BBC

,,Drzava i crkva – ruku ruku mije” ili ,,oduzivanje crkvi za sve sto joj je oduzeto”.

Ekonomisti i crkveni analiticari razlicito tumace odluku drzave da uplati Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) iz budzetskih rezervi dodatnih 40 miliona dinara.

Radi se o novcu od prodaje postanskih markica koji bi trebalo da ide u fond za izgradnju Hrama Svetog Save u Beogradu.

Ispostavilo se da je Vlada Srbije umesto 76 miliona dinara, koliko uopste moze da se sakupi od prodaje markica, uplatila SPC – 116 miliona dinara.

,,Nejasno je i netransparentno zasto je uplaceno vise novca”, kaze Nemanja Nenadic iz organizacije Transparentnost Srbija za BBC na srpskom.

,,Crkva je zapravo trebalo da dobije manje jer, kada se markice prodaju, i posta treba da uzme deo za distribuciju.”

Ovo je najmanje sesta vanredna finansijska donacija drzave crkvi od pocetka godine iz drzavnih rezervi – fonda kojim Vlada samostalno raspolaze bez kontrole javnosti.

BBC na srpskom je pokusavao da istrazi koliko dodatnog novca Srbija daje crkvi, pored iznosa koji je odreden zakonom, zasto se sredstva mahom uplacuju netransparentno i zasto je ovaj put za markice uplaceno vise para nego sto uopste moze da se dobije njihovom prodajom.

Spisak institucija koje nisu odgovorile na pitanja BBC-ija o uplati iz budzetskih rezervi i dodatnom finansiranju SPC:

  • Vlada Republike Srbije
  • Ministarstvo finansija
  • Ministarstvo pravde, Uprava za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama
  • Srpska pravoslavna crkva
  • Biro za izgradnju Hrama Svetog Save
Hram Svetog Save

BBC

Hram Svetog Save i dalje se ureduje

Sta se dogodilo

Od 14. oktobra u postama sirom Srbije se prodaju doplatne marke sa likom Svetog Save. Odstampano je 7.6 miliona markica, kostaju deset dinara i bice u opticaju do 14. oktobra.

Novac od prodaje dobice Srpska pravoslavna crkva ,,za finansiranje gradevinsko-zanatskih radova i radova na uredenju enterijera” Hrama Svetog Save.

Ipak, Vlada Srbije donela je nedavno odluku da iz budzetskih rezervi isplati skoro milion evra za potrebe izdavanja ove doplatne markice.

Kada je Zarko Bogosavljevic, novinar portala 021.rs, video ovu odluku u Sluzbenom glasniku nije mu bila jasna racunica.

,,Markica kosta deset dinara, a prodaje se u 7,6 miliona primeraka. To je jednostavnom racunicom – 76 miliona dinara”, kaze Bogosavljevic za BBC na srpskom.

,,Zato mi nikako nije bilo jasno zasto su uplatili 116 miliona dinara, odnosno skoro milion evra, jer je to 350.000 evra vise”.

Bogosavljevic konstantno prati uplate drzave crkvi pa kaze da ,,oni svakih nekoliko meseci doplacuju vanredno novac”.

Zato i ne moze da shvati ,,zasto samo nisu naznacili da je novac za nesto drugo”.

Kako se dele sredstva iz budzeta: ,,Srednjevekovne velmoze koje daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”

Budzetske rezerve su sredstva koja Vlada moze da rasporeduje mimo usvojenog budzeta. O uplatama se razgovara direktno na sednicama Vlade gde se i usvajaju odluke o trosenju ovog novca.

Vlada vec tri godine nije usvojila zavrsni racun budzeta, pisao je Insajder. Ovo znaci da javnost nije mogla da vidi koliko je tacno novca odlazilo iz budzetskih rezervi i na sta se trosilo.

U meduvremenu, fond za budzetske rezerve je povecan cak cetiri puta od 2016. do 2018.

,,To ce i u 2019. biti oko 50 milijardi dinara. Time je dodatno umanjenja transparentnost trosenja budzetskih sredstava”, upozorio je prosle godine Pavle Petrovic, predsednik Fiskalnog saveta.

Da se budzetska rezerva koristi u Srbiji na problematican nacin misli i Nenadic.

,,Cak cetiri odsto budzeta Vlada rasporeduje na namene koje nisu bile predvidene prvobitno”, kaze Nenadic.

,,Tu se ne vidi da li je takav izdatak bio nuzan ili razlog zasto on nije mogao da bude planiran na vreme.

,,Postoji velika samovolja kod Ministarstva finansija kada je dodela novca u pitanju” dodaje on.

Za Nenadica ponasanje drzave prema SPC nekada lici na ,,poteze srednjevekovnih velmoza koji kao da daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”.

Beograd, 13. maj 2019.

FoNet

Pocetkom oktobra, SPC je dodelila orden i predsedniku Srbije Aleksandru Vucicu i to za ,,delatnu ljubav prema Crkvi i neumornu borbu za celovitost Srbije, a posebno za ocuvanje Kosova i Metohije u njenom sastavu”

Koliko nasih para ide u crkvu

Verske zajednice u Srbiji finansiraju se kroz nekoliko kanala i to je uglavnom vidljivo u budzetu.

Drzava Srbija je iz budzeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istrazivanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko razlicitih institucija – ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Da bi neka verska zajednica bila upisana u drzavni registar i time ozakonila rad uskoro ce morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih gradana koji zahtevaju njenu registraciju.

Pravo na finansiranje iz budzeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju .

Iznos koji se dobija iz budzeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali ono sto je vanredno jesu uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi koje su na gotovo mesecnom nivou.

,,To je sistem – ruka ruku mije”, kaze za BBC na srpskom Sasa Dogovic, saradnik Instituta za trzisna istrazivanja (Izit).

,,Vrh crkve podrzava aktuelnu vlast i za to dobija finansijsku potporu.”

Uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi:

  • Avgust 2019 – Vlada Srbije je donela odluku da donira 88 miliona dinara Arhiepiskopiji beogradsko-karlovackoj ,,u cilju podrske proslavi osam vekova autokefalnosti SPC”, kao i 58 miliona dinara Eparhiji zickoj SPC, kao pomoc za zavrsetak izgradnje i uredenja Manastira Zica i katedralnog hrama u Kraljevu, navela je Vlada u saopstenju
  • Jul 2019 – Vlada Srbije je Srpskoj pravoslavnoj crkvi odobrila dotaciju od 59,1 milion dinara za obnovu Hrama Svete Trojice u Mostaru
  • Mart 2010 – Vlada je odlucila da uplati 10 miliona evra za nastavak izgradnje Hrama Svetog Save
  • Maj 2019 – Iz budzetskih rezervi SPC je od Vlade dobila donaciju u iznosu od 30 miliona dinara. Na ime dotacije Eparhiji britansko – skandinavskoj SPC, a radi pomoci za izgradnju Manastira Pokrova presvete Bogorodice i Srpskog centra u Vokstropu u Svedskoj, Vlada je odobrila pomoc 12 miliona dinara. Na istoj sednici Vlade odobrena je i uplata 18 miliona dinara Srpskoj pravoslavnoj eparhiji Budimskoj, a radi pomoci za zavrsetak radova na Muzeju Eparhije budimske u Sentandreji, u Madarskoj
  • Maj 2019 – Na sednici Vlade je odluceno da se sa 27,6 miliona dinara pomogne Eparhija gornjokarlovacka u Hrvatskoj i to zbog izgradnje i uredenja pravoslavnog hrama u Vrginmostu

* Izvor: Saopstenja iz Vlade Srbije, Insajder i Slobodna Evropa

Prema Zakonu o racunovodstvu iz 2013, ali i prethodnim zakonima, crkve i verske zajednice nemaju nikakavu obavezu da objavljuju finansijske izvestaje.

Oslobodene su i poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povracaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluzenja.

,,Neodgovorno je da uzimate sredstva iz budzeta, a da ne morate tom budzetu nista da vracate kao sto to rade ostali obicni smrtnici”, misli Dogovic.

Deo novca odlazi iz budzeta i na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje svestenika i verskih sluzbenika za sta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podrsku svestenstvu i monastvu na Kosovu, ali i doprinos teoloskom obrazovanju svestenika i gradnji verskih objekata.

,,Time sto drzava izdvaja novac za investicione potrebe crkve samo doprinosi utiranju socijalnih podela u drustvu”, dodaje ekonomista IZIT-a.

Dogovic misli i da je ,,ne samo ekonomski nemoralno vec i nehumano da institucija kao sto je crkva dobija novac na ovaj nacin”.

Beograd, 18. mart 2004.

STR/AFP/Getty Images

Patrijarh Pavle i drzavni vrh SRJ – Miroljub Labus i Vojislav Kostunica, predsednik Srbije Boris Tadic (u drugom redu)

Crkva (nema) prava

Da je ,,Hram Svetog Save ipak veliko kulturno dobro” misli njegov kolega Ljubomir Madzar, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

,,Hram cene i vernici i oni koji to nisu”, kaze Madzar.

,,Zato je potrebno odvojiti dve stvari – da je u redu sto drzava ulaze u Hram, ali da je potrebno da ta ulaganja budu transparentnija”.

On dodaje da je odnos drzave i crkve, kada su u pitanju finansije, bio razlicit od vlasti do vlasti, a da Vojislava Kostunicu pamti kao predsednika koji je mnogo ulagao u SPC.

Neuspela restitucija je za verskog analiticara Zeljka Injca razlog zasto crkva dobija vanredno novac od drzave.

,,Drzava, posle perioda komunizma, nije vratila crkvi njenu imovinu”, tvrdi Injac koji kaze da drzava na ovaj nacin ,,odrzava sa SPC dobre odnose”.

,,Samo u naselju oko manastira Rakovica zivi 100.000 ljudi, a to je sve crkveni posed koji joj nikada nece biti vracen jer je restitucija tu nemoguca.

,,Srpska pravoslavna crkva na papiru nema prava da joj se dodatno pomaze da izgradnju objekata ili popravke, ali je to precutan dogovor.”

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Podgorica i Tivat među najbrže rastućim aerodromima u regionu
    on 05/05/2025 at 19:34

    Aerodromi u Podgorici i Tivtu bilježe snažan rast u drugom kvartalu 2025. godine, pozicionirajući se među deset najbrže rastućih u bivšoj Jugoslaviji, pokazuju podaci koje je objavio specijalizovani sajt ExYu Aviation News.

  • Započeta tehnička misija MMF-a: Stresno testiranje bilansa stanja CBCG
    on 05/05/2025 at 14:46

    U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).

  • "Jedinici za autoput 750 hiljada, promjene ministara bile promjene i članova"
    on 05/05/2025 at 14:28

    Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Cijene goriva ostaju iste narednih 15 dana
    on 05/05/2025 at 11:17

    Cijene svih vrsta goriva ostaju iste i u narednih 15 dana, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • "Manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija"
    on 05/05/2025 at 05:48

    Budžetski prihodi za prva tri mjeseca niži od planiranih za 13 miliona eura. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je to zabrinjavajuće, te da je manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.