PIŠE DAVOR ĐENERO

Novinari i analitičari, nakon što neki predsjednik republike ili premijer preuzme dužnost, na osnovu odabira metropola koje ovaj prve posjećuje, nastoje predvidjeti kakva će biti njegova vanjska politika u narednom mandatu.

U Hrvatskoj se uobičajilo da se od novih nosilaca najviših funkcija očekuje uvijek jednak odabir: da Sarajevo bude prvo regionalno odredište posjeta, a Brisel i Europska komisija europsko.

VAN USTALJENIH FORMI

Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović bježi od ustaljenih formi koje su se nametnule vezano uz predsjednikovanje. Temeljito je promijenio protokol predsjedničke inauguracije, pretvorio ju je u skromnu svečanost, primjerenu ustavnoj ulozi predsjednika Republike u hrvatskom političkom sustavu. Na inauguraciju se više ne poziva strane državnike i Milanović je nije htio iskoristiti za nekakav regionalni mini summit ili za stvaranje privida o velikom europskom ponderu Hrvatske.

Promijenio je i drugi vanjskopolitički protokol i ponovno ga uskladio s realnim značenjem predsjednika Republike u sustavu parlamentarne vlade.

Bosna i Hercegovina nije odredište primjereno za protokolarni posjet, a velike geste i ozbiljne izgovorene riječi, kakve su obilježile prvi državnički posjet predsjednika Mesića i Josipovića, danas nisu na dnevnom redu.

Odnosi BiH i Hrvatske danas su opterećeni međusobnim nepovjerenjem, snažnijim sa strane Sarajeva, a državnički posjet hrvatskog predsjednika Republike tu ne može mnogo promijeniti.

Milanović je kao predsjednik već bio u Sloveniji, i to i službeno i neslužbeno. Njegova je ocjena, koja je ispravna, da je nastupilo vrijeme da Hrvatska i Slovenija definitivno riješe jedini preostali bilateralni problem, pitanje razgraničenja u Piranskom zaljevu, pa da je zato važno da on i njegov kolega Borut Pahor pomognu u stvaranju dobre bilateralne atmosfere.

DOBAR ODABIR

Drugo odredište Milanovićeva državničkog putovanja ponovno je dobro odabrano. Od svih susjednih država, Hrvatska objektivno najmanje otvorenih problema ima s Crnom Gorom. Formalno doista nije riješeno pitanje razgraničenja na krajnjem hrvatskom jugu, na Prevlaci, odnosno prije svega na moru kod Prevlake, na samom ulazu u Bokokotorski zaljev. Međutim, još prije gotovo dva desetljeća uspostavljen je privremeni režim na granici, čije je uspostavljanje omogućilo odlazak međunarodnih promatrača, a taj sustav funkcionira besprijekorno, i u zamalo dvadeset godina nije se dogodio niti jedan relevantan granični incident.

Činjenica da predsjednik Milanović u Crnu Goru putuje ratnim brodom “Omiš” Hrvatske ratne mornarice jasna je politička poruka. Pritom, ta poruka nije vezana uz spomenuto i još uvijek nedefinirano granično pitanje na ulazu u Boku. Možda taj kratki put od Cavtata, rodnog mjesta i hrvatskog i crnogorskog pravnog autoriteta Baltazara Bogišića, do Tivta, vjerojatno nije niti asocijacija na putovanja Josipa Broza “Galebom”.

JAKA PORUKA

Poruka takvog dolaska upućena je Crnoj Gori kao NATO saveznici. Hrvatska razumije da je Crna Gora u teškoj situaciji, a da pritisak Srbije (i iza njenih leđa Rusije) nikad nije bio ovako otvoren. Hrvatska je vjerojatno najsvjesnija među saveznicama, da je obvezana Člankom 5. Atlantske povelje saveznici priskočiti u slučaju vojne prijetnje i napada na njen suverenitet.

Hrvatska je nakon pristupanja NATO savezu glasno ponavljala kao, da je devedesetih bila članica NATO saveza, ne bi bilo ratne agresije, a sada podsjeća treće zemlje, odnosno treću zemlju, da ta sigurnost pred vanjskim ugrožavanjem suvereniteta pripada i Crnoj Gori.

Hrvatska s velikim simpatijama gleda na politiku crnogorske administracije. U Zagrebu se jasno razumije da je političko vođstvo Crne Gore projekt neovisne države pokrenulo tek onda kad je, nakon atentata na premijera Đinđića, postalo izvjesno da demokratska tranzicija unutar državnoga saveza Srbije i Crne Gore jednostavno nije moguća, a sve što se nakon te odluke odvijalo u Crnoj Gori, u Hrvatskoj je nailazilo na snažnu potporu.

Hrvatska je razumjela da su Crnoj Gori zadani teški uvjeti za proglašenje neovisnosti, s vrlo visokim pragom uspješnosti referenduma. Međutim, Hrvatska je Ustavom iz 1990. sama sebi zadala još strože uvjete. U Crnoj Gori preduvjet za uspjeh referenduma 2006. bilo je da na njega izađe najmanje 50% upisanih birača, i da za samostalnost glasa 55% izašlih na izbore, a Hrvatska je kao kriterij uspjeha referenduma 1991. o neovisnosti propisala da na njemu za neovisnost glasa više od 50% svih upisanih birača.

SLIČNOSTI I RAZLIKE

Hrvatska respektira posvećenost Crne Gore euro-atlantizmu i podupirala je njeno članstvo u NATO savezu. Kao što je članstvo u NATO-u važno za konsolidaciju nacionalne sigurnosti Crne Gore, ono je važno i za Hrvatsku, jer se tim članstvom stabilizirala cijela jadranska fasada, a Hrvatska je na svojim granicama dobila još jednu savezničku državu.

Unutar Europske unije bilo je uobičajeno da nakon proširenja nove članice podupiru pristupanje svoje susjedne države i tako vanjsku granicu EU pomaknu sa svojih granica. Jedna od rijetkih država koja se nije tako ponašala bila je Slovenija, koja je zbog bagatelnog graničnog spora s Hrvatskom opstruirala hrvatsko članstvo u Uniji.

Hrvatskoj je članstvo Crne Gore u EU i od geopolitičkog značenja, jer njime ne samo odmiče južnu vanjsku granicu, nego stvara i stratešku dubinu, ali i ekonomsku i logističku pozadinu za litoraliziranu i stiješnjenu dubrovačku regiju.

HRVATSKA I SPC

Hrvatski državni organi danas se prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi ponašaju kao da je riječ o ozbiljnoj duhovnoj organizaciji, pa je postupno odumrla snažna politička instrumentalizacija te organizacije.

Pokojni premijer Ivica Račan imao je sjajan politički instinkt, koji mu je govorio da se prema dijelovima sustava i organizacijama treba ponašati kao da su one upravo ono što bi trebale biti, pa su protekom vremena one to do neke mjere i postale. Pokazalo se da je ta Račanova strpljivost ipak u konačnici bila efikasnija od radikalnoga političkog djelovanja.

Doduše, u Hrvatskoj su se stvorile pretpostavke da Srpska pravoslavna crkva, želi li ovdje djelovati, prizna suverenost hrvatske države i prihvati hrvatski zakonodavni okvir, koji u bitnim stvarima uvjete djelovanja crkava i vjerskih zajednica definira jednako kao i Zakon o vjerskim slobodama u Crnoj Gori. Način registracije vjerskih zajednica jednako je reguliran i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, a to što su velikodostojnici SPC pristali na te procedure u Hrvatskoj, a ne pristaju u Crnoj Gori, govori samo o tome da se SPC morala pomiriti sa suverenitetom Republike Hrvatske, a da Crnoj Gori odriče pravo na državni suverenitet.

Hrvatska pristaje na davanje dozvole boravka svećenstvu SPC, uglavnom iz Srbije i BiH, a mitropolit Prvoslav Perić (Porfirije) izvanrednom je naturalizacijom čak primljen u hrvatsko državljanstvo. U Crnoj Gori, kao što znamo, SPC izbjegava regulirati status stranih državljana koji u Crnoj Gori djeluju u okviru njene crkvene strukture.

Hrvatska ima iskustvo s tom organizacijom, koja i danas prešutno ili otvoreno linijom svojih manastira crta granice Srbije, kakvu zamišljaju u velikosrpskim krugovima (pa je zato taj smiješni „manastirski konak“ zidan bez građevinske dozvole kraj Ulcinja postao takva „svetinja“, slično kao i bespravna nedovršena novogradnja u kampusu Prištinskog sveučilišta.

Za razliku od većine država EU, koje misle da se Risto Radović (Amfilohije) ili Jovan Mićović (Joakinije) bave duhovnim radom, u Hrvatskoj je posve jasno kakvo je njihovo pravo poslanje. Europska površnost ostavlja veliki manevarski prostor velikosrpskom pokretu, a Aleksandar Vučić taj manevarski prostor relativno vješto zlorabi.

Hrvatska dobro razumije i manevre „pasivne agresivnosti“ režima u Beogradu, jer oni nisu ništa novo. Sve je to arsenal koji je u Hrvatskoj već ispucao zloglasni režim Slobodana Miloševića, kojem je Vučić tek nasljednik i nastavljač.

Hrvatska dobro razumije i poruku da „nikad više neće biti Oluja“, ali kao i administracija u Crnoj Gori dobro zna da, što se Crne Gore tiče, “Oluje” niti ne može biti. Naime, ni na jednom području Crne Gore nije formirana nekakva paradržava, neka “SAO Gora i Crna Srbija”, na primjer. Zbog toga neće niti biti vojno policijskih operacija, koje bi osigurale suverenitet i integritet Crne Gore, jer on je osiguran i postoji.

PROPAGANDNE “ANALIZE”

O suradnji i (možda je pretenciozno reći) savezništvu Crne Gore i Hrvatske ovih se dana iz nekih humorističkih krugova moglo svašta čuti. Neka organizacija što ju financira predsjednik Srbije, ovih je dana objavila „analizu“ kako je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zapravo protagonist velikosrpstva, kako mu je Radović saveznik, a kako ga jedino Hrvatska podržava, zato što i Đukanović i Hrvatska zapravo rade u korist Putinove Rusije i Kine.

U toj je analizi kao Putinov agent iz Hrvatske naročito apostrofiran euro-parlamentarac Tonino Picula, koji je, gle čuda, bio svojevremeno izvjestilac OESS-a o izborima u Rusiji i koji se jedini usudio otvoreno govoriti o Putinovim izbornim prijevarama i manipulacijama, i time u Putinovoj Rusiji stekao status nepoželjnog europskog političara. Humoristi, ipak, drukčije vide način “regrutiranja špijuna”.

Kad je Picula imenovan izvjestiteljem za Crnu Goru, bilo je jasno da je Crna Gora u njemu dobila ono što je Hrvatska imala tijekom pristupnog procesa u jednom drugom europskom socijaldemokratu, austrijskom euro-parlamentarcu Hannesu Swobodi, koji se u Bruxellesu srčano borio za Hrvatsku, ali je u Zagrebu upozoravao na svaku glupost i pogrešku koja bi mogla blokirati ili usporiti pristupni proces.

Milanović je prije nastupanja na predsjedničku dužnost bio Piculin stranački kolega, i jasno je da državničkim posjetom Podgorici on šalje i poruku da je ono što Picula radi za Crnu Goru vrlo blizu hrvatskoj službenoj politici.

Sjajno je i to da je Milanović Podgoricu odabrao kao odredište svoga prvoga predsjedničkog putovanja (za sada) izvan EU. Poznat je njegov odnos s Vladom u Hrvatskoj, odnosno Milanovićevo nastojanje da ne ulazi u ovlasti Vlade i tako izaziva konflikte.

Odnosi sa Sarajevom previše su komplicirani da bi se Predsjednik, koji ima ograničene ovlasti i ne želi sukob s Vladom kojoj ističe mandat, sada uplitao u te odnose.

U Podgorici ništa ne riskira, jer šaljući poruku da ono što Tonino Picula radi, nastojeći pomoći u ubrzanju pristupnog procesa Crne Gore, ali i pomoći u konsolidaciji demokratskog poretka i zaštiti suvereniteta Crne Gore pred velikosrpskim revandikacijama, predstavlja opće mjesto u hrvatskoj politici, da to podupiru i aktualna Vlada, i Predsjednik, a tako će postupati i Vlada koja bude izabrana nakon skorašnjih izbora u Hrvatskoj – tko god je bude činio.

Autor: Davor Đenero

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • "Krapovićeva odluka loša poruka medijima"
    on 16/09/2025 at 13:44

    Odluka ministra odbrane Dragana Krapovića da pojedinim medijskim kućama i novinarima uskrati akreditacije za prisustvo današnjoj konferenciji loša je poruka medijima, kazao je premijer Milojko Spajić i pozvao sve ministre da svoje skupove otvore za sve medije, prenosi agencija MINA.

  • Vuković: Na putu ka EU stoje samo maligni elementi u vladajućoj koaliciji
    on 16/09/2025 at 13:36

    Poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković kazao je, za Portal RTCG, da posljednje poruke evropskih partnera sigurno ohrabruju svakoga ko želi da Crna Gora uskoro postane država članica EU.

  • MVP nakon izjave Galić: U stalnoj smo komunikaciji s Hrvatima
    on 16/09/2025 at 12:55

    U resoru Ervina Ibrahimovića tvrde da imaju redovnu komunikaciju na svim nivoima sa Republikom Hrvatskom, a što, kako kažu, potvrđuju i posljednji sastanci dva premijera i susreti ministara vanjskih poslova na nedavno održanom Forumu na Bledu.

  • Ibrahimović sa Satlerom: Dijalog i saradnja ključni za evropski put Crne Gore
    on 16/09/2025 at 12:09

    Crna Gora ostaje privržena multilateralizmu i principima međunarodnog prava, uz uvjerenje da je postojanje i jačanje uloge UN od suštinskog značaja za očuvanje globalne bezbjednosti i dugoročne stabilnosti, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasadorom Johanom Satlerom.

  • Anđušić: Odnos institucija sistema prema državnim simbolima odraz opšteg stanja u državi
    on 16/09/2025 at 12:02

    Politički direktor DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić objavio je na X nalogu oštećenu fotografiju zastave Crne Gore sa graničnog prelaza Debeli Brijeg i poručio da je to odraz opšteg stanja u državi.

  • Knežević zaslužuje kulturu dijaloga
    on 16/09/2025 at 11:01

    U posljednje vrijeme smo svjedoci više nekulturnih ataka na Milana Kneževića, koji je, „uzgred rečeno“, prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja agencije IPSOS od 30. jula, dakle, prije svega mjesec i po dana, čak najbolje ocijenjeni političar u Crnoj Gori.

  • Kabinet Predsjednika: Stare prakse nove vlasti tjeraju stručne ljude iz Crne Gore
    on 16/09/2025 at 10:56

    Kabinet Predsjednika Crne Gore saopštio je da je zabrinut zbog činjenice da Skupština Crne Gore na jučerašnjem vanrednom zasijedanju nije uvrstila na dnevni red odlučivanje o izboru kandidatkinje za sudiju Ustavnog suda Mirjane Vučinić.

  • Fon der Lajen dolazi 14. oktobra; Adžović: Pokazatelj partnerskih odnosa
    on 16/09/2025 at 10:06

    Ministarka javnih radova Majda Adžović saopštila je da je posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Crnoj Gori 14. i 15. oktobra, u okviru investicione konferencije na Luštici, najbolji pokazatelj snažnih i partnerskih odnosa između EU i Vlade koju predvodi Milojko Spajić.

  • Poruke EU zvaničnika ohrabrujuće, važno da politički akteri imaju isti cilj
    on 16/09/2025 at 05:38

    Komentarišući optimistične poruke evropskih zvaničnika da je Crna Gora na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja do kraja godine, poslanici parlamentarne većine kažu da te riječi ohrabruju, te da, ukoliko svi društveni i politički akteri budu usmjereni na isti cilj, naša zemlja može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine. S druge strane, iz opozicije kažu da je pitanje da li će biti brža i uspješnija Evropska unija u uvlačenju naše zemlje u tu zajednicu, ili će, kako su kazali, biti brža i uspješnija vlast, pomognuta režimom iz Beograda, u bježanju sa EU trase.

  • Sindikat medija: Osuđujemo pokušaj diskriminacije novinara od strane Ministarstva odbrane
    on 15/09/2025 at 19:40

    Sindikat medija Crne Gore osudio je, kako su saopštili, pokušaj diskriminacije radija i portala Antena M od strane Ministarstva odbrane Crne Gore.

  • Danska kompanija kupuje brodove Crnogorske plovidbe za 13,2 miliona dolara
    on 16/09/2025 at 16:01

    Vlada Crne Gore odobrila je na današnjoj elektronskoj sjednici prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba – "Kotor" i "Dvadesetprvi maj". Ukupna vrijednost transakcije iznosi 13,2 miliona dolara, a novi vlasnik biće danska kompanija K/S Navision Group.

  • Camaj: Crna Gora na samom vrhu zemalja gdje vrijedi započeti biznis
    on 16/09/2025 at 12:40

    Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj primio je danas predstavnike belgijske poslovne grupacije feXpro. Sastanku je prisustvovao i državni sekretar Ministarstva turizma Vuk Žižić.

  • Butorović: Udvostručene zarade i rekordna nezaposlenost
    on 15/09/2025 at 17:13

    Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.

  • Rekordni inspekcijski nadzori: Preko 6.000 nepravilnosti, naplaćeno više od 4 miliona
    on 15/09/2025 at 14:17

    Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.