VUČINIĆ

Crna Gora nije na ivici građanskog rata i nema bojazni da će institucije sistema imati snage da sačuvaju unutrašnji mir i stabilnost, kazao je ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić, komentarišući aktuelna dešavanja u našoj državi izazvana usvajanjem Zakona o slobodi vjeroipovijesti.

On je ponovio da je namjera vlasti bila da, nakon dobijanja nezavisnosti, uredi još jednu oblast koja je duže vrijeme bila nesređena.

“Prethodni zakon koji je regulisao odnos vjerskih zajednica je bio star više od četiri decenije i samim dugim trajanjem postao je anahron, čime se stvorila potreba da se donese novi Zakon. To je urađeno kroz ozbiljnu pripremu koja je trajala pet godina i Crna Gora je pokušala da dođe do najboljih rješenja kako bi uredila oblast slobode vjeroispovijesti i uvjerenja, a koja reguliše i status vjerskih objekata u Crnoj Gori”, objasnio je Vučinić, gostujući na hrvatskoj televiziji Z1.

Dodaje da Zakon jedino nije naišao na podršku Srpske pravoslavne crkve, odnosno Mitropolije crnogorsko primorske koja je registrovana u Srbiji „i kao takva ne želi da ovaj Zakon bude primijenjen na njen oblik djelovanja“.

“Uslijedila je serija događaja koji su izazvali dosta pažnje. Tu su crkveni objekti koji postoje iz mnogo ranijeg perioda koji su 1918. godine, kada je Crna Gora izgubila državnost i kada je Crnogorska pravoslavna crkva izgubila autokefalnost, potpali pod vlast Srpske pravoslavne crkve i iz državnog vlasništva prešli u vjersko. S druge strane, MCP nije registrovana u Crnoj Gori, već u Srbiji i kao takva se protiv Zakonu i svemu onome što na neki način ima prizvuk bilo koje vrste crnogorske samobitnosti. MCP je i 2006. godine bila strukturna organizacija na strani suprotnoj od onoga što su interesi Crne Gore kao nezavisne države”, naglasio je Vučinić.

Zavedeni učesnici litija

Komentarišući seriju litija koje se organizuju u Crnoj Gori u znak protesta Zakonu, Vučinić je rekao da postoje ljudi koji imaju iskren odnos prema vjeri, dok jedna grupa ima namjere i intencije koji ne korespondiraju sa onim što predstavlja suverenost Crne Gore.

“Respektrabilan broj ljudi j na litijima, zato je dobro što je Crna Gora ponudila i otpočela dijalog sa SPC. Jedan broj ljudi je zaveden pričom da će im država nešto oteti. Kako država može oteti nešto što je bilo crnogorsko? Svakako je najvažnije da se kroz dijalog dođe do prihvatljivih rješenja, a Zakon se mora poštovati”, jasan je bivši ministar odbrane i šef ANB-a.

Izjavu mitropolita MCP Amfilohija da nije Crna Gora ta koja će ovjeravati SPC, nego obratno, Vučinić karakteriše čudnom.

“Ta izjava mi je čudna i pomalo smiješna. Ne možemo se igrati sa državom, mora se poštovati njena nezavisnost”, istakao je on.

Ipak, kako kaže, sve upućuje na to da će se ovo pitanje urediti do kraja, vjeruje da će MCP u jednom momentu popustiti i da će Crna Gora nastaviti da bitiše sa svojom autokefalnom crkvom.

“Oni koji su tome pomno posvećeni uvijek će sanjati san velike Srbije i on neće nestati. Ali, realno, autofeklalna crkva čini Crnu Goru zaokruženom i učvrstiće njenu državnost”, naglasio je Vučinić.

Nema uslovljavanja kao u Srbiji

Komentarišući izjave srpskih zvaničnika da bi Crnogorci u Srbiji trebalo da se distanciraju od ovog Zakona ukoliko žele da uživaju prava kao ostali srpski državljani, Vučinić je rekao da takve podjele i uslovljavanja ne postoje u Crnoj Gori.

“Srbi u Crnoj Gori rade odgovorne poslove, pripadnici su raznih stranaka, pa i vladajuće. Po tom pitanju ne postoje podjele. Postoje podjele na vrijedne članove jednog društva i one koji nijesu”, istakao je on.

Vulinova provokacija

Komentarišući posjetu srpskog ministra odbrane Aleksandra Vulina Crnoj Gori na godišnjici ubistva Pavla Bulatovića, Vučinić je rekao da su organi vlasti dobro postupili što njegovoj delegaciji nijesu dozvolili ulazak u državu u uniformama.

“Ulazak u Crnu Goru, nije odlazak u neki dio Srbije. Zna se kako se prelazi granica jedne suverene države. Organi vlasti su ispravno odreagovali na ovu provokaciju”, ocijenio je Vučinić.

Prema njegovim riječima, sve ukazuje na to da se Srbija ne miri sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država.

“Crna Gora više nije unutrašnja stvar Srbije. Crna Gora je, želeći da održi dobre odnose sa Beogradom i Moskvom, procijenila da je njen put i orjentacija ka Zapadu i društvu razvijenih naroda. Za nas je bitno da sačuvamo mutntietnički i multivjerski sklad i na tome ćemo raditi i u buduće”, poručio je Vučinić.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Započeta tehnička misija MMF-a: Stresno testiranje bilansa stanja CBCG
    on 05/05/2025 at 14:46

    U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).

  • "Jedinici za autoput 750 hiljada, promjene ministara bile promjene i članova"
    on 05/05/2025 at 14:28

    Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Cijene goriva ostaju iste narednih 15 dana
    on 05/05/2025 at 11:17

    Cijene svih vrsta goriva ostaju iste i u narednih 15 dana, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • "Manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija"
    on 05/05/2025 at 05:48

    Budžetski prihodi za prva tri mjeseca niži od planiranih za 13 miliona eura. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je to zabrinjavajuće, te da je manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.