Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1852. crnogorski knjaz Danilo Petrović, na prijemu kod ruskog cara Nikolaja I, dobio je uvjerenje da će ruska vlada prihvatiti volju crnogorskog Senata i naroda, da Danilo Petrović bude proglašen za knjaza, a Crna Gora za knjaževinu.

1875 – Planula je Nevesinjska puška – bio je to početak Hercegovačkog ustanka koji je knjaz Nikola podsticao, podržavao i izdašno pomagao vojno, materijalno i moralno. Ustanak je ubrzo zahvatio i pogranični pojas prema Crnoj Gori.

1898 – Ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore Gavro Vuković, prema već usvojenom planu, obavijestio je strane predstavnike da će knjaz Nikola i njegov sin Danilo ubuduće nositi titulu kraljevskog visočanstva.

1913 – Nakon što je Bugarska zbog pretenzija prema Makedoniji bez objave rata napala Srbiju i Grčku, čime je počeo Drugi balkanski rat, kralj Nikola uputio je proklamaciju Dečanskom odredu, formiranom da pruži pomoć Srbiji u borbi protiv Bugara. Komandant crnogorske vojske, koja je brojala oko 12.000 vojnika i podnijela velike žrtve na Bregalnici, bio je ministar vojni, serdar Janko Vukotić.

1917 – U Nikšiću je umro crnogorski književnik, učitelj, samouki etnograf, trgovac i narodni pjesnik Maksim Šobajić. Poznata Šobajićeva djela: istorijsko-etnografska rasprava “Starine u Zeti”, pjesme “Nevesinjski ustanak” i memoari „U moje doba“.

1924 – Rođen je na Cetinju crnogorski slikar Branko Filipović Filo . Likovnu akademiju završio je u Beogradu. Jedan je od najistaknutijih i najdosljednijih predstavnika apstraktnog ekspresionizma. Njegove slike su čiste i svježe, a autentičan doživljaj zavičajnog pejsaža sazdan je od fantastike. Filipovićevo djelo sažeto je u tri ciklusa: planine, oluje i horizonti. Svaki od njih zaokružena je i zasebna cjelina. Filo Filipović imao je veliki broj kolektivnih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu, dobitnik je Trinaestojulske nagrade i brojnih drugih nagrada i priznanja za slikarstvo. Umro je u Beogradu 7. novembra 1997. godine.

1946 – Ministri spoljnih poslova SSSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske odlučili su da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva, uključujući Rodos, koja su bila pod italijanskom upravom do kapitulacije Italije 1943, a nakon toga pod njemačkom okupacijom do 1945. Odluka je potvrđena mirovnim ugovorom u Parizu l0. februara 1947.

1991– Dva dana nakon što je Slovenija proglasila nezavisnost, Jugoslovenska narodna armija zaposjela je granične prelaze prema Italiji, Mađarskoj i Austriji, nakon čega je došlo do šestodnevnog rata s jedinicama slovenačke teritorijalne odbrane. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo je 49 ljudi, među kojima najviše regruta JNA.

1997 – Na konferenciji u Briselu, predstavnici 95 zemalja saglasili su se da se zabrani upotreba nagaznih mina.

2000 – Na sastanku u glavnom gradu Poljske, predstavnici 106 zemalja usvojili su Varšavsku deklaraciju o perspektivama razvoja demokratskog poretka u svijetu. Konferencija je održana na inicijativu Poljske i SAD, a poziv nije upućen Kini, Burmi, Iraku, SRJ i nekim drugim zemljama, u kojima se, prema ocjeni organizatora, nijesu poštovala ljudska prava. SRJ je pristupila Varšavskoj deklaraciji 2001. nakon pada režima Slobodana Miloševića.

2008 – Sjeverna Koreja srušila je toranj za hlađenje nuklearnog reaktora u glavnom nuklearnom postrojenju u Jongbjonu i počela da ispunjava obećanja data Sjedinjenim Američkim Državama. Rušenje 20 metara visokog tornja bio je simboličan odgovor na ustupke koje su SAD najavile toj zemlji.

2012 – Britanska kraljica Elizabeta prvi put se rukovala s bivšim zapovjednikom IRA-e Martinom Mekginisom, zaključivši time sukob koji je odnio živote hiljada vojnika i civila, uključujući i jednog njenog rođaka. Susret s Mekginisom, sada zamjenikom premijera Sjeverne Irske, uslijedio je 40 godina nakon što je Irska republikanska armija okončala rat protiv britanske vladavine nad tom pokrajinom, i jedan je od posljednjih velikih događaja u mirovnom procesu čiji se uspjeh proučava širom svijeta. Mekginis se s kraljicom rukovao pri dolasku i odlasku, ali joj se, za razluku od ostalih gostiju, nije poklonio. Rukovanje britanske kraljice Elizabete i bivšeg zapovjednika gerilske organizacije IRA Martina Mekginisa ocijenjen je kao korak od ogromnog značaja, ali samo jedan u dugom procesu, jer kako je istaknuto treba da prođu generacije da bi se ostvarilo apsolutno pomirenje u Sjevernoj Irskoj, odnosno na irskom ostrvu. Predsjednik Šin Fejna Geri Adams za rukovanje je rekao da je simboličan gest, ali i dodao da „kraj tog putovanja još nije blizu“.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1905 – Pobunjeni ruski mornari preuzeli su krstaricu “Potemkin” u Crnom moru. Bio je to prvi izliv nezadovoljstva u ruskoj carskoj armiji tokom revolucije od 1905 do 1907. godine.

1943 – Američki avioni u Drugom svjetskom ratu bombardovali su grčku prijestonicu Atinu, koja je bila pod njemačkom okupacijom.

1950 – U Obninsku, blizu Moskve, otvorena je prva nuklearna elektrana u svijetu.

1986 – Međunarodni sud u Hagu presudio je da su SAD prekršile međunarodno pravo pomažući pobunjenike u Nikaragvi.

2004 – Boris Tadić, kandidat Demokratske stranke izabran je za predsjednika Srbije u drugom krugu predsjedničkih izbora. Njegov protivkandidat bio je Tomislav Nikolić iz Srpske radikalne stranke.

2007 – Dugogodišnji ministar finansija Velike Britanije Gordon Braun zamijenio je Tonija Blera na funkciji premijera u toj zemlji.

2008 – Predsjednik Srbije Boris Tadić imenovao je za mandatara nove srpske vlade Mirka Cvetkovića, člana Demokratske stranke.

2011 – Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje libijskog lidera Moamera Gadafija, njegovog sina Saifa al Islama i šefa obavještajne službe Abdulaha al Senusija zbog optužbi za zločine protiv čovječnosti.