NIKČEVIĆ

U Hrvatskoj živi četiri hiljade registrovanih pripadnike crnogorske nacionalne zajednice, a njihov intelektualni potencijal, ugled u hrvatskom društvu i privrženost Crnoj Gori treba iskoristiti u kontekstu društveno-političkih, kulturnih i privrednih odnosa dvije države, smatra profesor na Filofskog fakultetu u Osijeku Milorad Nikčević.

Nikčević je ocijenio da Crna Gora ima posebnu obavezu da brine o crnogorskoj nacionalnoj manjini u susjednim državama.

On je kazao da je zahvaljujući crnogorskom diplomatskom predstavništvu u Zagrebu i crnogorskim državnim organima zaduženim za saradnju sa dijasporom, odnos sa maticom na zadovoljavajućem nivou.

Nikčević je rekao da u ovom sazivu Savjeta za saradnju sa dijasporom/iseljenicima participiraju i crnogorski predstavnici iz Hrvatske.

Nikčević je objasnio da se on nalazi na čelu Odbora za očuvanje i jačanje kulturnog identiteta, koji je jedan od najvažnijih odbora ovog savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore.

“Bez obzira što su Crnogorci u Hrvatskoj prilično malobrojna nacionalna zajednica, njihov intelektualni potencijal, ugled u hrvatskom društvu i privrženost matici Crnoj Gori ne treba zanemarivati, već optimalno iskoristiti u širem kontekstu društveno-političkih, kulturnih i privrednih odnosa sa Hrvatskom”, kazao je Nikčević agenciji MINA.

On je rekao da se nada da će Crna Gora još više obratiti pažnju na potrebe, interese i u krajnjem na opstanak Crnogoraca u Hrvatskoj, čija je starosna struktura vrlo nepovoljna i prijeti njenom daljem osipanju.

“Ono što je posebno otežavajuće za crnogorsku nacionalnu zajednicu je da ona, za razliku od većih, imućnijiih i organizovanijih nacionalnih manjina nije u mogućnosti da preko svojih nacionalnih, kulturnih, duhovnih i političkih subjekata čuva i unapređuje svoj identitet”, upozorio je Nikčević.

On je dodao da Crnogorci u Hrvatskoj nemaju svoje škole, gdje bi se akademski izučavao crnogorski jezik i kultura.

“Nemaju ni svoju duhovnu instituciju/crkvu ni vjerske objekte te na koncu nemaju ni svoje političke predstavnike na lokalnom, županijskom i državnom nivou jer se nijesu organizovali kao politički subjekt, poput nekih drugih, brojnijih nacionalnih zajednica”, kazao je Nikčević.

On je ocijenio da je otežavajući faktor za dobru organizaciju i rasutost pripadnika zajednice, uglavnom po hrvatskim gradovima, što dodatno usložnjava stvari u odnosu kad bi Crnogorci bili koncentrisani na određenom području u većem broju.

“Država Crna Gora ima veliku podršku i čvrst oslonac kod svojih Crnogoraca u Hrvatskoj, a na njoj je da sistemski unaprijedi ojača spone sa ovim dijelom svoga naroda”, naveo je Nikčević.

On je objasnio da je crnogorska nacionalna zajednica u Hrvatskoj organizovana kroz nekoliko udruženja u velikim gradovima županija, od Dubrovnika, do Istre, Zagreba, Varaždina i Osijeka, ali da je gledano s aspekta jedinstva korpus Crnogorske zajednice nacionalno raspolućen.

“Kao indigom preslikavaju se ideološke orijentacije i dihotomije naše dijaspore poput onih u matičnoj nam otadžbini. Ponajviše ta unutarnja ideološka previranja prisutna su u gradu Zagrebu, kao najvećem administrativnom i kulturnom središtu zemlje”, rekao je Nikčević.

On je kazao da su u samom jeku Domovinskog rata, od 1991. pa do 2000. godine Crnogorci izražavali jedinstvo i etničku kompaktnost.

“Imali su svoje uvjerene vizije i odrješite poglede na ratna zbivanja i nastojali su da se pozitivno očituju prema svim negativnim trendovima i ratno-huškačkim pokličima i najezdama koja su dolazila prema Konavlima i Dubrovniku iz naše domovine Crne Gore”, rekao je Nikčević.

On je kazao da je takvo „pozitivno“ stanje bilo u Hrvatskoj sve do 2000. godine, kada su prosrpski pučišti, uz pomoć svojih institucionalnih podanika, preuzeli Nacionalnu zajednicu Crnogoraca u Zagrebu.

“Oni su u daljnjem radu postali glavni „neprijatelji“ crnogorskog jedinstva. Prišili su svoje interese uz srpski nacionalni korpus”, naveo je Nikčević.

On je dodao da su ugasili studij Crnogorske književnosti i kulture (1995) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, razrovali crnogorsko nacionalno biće koje je ispoljavalo svoje nacionalne programe preko svojih udruženja.

“Stvorili su svoj „geto“ zajedno sa nacionalnom zajednicom Srba, uništavajući i ono malo pozitivnih tekovina koje su crnogorski čelnici već bili afirmisali – Drago Kastratović, prof. dr Milorad Nikčević, Veselin Aga Simović i mnogi drugi crnogorski patrioti”, kazao je Nikčević.

On je naveo da u Slavoniji i Baranji, koja je po površini veća od Crne Gore, živi, prema posljednjem popisu stanovništva i prema izbornom popisu nacionalnih manjina za 2019. godinu, 365 Crnogoraca, a u Osijeku je naseljeno 175 ljudi.

“Crnogorci su se u Slavoniju i Baranju, pa tako i u Osijeku kao političkom i kulturnom središtu, doselili ponajviše tokom trajanja zajedničke Socijalističke federativne republike Jugoslavije, a manji broj i putem ranije kolonizacije Crnogoraca u Vojvodinu, Slavoniju i Baranju”, objasnio je Nikčević.

On je rekao da Se prema njihovim najnovijim naučnim istraživanima veća grupa Crnogoraca u Hrvatsku, naselila u enklavi Peroj / Istra još 1657. godine.

Nikčević je rekao da je taj momenat doseljenja iskorišen, pa su Crnogorci 2000. godine, ušli u Ustav Hrvatske kao autohtona skupina manjina, zajedno sa Nijemcima, Austrijancima, Mađarima i Talijanima.

“U jeku Domovinskog rata u Republiku Hrvatsku, grupa određenih intelektualaca i učesnika rata, još su u novembru 2006. godine osnovali udruženje pod nazivom Crnogorsko kulturno društvo „Montenegro – Montenegrina“, kazao je Nikčević.

On je naveo da je to udruženje osnovano s osnovnim ciljem da se Crnogorci prepoznaju kao autohtona nacionalna manjina koja ima svoj kulturni i nacionalni identitet u ovom slavonsko-baranjskom arealu.

Nikčević je rekao da od inauguracije Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, nacionalne manjine biraju Nacionalna vijeća i svoje predstavnike, koji u regionalnoj i široj zajednici sudjeluju ravnopravno u svim aspektima političkog i društvenog života, kako na nivou županija, gradova i regionalnih institucija, tako i na nivou državnih institucija.

Nikčević je kazao da mlade generacije ljudi, đeca roditelja i potomaka dijaspore iz Crne Gore, s nastalgijom i pijetetem se odnose prema Crnoj Gori,

“No, budući, da te mlade generacije dijele sudbinu svojih vršnjaka u odgojno-obrazovnom sistemu u školama i fakultetima, njihov je odnos sveden samo onaj kurtoazni nivo koji emocionalno ponesu iz svoga roditeljskog doma”, istakao je Nikčević.

On je kazai da u najnovijim procesima uključenja Hrvatske u Evropsku uniju, mladi iz crnogorskog miljea u velikom broju odlaze „trbuhom za kruhom“ u Njemačku, Dansku, Irsku i mnoge druge evropske zemlje.

“Mnogi od njih su se u Domovinskom ratu u Hrvatskoj i denacionalizovali, naročito u mješovitim brakovima, ali u svojoj svijesti, mladenačkom habitusu i dubokoj emociji su intimno privrženi porijeklu svojih očeva i njihovih slavnih predaka – Crnogoraca”, rekao je Nikčević.

On je kazao da je crnogorska nacionalna manjina u pojedinim državama desetkovana, kao u Hrvatskoj i Srbiji gdje je u zadnjih tridesetak godina nestalo preko 120 hiljada nacionalnih Crnogoraca.

Nikčević je naveo da bi, da su te nacionalne manjine odane svojoj otadžbini islavile bi danas dane crnogorske državnosti i njezine samostalnosti kao i Njegoševe dane kulture, preko čijih bi sadržaja emanirali slavlje sa simbolikom i pijetetom toga najznačajnijega kulturnog i državnog imena,

“A ne da nam cinično podvaljuju neki sumnjivi krugovi iz dijaspore koji uporno slave čak i nekakve Petrovdanske i Lučindanske derneke (a svi znamo da ti isti krugovi nemaju nikakvig vjerskih motiva, senzibilnosti i vjere koji bi im bili snažni podsticaji za takve „religiozne“ proslave)”, kazao je Nikčević.

On je istakao da im “njihovi vjerski i unionistički blagdani služe samo da prikriju zaskulisne obmane „vjernika“,

“A sve s ciljem da prigrabe golema novčana sredstva i dobiju masovnost (na tim bigotičnim litijama!) neobrazovanih ljudi, pa makar dolazili i iz drugih zagraničnih zemalja (Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije)!? A prava suština ostaje, kao i uvijek, zapretena i zamagljena”, poručio je Nikčević.