PET NVO

Pet nevladinih organizacija dostavilo je Ministarstvu javne uprave brojne primjedbe na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Oni smatraju da su predlozene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, medunarodnim konvencijama, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava. Ocekuu da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.

“Tim nacrtom se uvode sistemska ogranicenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeca prava gradana i obaveze organa vlasti, a ne rjesavaju se problemi u praksi koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti”, navodi se u saopstenju pet NVO, Mreza za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, Institut Alternativa – IA, Akcija za ljudska prava – HRA, Centar za Monitoring i istrazivanje – CEMI, Centar za gradanske slobode – CEGAS.

Oni smatraju da gotovo sve predlozene izmjene Zakona suzavaju postojeca prava gradana.

Sistemska ogranicenja

Oni ocjenjuju da se nacrtom ugrozava kompletan sistem pristupa informacijama.

“Uvodi se ‘zloupotreba prava’ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a uopstena i neprecizna formulacija omogucava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slucajevima, suzava se definicija informacije i ostavlja mogucnost da se u svakom pojedinacnom slucaju proizvoljno utvrduje da li su trazeni podaci ‘od javnog znacaja'”, naveli su.

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, kako dodaju, zakon mora biti “predvidljiv”, odnosno fomulisan sa dovoljnom preciznoscu da omoguci svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zastitu protiv arbitrarnog mijesanja javnih vlasti u uzivanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom.

“Medutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogucava neogranicenu samovolju organa u odlucivanju o pristupu informacijama”, kazali su iz NVO.

Tajne

Smatraju da se Nacrtom Zakona omogucava da neogranicen broj podataka bude proglasen tajnom.

“Uvode se apsolutna ogranicenja pristupa podacima u obavjestajno – bezbjedonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa medunarodnim organizacijama ili drugim zemljama, predvida se da osnov za skrivanje informacija moze da se uvodi i drugim zakonima, sto znaci da je lista izuzetaka neogranicena”, kazali su.

Iz pet NVO navode da Nacrt Zakona ne propisuje ni pojam poslovne tajne, koji se, kako su kazali, u praksi najcesce navodi kao razlog za ogranicenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano sta moze biti proglaseno poslovnom tajnom.

Oni ukazuju da se medunarodni standardi predvidaju preciznu listu mogucih ogranicenja prava na pristup informacijama.

“Nacrtom je predvideno da se za podatke koji su proglaseni tajnom zbog zastite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test stetnosti. Prema medunarodnim standardima, u svakom pojedinacnom slucaju mora se utvrditi da li je veci javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se stiti skrivanjem podataka”, navodi se u saopstenju.

Ukidanje postojecih prava i obaveza

Nacrtom se, kako dodaju, ukidaju prava gradana i obaveze institucija.

“Ukida se obaveza politickih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini iskljucuju iz obveznika zakona, ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, misljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, kao i podatke o prihodima javnih funkcionera, ukidaju se troskovi postupka, pa ce gradani morati da sami placaju troskove advokata cak i kada je im je prekrseno Ustavno pravo, i snositi teret zato sto su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti”, navodi se u saopstenju.

Nacrtom se, kako su kazali, produzavaju rokovi za odlucivanje i po zahtjevima i po zalbama. Smatraju da to pristup podacima odlaze u tako velikoj mjeri da obesmisljava dobijanje informacije.

“Medunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obestecenjem i naknadom troskova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slucaju drzava, odnosno organ vlasti. Svako ogranicenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju”, kazali su iz NVO.

Zadrzane “korisne nejasnoce”

Samtraju da nijesu rijeseni problemi u primjeni Zakona koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti.

“Ne propisuje se obaveza meritornog odlucivanja po zalbama kojim bi se prekinuli visegodisnji postupci u kojima organi vlasti uporno krse zakon, iako su njihova rjesenja vise puta ponistavana, ne rjesava se pitanje nadzora nad sprovodenjem Zakona, iako se odredbe o prekrsajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava gradana na pristup informacijama krse bez bilo kakvih posljedica”, navodi se u saopstenju.

Pet NVO ocekuje da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.