5. jul
Izbor i priprema: Č. Đurđić
Na današnji dan 1796. pred udar Mahmud-paše na Crnu Goru, upućeni su izvorni primjerak Stege na potpisivanje glavarima Crmničke nahije i apel Petra I Petrovića Grbljanima za ponovnu borbu protiv skadarskog namjesnika. Grbljani se nijesu odazvali pozivu vladike Petra I, već su od kotorskih vlasti tražili da u slučaju napada Mahmud-paše na njihov kraj, porodice sklone u grad Kotor.
1861 – U manastiru Kosijerevo održana je skupština vođa Hercegovačkog ustanka na kojoj je usvojen proglas, usaglašen sa stavovima zvanične politike na Cetinju. Proglas je sadržao konačan negativan odgovor Međunarodnoj komisiji za rješavanje ustaničkog pitanja i Omer-paši na njegovu proklamaciju u čiju realizaciju nijesu vjerovali, već su na kraju odgovora izrazili, kako je zapisano, „iskrenu nadeždu“ pobunjene Hercegovine i Vasojevića u prisajedinjenje k crnogorskom narodu gdje, kako stoji u proglasu, “naša braća pravoslavna u miru i sreći žive, što je jedino jemstvo za našu budućnost”.
1889 – Rođen je francuski pisac, slikar i reditelj Žan Kokto, član Francuske akademije. Kao eksperimentator prošao je kroz sve faze moderne umjetnosti: kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha. Poznata djela: roman „Strašna djeca“, pozorišni komadi „Strašni roditelji“,“Orfej“, „Pijetao i arlekin“.
1891 – Na Cetinju je izveden “Gorski vijenac”. Smatra se da je to bila prva izvedba tog Njegoševog djela u cjelini, a da su prije toga izvođeni samo pojedini njegovi fragmenti.
1891 – Rođen je u Vrgorcu, u Dalmaciji, hrvatski pjesnik Avgustin Tin Ujević, koji je svojom lirikom, ali i boemskim životom, obilježio razdoblje između dva rata u jugoslovenskoj književnosti. Studirao je filozofiju u Zagrebu, Beogradu i Parizu, a živio u Beogradu, Sarajevu i Splitu do 1940, kada se seli u Zagreb i u njemu ostaje do svoje smrti. Po prirodi povučen, od publiciteta se branio stavom da „javnost nema pravo da se bavi piščevim životom, no samo njegovim djelom“. Uprkos takvom mišljenju, svojom je boemiom, neprestano, ali nenamjerno, izazivao pažnju javnosti. Kao pjesnik formirao se na pozitivnim primjerima hrvatske moderne, s posebnom prepoznatljivošću Matoševog pjesničkog koncepta. Iako pesimista, duboko je vjerovao u ljudski duh i tom je vjerom prožeta njegova poezija – originalna u izrazu, ispovjedna, misaona i senzibilna. Poezija usamljenosti, očaja i patnje. Prevashodno pjesnik, značajan je i kao pripovjedač, esejista, kritičar, novinar i publicista, prevodilac (s francuskog i engleskog) i polemičar. Poznata djela: „Lelek sebra“, „Kolajna“, „Auto na korzu“,“Žedan kamen na studencu“.
1912 – U “Glasu Crnogorca” objavljen je oglas o prodaji prvog automobila za prevoz pošte i putnika u Crnoj Gori. Nakon devet godina vožnje crnogorskim drumovima, automobil je prodat privatniku. Zna se da je korišćen i tokom Prvog balkanskog rata, a od tada se prvom crnogorskom poštanskom automobilu gubi svaki trag.
1978 – Skupština Univerziteta “Veljko Vlahović” u Titogradu donijela je odluku o osnivanju Instituta za strane jezike u glavnom gradu Crne Gore. Tom odlukom Institut je postao samostalna visokoškolska jedinica Univerziteta Crne Gore. Prvi direktor i dekan Instituta za strane jezike bio je profesor dr Vladimir Sekulić.
2005 – Svečano je otvoren Kulturno-informativni centar “Malesija” u Tuzima. Centar “Malesija” ima izuzetan značaj za podsticaj, razvoj i promociju umjetničkog stvaralaštva i kulturne baštine Albanaca u Crnoj Gori.
2009 – Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj, vladajuće socijaliste, koji su izgubili povjerenje birača zbog problema s korupcijom i usporenih reformi, pobijedila je opoziciona partija desnog centra – GERB.
2011 – Apelacioni sud u Hagu odlučio je na osnovu tužbe preživjelih i članova porodica žrtava, da je Holandija odgovorna za smrt trojice Muslimana u vrijeme masakra u Srebrenici 1995. Presuda je ocijenjena istorijskom jer se prvi put jedna država proglasila odgovornom za akcije koje su sprovodile njene snage pod okriljem Ujedinjenih nacija.
Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:
1811 – Venecuela je postala prva južnoamerička država koja je proglasila nezavisnost od Španije.
1865 – U Velikoj Britaniji donesen je prvi u svijetu zakon o ograničenju brzine – dvije milje na sat.
1975 – Američki teniser Artur Eš postao je prvi crnac pobjednik turnira u Vimbldonu.
2001 – Makedonske vlasti i albanski pobunjenici postigli su dogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okončani višemjesečni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu.
2009 – Rože Federer osvojio je Vimbldon i s 15 grend slem titula postao najuspješniji teniser u istoriji.
0 comments