i posvećenost naše zemlje da upravlja migratornim tokovima, što se ogleda i kroz značajna budžetska ulaganja koja se odvajaju za smještaj migranata, bez eksterne podrške“, rekla je Ostojić, pojašnjavajući da Crna Gora ima kapaciteta, ali da, kada govorimo o smještajnim, oni nijesu dovoljni, zbog čega je planirano proširenje postojećeg centra za prihvat u Spužu i izgradnja novog centra u blizini graničnog prelaza Božaj.

Osvrnula se i na Sporazum o statusu sa EU o akcijama koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu koji uskoro stupa na snagu, ocjenjujući da on predstavlja osnov za još intenzivniju saradnju Evropske unije i država potpisnica, u okviru kojeg će Crnoj Gori biti pružena pomoć u oblasti upravljanja granicom i eventualnim kriznim situacijama koje se odnose na pojačani priliv migranata sa Bliskog Istoka i konfliktnih područja.

Ocjenjujući napredak kad je u pitanju ispunjavanje početnih 38 mjerila koja se vezuju za poglavlje 24, Ostojić je rekla da je veliki dio tih mjerila ostvaren i ispunjen, u okviru kojih su i ona ključna. Određeni dio mjerila se, kako je pojasnila, odnosi na uspostavljanje institucija, donošenje zakona, strategija i jačanje kapaciteta, kao i inicijalnog bilansa rezultata, što su aktivnosti koje su u velikoj mjeri uspješno savladane.

„Ovo navodi i na očekivanje da završna mjerila dobijemo što prije, kako bi smo, u skladu sa aktuelnim stanjem koje postoji kada su u pitanju oblasti pokrivene poglavljem 24, postavili nove ciljeve i definisali mjere kojima ćemo do njih doći. Iskreno i sa nestpljenjem čekam tu fazu pregovora, jer vjerujem da će tokom nje institucije dati još bolje rezultate, a što će se, u krajnjem, reflektovati i na ostvarivanje punog koncepta vladavine prava“, poručila je Ostojić.