NAUČNICI ZABRINUTI

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta na planeti naučnici procjenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svijetu.

Metan je gas koji čak 84 puta snažnije zagrijava atmosferu nego CO2. Odranije se znalo da naveliko počinje da curi s otapanjem permafrosta u Sibiru, ali nikad na polarnom kontinentu. Zbog budućnosti života na Zemlji i čovečanstva, naučnici su zgroženi otkrićem.

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta naučnici procjenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svijetu. Objavljeno istraživanje troje naučnika u časopisu “Rojal sosajeti” otkriva ne samo prvo poznato veliko curenje metana na Antarktiku, nego i to tamo da godinama od početka curenja oko izvora metana na morskom dnu nema bakterija koje bi taj metan proždirale i sprečavale njegov odlazak u atmosferu.

“Taj nedostatak konzumacije metana (od bakterija) najvažnije je otkriće. To nije dobra vijest. Mikrobima je trebalo više od pet godina da se uopšte tamo pojave, a čak i tad metan je nastavio rapidno da curi s dna”, komentarisao je za “Gardijan” Endru Turber sa Univerziteta države Oregon koji je radio na istraživanju.

“Metanski ciklus je apsolutno razlog za to da se društvo zabrine. Smatram to neopisivo zabrinjavajućim”, dodao je ekstremno dramatičan opis stanja, prenosi portal Zimo.

Curenje metana s morskog dna u vodama oko Antarktike, navodi se u istraživanju, ronioci su prvi put uočili još 2011. godine i to pukom slučajnošću.

Na isto mjesto u Rosovom moru uspjeli su da se vrate tek poslije pet godina kako bi mjesto curenja detaljno proučili. A potom je slijedio laboratorijski dio posla.

“Tu na red dolazi i najdramatičniji deo otkrića. Curenje metana s dna mora, prvo kroz morske vode prema površini, a onda dalje u atmosferu, dio je prirodnih ciklusa. Takvi ispadi povremeno se događaju i usljed bušenja podmorja u potrazi za naftom i plinom, na primer u Sjevernom moru, što ponekad doseže razmjere katastrofe”, naveli su.

Međutim, prirodna zaštita u tim slučajevima su kemosintetske bakterije koje energiju za svoj život crpe iz molekula metana. Ovdje se dogodilo to, navode naučnici u svom opisu istraživanja, da je i pet godina od otkrića oko izvora curenja pronađeno da od svih mikroorganizama, na one koji konzumiraju metan, praktično ga jedu, otpada samo četiri posto od svih populacija mikroba.

“Zajednica mikroba nije se razvila dovoljno da stvori dovoljan filter kako bi se spriječilo curenje metana iz sedimenta”, stoji u rezultatima istraživanja.

Kao razlozi za to navodi se vrlo niska temperatura mora i visoke koncentracije sulfata. Razlozi za curenje metana najvjerovatnije nijesu posljedice već postojećeg globalnog zagrijavanja. Koliko god da je dramatična vijest o novom velikom curenju metana kao još jednog velikog ubrzivača klimatskih promena, bitno je znati, navode naučnici, da ovaj incident ne spada u spiralu samogenerišućih klimatskih promjena.

Koliko je metan opasan po prirodu, odnosno po klimatske promjene, pokazuju ilustracije američkih EPA-e i EDF-a. Prema njihovim podacima, emisije stakleničkih gasova, u ekvivalentima CO, 2018. godine bile su takve da se 81 posto odnosilo na CO, čak 10 posto na metan, 7 posto na azotove okside i 3 posto na gasove na bazi fluora.

“Metan u atmosferi ne ostaje tako dugo kao CO, ali u prvih 20 godina atmosferu zagrijava čak 84 puta snažnije nego CO. Metan dolazi u atmosferu iz prirodnih i umetnih izvora, ali se u svim slučajevima, osim jednog, odnosi na procese oko nafte, gasa i ugljenika. Onaj jedan slučaj odnosi se na stočarstvo, odnosno na probavne plinove koje ispuštaju životinje koje čovek masovno uzgaja u mesnoj industriji”, dodaje se u istraživanju.

Prije nekoliko godina 16 istraživanja dovelo je do zaključka da metan iz čovekovog sveta ili onoga što je čovek prouzrokovao, curi u atmosferu čak 60 posto gore nego što se mislilo.

Reijč je o velikoj razlici po sudbinu svijeta. Od Klimatske konferencije u Parizu postalo je jasno da je prag izbjegavanja najgorih posljedica po čovječanstvo i prirodu zagrijavanje od 1,5 stepena. Sljedeći prag je 2 stepena.

Preko 2 stepena, smatra se, klimatske promjene širom svijeta više se ne bi mogle zaustaviti, bivale bi sve gore i dovele do višestruko gorih zagrijavanja i kataklizme.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • CBCG i banke o primjeni Zakona o potrošačkim kreditima u korist građana
    on 19/02/2026 at 09:40

    Centralna banka Crne Gore održala je niz sastanaka sa predstavnicima svih komercijalnih banaka s ciljem pružanja dodatne podrške kvalitetnoj i ujednačenoj primjeni novog regulatornog okvira u oblasti potrošačkog kreditiranja, uspostavljenog Zakonom o potrošačkim kreditima čija je primjena otpočela u novembru 2025. godine.

  • Nova blokada teretnog drumskog saobraćaja?
    on 19/02/2026 at 06:28

    Teretni drumski saobraćaj biće ponovo blokiran, rečeno je nezvanično našem radiju u Udruženju prevoznika. Termin još nije poznat, a spekuliše se da će protesti biti radikalniji nego prošli. Ekonomista Vasilije Kostić ocjenjuje da će moguće blokade napraviti velike probleme uvozno-zavisnoj crnogorskoj ekonomiji.

  • Plav: Čija su meta pogoni protivgradnih raketa?
    on 19/02/2026 at 06:24

    Kada je prije nekoliko dana srušena nekadašnja fabrika protivgradnih raketa "19. decembar" u Podgorici, skrenuta je medijska pažnja i na činjenicu da su propadanju prepušteni njeni pogoni kod Murine u opštini Plav i da bi mogli doživjeti istu sudbinu kao matična fabrika.

  • Za pet godina otkriveno 2.614 falsifikovanih eura, nema bojazni po ekonomiju
    on 18/02/2026 at 19:15

    U posljednjih pet godina u Crnoj Gori otkriveno je 2.614 falsifikovanih novčanica eura, pokazuju podaci monetarnih vlasti. Od 2022. do 2024. godine broj falsifikata u prometu je rastao, pa je pretprošle godine u odnosu na 2023. zabilježeno povećanje od 61 odsto. Tokom 2025. godine, kako navode iz Centralna banka Crne Gore, bilježi se manja upotreba lažnih novčanica.

  • Iransko-američki pregovori spustili cijene nafte prema 67 dolara
    on 18/02/2026 at 16:59

    Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, nagovještavajući olakšanje ulagača nakon naznaka pomaka u iransko-američkim nuklearnim pregovorima.

  • Konatar: Ponovo ćemo predložiti zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj
    on 18/02/2026 at 14:58

    Građanski pokret URA će na Proljećnjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka, kazao je šef poslaničkog Kluba te stranke, Miloš Konatar.

  • Mugoša: Odbor 25. februara o "Aerodromima", pozvani Đeljošaj, Radulović i Tolić
    on 18/02/2026 at 14:40

    Odbora za ekonomiju, finansije i budžet će na inicijativu funkcionera Evropskog saveza i predsjednika tog skupštinskog tijela, Borisa Mugoše, 25. februara održati sjednica na temu: Problematika koncesija Aerodroma Crne Gore.

  • Savjet: Blagi rast crnogorske ekonomije u 2025. godini
    on 18/02/2026 at 13:39

    Danas je održana 76. sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojom je predsjedavala guvernerka Centralne banke Crne Gore i predsjedavajuća Savjeta, Irena Radović.

  • ASP: Cijena izgradnje puta od Lubnica ka Jezerinama preko 63 miliona
    on 18/02/2026 at 13:06

    Za kontroverzni projekat izgradnje puta od Lubnica ka Jezerinama, sa probijenim tunelom Klisura kroz planinu Bjelasica, u decembru prošle godine plaćeno je 818 hiljada eura, čime je cijena dostigla preko 63,1 milion, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.

  • Penzoneri sjutra u Bijelom Polju sakupljaju novac za Vladu
    on 18/02/2026 at 12:32

    Pokret penzionera Crne Gore sjutra u podne  ispred Evropske kuće u Bijelom Polju organizuje humanitarnu akciju za predsjednika i članove Vlade Crne Gore i pozivaju sve penzionere da se okupe i doniraju novac od povećanja penzija. Kako je saopštio predsjednik Pokreta penzionera Svetozar Čabarkapa sjutra će najaviti i veliki protest sa kojeg će biti upućeni zahtjevi Vladi.