NAUČNICI ZABRINUTI

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta na planeti naučnici procjenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svijetu.

Metan je gas koji čak 84 puta snažnije zagrijava atmosferu nego CO2. Odranije se znalo da naveliko počinje da curi s otapanjem permafrosta u Sibiru, ali nikad na polarnom kontinentu. Zbog budućnosti života na Zemlji i čovečanstva, naučnici su zgroženi otkrićem.

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta naučnici procjenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svijetu. Objavljeno istraživanje troje naučnika u časopisu “Rojal sosajeti” otkriva ne samo prvo poznato veliko curenje metana na Antarktiku, nego i to tamo da godinama od početka curenja oko izvora metana na morskom dnu nema bakterija koje bi taj metan proždirale i sprečavale njegov odlazak u atmosferu.

“Taj nedostatak konzumacije metana (od bakterija) najvažnije je otkriće. To nije dobra vijest. Mikrobima je trebalo više od pet godina da se uopšte tamo pojave, a čak i tad metan je nastavio rapidno da curi s dna”, komentarisao je za “Gardijan” Endru Turber sa Univerziteta države Oregon koji je radio na istraživanju.

“Metanski ciklus je apsolutno razlog za to da se društvo zabrine. Smatram to neopisivo zabrinjavajućim”, dodao je ekstremno dramatičan opis stanja, prenosi portal Zimo.

Curenje metana s morskog dna u vodama oko Antarktike, navodi se u istraživanju, ronioci su prvi put uočili još 2011. godine i to pukom slučajnošću.

Na isto mjesto u Rosovom moru uspjeli su da se vrate tek poslije pet godina kako bi mjesto curenja detaljno proučili. A potom je slijedio laboratorijski dio posla.

“Tu na red dolazi i najdramatičniji deo otkrića. Curenje metana s dna mora, prvo kroz morske vode prema površini, a onda dalje u atmosferu, dio je prirodnih ciklusa. Takvi ispadi povremeno se događaju i usljed bušenja podmorja u potrazi za naftom i plinom, na primer u Sjevernom moru, što ponekad doseže razmjere katastrofe”, naveli su.

Međutim, prirodna zaštita u tim slučajevima su kemosintetske bakterije koje energiju za svoj život crpe iz molekula metana. Ovdje se dogodilo to, navode naučnici u svom opisu istraživanja, da je i pet godina od otkrića oko izvora curenja pronađeno da od svih mikroorganizama, na one koji konzumiraju metan, praktično ga jedu, otpada samo četiri posto od svih populacija mikroba.

“Zajednica mikroba nije se razvila dovoljno da stvori dovoljan filter kako bi se spriječilo curenje metana iz sedimenta”, stoji u rezultatima istraživanja.

Kao razlozi za to navodi se vrlo niska temperatura mora i visoke koncentracije sulfata. Razlozi za curenje metana najvjerovatnije nijesu posljedice već postojećeg globalnog zagrijavanja. Koliko god da je dramatična vijest o novom velikom curenju metana kao još jednog velikog ubrzivača klimatskih promena, bitno je znati, navode naučnici, da ovaj incident ne spada u spiralu samogenerišućih klimatskih promjena.

Koliko je metan opasan po prirodu, odnosno po klimatske promjene, pokazuju ilustracije američkih EPA-e i EDF-a. Prema njihovim podacima, emisije stakleničkih gasova, u ekvivalentima CO, 2018. godine bile su takve da se 81 posto odnosilo na CO, čak 10 posto na metan, 7 posto na azotove okside i 3 posto na gasove na bazi fluora.

“Metan u atmosferi ne ostaje tako dugo kao CO, ali u prvih 20 godina atmosferu zagrijava čak 84 puta snažnije nego CO. Metan dolazi u atmosferu iz prirodnih i umetnih izvora, ali se u svim slučajevima, osim jednog, odnosi na procese oko nafte, gasa i ugljenika. Onaj jedan slučaj odnosi se na stočarstvo, odnosno na probavne plinove koje ispuštaju životinje koje čovek masovno uzgaja u mesnoj industriji”, dodaje se u istraživanju.

Prije nekoliko godina 16 istraživanja dovelo je do zaključka da metan iz čovekovog sveta ili onoga što je čovek prouzrokovao, curi u atmosferu čak 60 posto gore nego što se mislilo.

Reijč je o velikoj razlici po sudbinu svijeta. Od Klimatske konferencije u Parizu postalo je jasno da je prag izbjegavanja najgorih posljedica po čovječanstvo i prirodu zagrijavanje od 1,5 stepena. Sljedeći prag je 2 stepena.

Preko 2 stepena, smatra se, klimatske promjene širom svijeta više se ne bi mogle zaustaviti, bivale bi sve gore i dovele do višestruko gorih zagrijavanja i kataklizme.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Mugoša: Ponovo ću tražiti saslušanje nadležnih o vršnjačkom nasilju, stanje i dalje alarmantno
    on 17/06/2026 at 08:40

    Predsjednik Kluba poslanika Evropskog saveza, Boris Mugoša, najavio je da će ponovo inicirati skupštinsko saslušanje nadležnih institucija na temu vršnjačkog nasilja, ocjenjujući da nalazi najnovijeg izvještaja Državne revizorske institucije potvrđuju da u toj oblasti nema suštinskog napretka.

  • SAD i Iran pred potpisivanjem sporazuma, novi izraelski napadi na jug Libana mogli zakomplikovati proces
    on 17/06/2026 at 08:32

    Memorandum o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana trebalo bi da bude potpisan u petak u švajcarskom Burgenštoku, dok istovremeno novi izraelski napadi na jugu Libana prijete da postanu jedna od tema budućih pregovora i potencijalni kamen spoticanja u procesu normalizacije odnosa.

  • Zašto sve više mladih koristi elektronske cigarete?
    on 17/06/2026 at 08:27

    Antonija S.* više nema želju da puši cigarete. Počela je da puši sa 18 godina, a šest godina kasnije prešla je na vejp, korišćenje elektronskih cigareta. Ukus lubenice joj je omiljeni, a flašica e-tečnosti od deset mililitara, što je ekvivalentno oko 60 elektronskih cigareta, traje joj sedam dana. Antonija, koja sada ima 30-godišnjakinja, za DW kaže:

  • Samit G7: Neobično ujedinjeni
    on 17/06/2026 at 08:23

    Dobro raspoloženi kancelar prilazi mikrofonu u pomalo zaraslom delu parka hotela „Rojal“ u Evijanu. Fridrih Merc, pomalo zadihan, ocenjuje da su prva dva dana samita bila vredna truda: „Karakterisalo ih je veliko evropsko jedinstvo i evropski timski rad.“

  • Bečić i Šaranović pohvalili policiju: Samit istorijski bezbjednosni uspjeh
    on 17/06/2026 at 08:12

    Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović prisustvovali su danas proširenom kolegijumu direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića u Centru za obuku Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije, gdje su rukovodiocima i službenicima odali priznanje za uspješno obezbjeđenje Samita Evropska unija – Zapadni Balkan u Tivtu.

  • Turizam na Kubi u slobodnom padu usled pritiska Amerike
    on 17/06/2026 at 08:09

    Broj stranih turista je opao za 58 odsto u poređenju sa prošlom godinom, kažu kubanski zvaničnici, usled sankcija i efikasne naftne blokade.

  • DRI: Mjere za suzbijanje vršnjačkog nasilja nijesu dale očekivane rezultate
    on 17/06/2026 at 08:00

    Aktivnosti i mjere koje su nadležni organi preduzimali u cilju prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja u periodu od 2017. do 2025. godine nijesu u dovoljnoj mjeri bile efikasne i djelotvorne, pokazala je revizija uspješnosti koju je sprovela Državna revizorska institucija (DRI).

  • Koprivica: Kapaciteti za gašenje požara gotovo četiri puta veći nego prošle godine
    on 17/06/2026 at 07:53

    Crna Gora ovu požarnu sezonu dočekuje sa znatno jačim kapacitetima za zaštitu i spašavanje nego prethodnih godina, a raspoloživi vazdušni kapacitet za gašenje požara biće gotovo četiri puta veći nego tokom prošle sezone, saopštio je državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Petar Koprivica.

  • Lideri G7 o ubrzavanju borbe protiv raka u svijetu i epidemije ebole u DR Kongu i Ugandi
    on 17/06/2026 at 07:49

    Lideri G7 su na svom samitu u Evijan Le Benu, u Francuskoj, koji se završava u srijedu, u dvije deklaracije ponovo potvrdili posvećenost da ubrzaju borbu protiv raka i pozvali na jak koordinisan odgovor na zdravstvene rizike od ponovljene epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.

  • Počela rekonstrukcija Vučedolske ulice, radovi vrijedni više od pola miliona eura
    on 17/06/2026 at 07:30

    Zbog početka rekonstrukcije, Vučedolska ulica u Podgorici od juče je zatvorena za saobraćaj na dionici od Njegoševe do Ulice Slobode. Riječ je o projektu vrijednom više od pola miliona eura, kojim se planira modernizacija infrastrukture, ali uz očuvanje postojećeg ambijenta i drvoreda platana, prenosi Portal RTV Podgorica.