ODBIJEN ZAHTJEV DIJELA ADVOKATA

Dio članova Advokatske komore uputio je, na zajedničkoj mejl listi, ovom strukovnom udruženju zahtjev da stane iza peticije kojom traže da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica „pod hitno ukloni iz pravnog sistema ili bitno izmijeni“, što je predsjednik Komore Zdravko Begović kategorično odbio.

Pobjeda je imala uvid u obrazloženje peticije, kao i u Begovićev odgovor kolegama kojima je poručio da „budući da tokom trajanja javne rasprave Advokatska komora nije dobila ni od jednog svog člana prijedlog da se uključi u analizu predloženog teksta zakona i rješenja datih u istom, te eventualno uputi primjedbe ili sugestije, to Advokatska komora na današnji dan nema osnov da, u skladu sa svojim nadležnostima, učestvuje u rješavanju ovog pitanja“.

Obrazloženje

“Svi slobodni građani treba da imaju pravo na svoj stav i u pogledu ocjene pravnih propisa, a naročito mi, koje advokatska profesija upućuje i obavezuje da iznosimo pravne stavove i dajemo pravna mišljenja. Poštujemo Vašu namjeru da javno iznesete stav povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Međutim, ne možemo prihvatiti Vaš poziv u pogledu aktivnog sudjelovanja Advokatske komore u daljem distribuiranju i potpisivanju predmetnog izjašnjenja”, istakao je Begović.

Podsjeća da su donošenju zakona prethodile sve potrebne procedure, pa i javna rasprava u kojoj je učešće mogla da uzme i Advokatska komora i njeni članovi pojedinačno.

“Podsjećamo da ovo nije zakon kojim su direktno ili posredno regulisana prava i obaveze advokata, niti se njegovim odredbama utiče na naš status”, naveo je Begović.

Peticiju je kolegama uputio advokat Pavle Tripković, a naslovio je „Advokati Crne Gore u odbrani prava i pravde“, navodeći, pored ostalog, kako je Zakon o slobodi vjeroispovijesti proizveo društvene potrese u Crnoj Gori „počev od fizičkih sukoba u parlamentu, preko građanskih protesta i litija, pa do hapšenja i krivičnog progona sveštenika i brojnih vjernika“.

“Vođeni isključivo pravnom strukom i etičkim kodeksom advokature, smatramo profesionalno odgovornim i moralnim da ustanemo protiv ovog očigledno neustavnog i sistemskim zakonima protivnom zakonu, kojim se na najgrublji način vrši diskriminacija titulara imovine vjerskih zajednica i krše elementarna pravila građanskog prava”, naveo je Tripković u peticiji za koju je tražio podršku kolega.

Nabrojao je i sedam razloga u pokušaju da potkrijepi svoje tvrdnje: „Neprihvatljivost da se u sekularnoj državi izvršna vlast brutalno upliće u prava vjerskih zajednica; neodrživost diskriminatorskog pristupa vlasti u prava i slobode vjernika u Crnoj Gori; nedopuštenost pravnog zadiranja u kanonsku strukturu, njen vjerski kontinuitet i imovinu“.

“Nedozvoljenost prenosa isključive sudske nadležnosti u nadležnost organa državne uprave; protivpravnost prenosa tereta dokazivanja prava svojine sa pretendenta na imaoca; protivpravnost nacionalizacije imovine vjerskih zajednica bez isplate pravične naknade i selektivni pristup kod primjene Zakona i zloupotreba ovlašćenja radi ostvarivanja političkih ciljeva”, piše, pored ostalog, u peticiji.

U dopisu koji je uputio kolegama navodi da im se obraća u ime grupe „advokata koji su se okupiili radi izjašnjenja u vezi sa neustavnim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica Crne Gore“.

Ističe i kako je peticiju podržalo više od 200 advokata, članova Advokatske komore Crne Gore.

Više advokata, prema saznanjima Pobjede, ne čekajući stav Komore, odgovorilo je Tripkoviću da ne žele da budu dio ove kampanje.