LAKIĆEVIĆ

Crna Gora u slučaju ošrog pada ekonomije, odnosno pada turizma preko 50 odsto, mora pažljivo da razmotri sve opcije finansiranja i otplate duga na način da zadrži njegovu održivost, saopštio je ekonomski analitičar iz kancelarije Svjetske Banke u Crnoj Gori, Milan Lakićević.

Lakićević je kazao da će u periodu oporavka nakon krize biti potrebno da se balansira između ekonomskog rasta, potrebe da se održava fiskalni rezultat u smislu smanjenja deficita, prolaska u zonu suficita i povećanja poreske efikasnosti i ostvarivanja socijalnih ciljeva kroz smanjenje nejednakosti i podrške najugroženijima.

„U periodu nakon korone, to će biti stvarno jedan težak zadatak, ne samo za Crnu Goru, nego i za sve zemlje svijeta“, rekao je Lakićević agenciji Mina-business.

On je dodao da procjena Vlade da će nedostajuća sredstava u ovoj godini iznositi 877,49 miliona eura, nije novost.

„Država je već kroz Zakon o budžetu za ovu godinu prognozirala nedostajuća sredstva u iznosu od oko 550 miliona eura, tako da su ovih dodatnih oko 330 miliona posljedica krize. I to je to povećanje deficita“, naveo je Lakićević.

On je kazao da će veliki dio nedostajućih sredstava biti kompezovan kroz novo zaduživanje, kao i da je Ministarstvo finansija strateški dobro odabralo da se prvo okrene međunarodnim finansijskim institucijama, jer su one pojačale podršku zemljama u razvoju.

Lakićević je podsjetio da je SB odobrila garanciju na osnovu koje je Crna Gora obezbijedila 250 miliona eura kredita, dok su u toku pregovori za dodatnu podršku.

„Tu je i EU, koja je takođe obezbijedila sredstva, a Crna Gora finansijsku podršku razmatra i sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Tako da se vrlo pažljivo moraju razmotriti opcije finansiranja“, poručio je Lakićević komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije skoro mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

Lakićević smatra da je fiskalna politika ključna, ne samo za Crnu Goru, nego i za sve zemlje svijeta.

„Sada smo u okruženju niskih kamatnih stopa i dometi monetarne politike su ograničeni, što vidimo čak i u zemljama EU i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pa se zemlje okreću jačem fiskalnom stimulansu“, kazao je Lakićević.

On je dodao da zemlje Zapadnog Balkana koje imaju više prostora mogu da pruže malo više podrške, dok su one koje imaju manje, kao što je u slučaj sa Crnom Gorom, donijele mjere u skladu sa mogućnostima.

Lakićević je podsjetio da su te mjere, kao i u zemljama EU, bile usmjerene na najugroženije i podrazumijevale su subvencije na zarade u najugroženijim djelatnostima.

„Drugi paket podrške privredi i građanima, uključujući i odlaganje otplate kredita, je bio targetiran, što je primjer dobre prakse. Te mjere su bile vremenski ograničene na po dva mjeseca i fiskalno održive“, rekao je Lakićević.

On je dodao da je SB u bilješci o fiskalnoj politici podsjetila da se u dobrim vremenima, odnosno vremenima visokog rasta, stvaraju rezerve za krize, kako bi se bolje reagovalo kada je to potrebno.

„Mislim da je to negdje možda malo zaboravljena lekcija iz 2008. godine, ne samo za Crnu Goru, već za mnoge zemlje svijeta“, saopštio je Lakićević.

On smatra i da bi treći paket podrške privredi i građanima za saniranje negativnih posljedica pandemije koronavirusa trebalo da bude pravovremen, kako bi se najugroženiji sektori podstakli, odnosno održali produktivni kapaciteti.

Lakićević je naveo da će skoro 90 odsto zemalja svijeta ove godine doživjeti recesiju, kao i da se taj oštar pad ekonomske aktivnosti reflektuje na oštar pad prihoda.

„Prihodi su veoma elastični u odnosu na promjene u bruto domaćem proizvodu (BDP), odnosno koliko opada BDP negdje vrlo slično toliko opadaju prihodi, možda čak i jače od toga. I to je ono što navodimo u izvještaju, pad prihoda od osam odsto, s pretpostavkom pada ekonomije od oko šest ili sedam odsto“, kazao je Lakićević.

On je dodao da se taj gubitak sada ne može nadomjestiti, ali se može „nadomjestiti“ smanjenjem rashoda ili zaduživanjem ili smanjenjem aktive u smislu korišćenja depozita ili privatizacija.

Lakićević je podsjetio da se Crna Gora kroz rebalans budžeta za ovu godinu opredijelila za dva načina – smanjenje rashoda i povećanje zaduživanja.

„Međutim, smanjenje troškova je prilično ograničeno, jer veliki dio budžeta čini rigidna potrošnja – potrošnja za zarade, penzije, socijalna davanja i transferi. Bitno je onda reći da i uprkos izazovima koje kriza nosi, započeti reformski proces treba da se nastavi“, poručio je Lakićević.

SB je, u tom dijelu, izdvojila optimizaciju javne uprave za koju smatra da treba da ostane visoko na agendi uprkos problemima koje kriza izaziva, tako da svako novo zapošljavanje bude meritorno i zasnovano na potrebama.

„I naravno, onda će se odabrati najkvalifikovanija radna snaga. Dalja racionalizacija javne potrošnje može da stvori makar malo dodatnog fiskalnog prostora“, zaključio je Lakićević.