RUSI NAJVIŠE

Stranci su tokom prošle godine u Crnoj Gori kupili nekretnina vrijednosti 169,99 miliona eura, što je za 12,6 miliona manje nego godinu ranije, pokazuju najsvježiji zvanični podaci Centralne banke. Pad se tumači slabijim interesovanjem Turaka za kupovinu nekretnina.

Tradicionalno, ubjedljivo najveći kupci su bili Rusi, potom ih slijede državljani Srbije i Turske. Zanimljivo je da se građani Kosova od 2019. godine pojavljuju kao značajni kupci nekretnina u Crnoj Gori. Dnevne novine predstavljaju podatke za prošlu godinu.

Od obnove nezavisnosti, Rusi su najveći kupci nekretnina u Crnoj Gori, a taj imidž su zadržali i tokom 2019. godine. Državljani Ruske Federacije su lani trgovali nekretnina za gotovo 39 miliona eura, što je na istom nivou kao godinu ranije.

Odmah iza neprikosnovenih Rusa nalaze se državljani Srbije, koji su za kupovinu nepokretnosti lani utrošili 16,6 miliona eura ili 2,1 milion više nego 2018. godine. Srbi su sa drugog mjesta svrgnuli Turke, koji su tokom prošle godine trgovali nekretnina za 12,7 miliona, što je, prema podacima koje predstavljaju Dnevne novine, čak upola manje nego 2018. godine.

Među najvećim kupcima nekretnina, koji su trgovali preko deset miliona eura nalaze se državljani članica NATO. Tu su Amerikanci sa potrošenih 10,7 miliona eura i Njemci, koji su trgovali za 10 miliona eura. Među većim trgovcima nekretnina u Crnoj Gori su Švajcarci, ali podatak o njihovoj trgovini je proglašen tajnom.

Građani Kosova su se prošle godine pojavili kao značajni kupci nekretnina u Crnoj Gori budući da su trgovali za 4,39 miliona eura.

Nepun milion eura više od Kosovara su u Crnoj Gori trgovali Mađari, koji su za nekretnine potrošili 5,15 miliona eura.

Od većih kupaca nekretnina u Crnoj Gori tu su Britanci 5,8 miliona eura (potpuno isto kao prošle godine), Poljaci 4,6 miliona i Francuzi, koji su za kupovinu nepokretnosti u Crnoj Gori izdvoji tri miliona eura.

KINEZI NE TRGUJU

Zanimljivo je da Kinezi tokom prošle godine nijesu trgovali nekretninama u Crnoj Gori, za razliku od Kanađana, koji su trgovali za milion eura, Finaca, koji su potrošili gotovo 1,8 miliona, i građana BiH, koji su kupili nekretnina za značajnih 2,5 miliona.

Građanima Albanije su sve interesantnije nekretnine u Crnoj Gori, pa su za te svrhe izdvojili gotovo dva miliona eura, dok su Austrijanci kupili za 2,7 miliona, a Česi za 2,8 miliona eura.

Što se tiče arapskih država, državljani Ujedinjenih Arapskih Emirata su trgovali za 1,4 miliona eura, dok podaci za Saudijsku Arabiju nijesu objavljeni.

Pošto su prezentovani podaci za prošlu godinu, podaci za ovu će se sigurno drastično razlikovati zbog pandemije korona virusa.

Naime, prošlog mjeseca agencija za nekretnine “Montenegro Prospect” je sprovela obimnu anketu o uticaju pandemije Covid19 na tržište nekretnina u Crnoj Gori.

Anketa je obuhvatila više od 1.500 prodavača i potencijalnih kupaca, najvećim brojem iz Zapadne Evrope, Rusije i regiona i došlo se do zaključka da se stabilizacija tržišta predviđa za 12-24 mjeseca.

Pri tome, prodavci nekretnina u Crnoj Gori očekuju prosječni pad cijena nekretnina do 10 odsto, dok potencijalni kupci nepokretnosti očekuju prosječni pad cijena između 20-30 odsto.

I podaci MONSTAT-a govore o padu cijena nekretnina zbog zdravstvene krize. Tako je prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u I kvartalu 2020. godine iznosila je 940 eura i manja je za 8,2 odsto u odnosu na I kvartal 2019. godine, dok je za 17,2 odsto manja u odnosu na IV kvartal 2019. godine,

“Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u I kvartalu 2020. godine iznosila je 865 eura, u primorskom regionu je iznosila 1.363 eura, u središnjem regionu 641 euro, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 793 eura”, pokazuju podaci MONSTAT-a.