BISERKO OCJENJUJE

Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserk smatra da bi za Evropsku uniju konsolidacija Balkana bila dokaz da još ima potencijala za integraciju. Podjela regiona na različite interesne sfere bila bi pogubna, jer bi to generisalo stalne tenzije između različitih interesa, smatra ona. S obzirom na pretenzije EU da postane globalni igrač Zapadni Balkan će biti prvi test da li je za to spremna.

Biserko to navodi u autorskom tekstu u okviru serijala Pobjede Balkanska raskršća u kom intelektualci iz regiona pišu kako vide budućnost Zapadnog Balkana. Tekst prenosimo u cjelosti.

Prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o novoj strategiji prema Zapadnom Balkanu bio je, kako se pokazalo, novi podsticaj raspravi, kako u EU, tako i u regionu. Prvi put se otvoreno govorilo o nedostacima aktuelne procedure i kako je prevladati.

Odbacivanje prijedloga da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji odobri kandidatura protumačena je kao strateška greška koja može imati pogubne posljedice ne samo za Balkan, nego i za EU. Upravo je rasprava tim povodom otvorila i pitanje geostrateškog značaja Zapadnog Balkana za EU, ali i iznedrila i novu metodologiju Evropske komisije koja između ostalog podrazumeva i veće angažovanje Komisije i članica EU u implementaciji strategije.

Najava plana

Najavljen je i investicioni plan za Balkan, što se može tumačiti kao povratak EU u reformske procese na Balkanu. Veće ekonomsko prisustvo EU suštinski će vezati Zapadni Balkan za EU, a uticaće i na suzbijanje drugih aktera čije prisustvo EU smatra zabrinjavajućim.

Mada Zapadni Balkan formalno teži evroatlantskim integracijama, region u suštini nema unutrašnji ljudski potencijal za reforme koje su neophodne za članstvo u EU.

Region je u tom smislu bio mnogo spremniji za taj proces pre devedesetih nego sada. Ratovi, poništavanje prethodnih dostignuća u ime „novih vrijednosti“, neuspješna tranzicija, ali i rješenja koja su uslijedila nakon ratova (Dejtonski sporazum, status Kosova) – sve to je blokiralo balkanska društva i održalo u životu teritorijalne aspiracije pojedinih lokalnih aktera. Zapadna međunarodna zajednica je potcijenila snagu tih aspiracija i ostavila Balkan kao „unfinished business“.

Srbija je najveća opstrukcija za njene susede zbog kontinuirane ambicije da njima dominira. Politike Beograda otežavaju demokratsku konsolidaciju susjeda, produkltivnu saradnju u regionu i napredak ka EU i NATO.

Dvije decenije su dovoljno dug period koji iziskuje i realno sagledavanje potencijala ne samo regiona kao cjeline, već i svake pojedinačne zemlje. Zato, jer su i u prethodnom jugoslovenskom projektu imale različit nivo razvoja, ali i koncept preuređenja Jugoslavije – centralizam versus konfederacija. Sukob dvaju koncepata doveo je do brutalnog raspada. I poslije tri decenije od raspada zajedničke zemlje te razlike se još očituju, pre svega u pogledu vizije budućnosti, ali i regionalnih odnosa.

Srbija i realnost

U tom smislu, Srbija se izdvaja kao zemlja koja nije spremna prihvatiti novu realnost u regionu, odnosno priznati postojanje novih država i tretirati ih kao ravnopravne partnere. To se ogleda u njenom svakodnevnom odnosu prema susjedima koje nije prihvatila kao nezavisne države i na čije teritorije još uvek ima pretenzije. To se pre svega odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, pa i na Makedoniju. Umjesto normalizacije odnosa, Beograd svojom politikom „zaštite srpskog naroda“ i sprečavanjem njihove integracije u matične zemlje, u suštini podstiče tenzije kroz govor mržnje i demonizacijom svih susjednih naroda.

Kao zemlja koja ima centralno mjesto na Balkanu, Srbija pokušava da maksimalno iskoristiti politički i ekonomski kontekst za koji smatra da je po nju povoljan. U tom smislu, Beograd pokazuje samouvjerenost i smatra da može napredovati u diversifikaciji odnosa i sa Rusijom i sa Kinom. Istovremeno, podilazeći odnos Zapada prema Srbiji kao lideru regiona i faktoru stabilnosti doprinio je uvjerenju srpskih elita da su njihore pretenzije ostvarljive.

Međutim, pokazalo se da je Srbija ključni faktor destabilizacije u regionu i to će ostati sve dok ne odustane od velikodržavnog nacionalizma. Srpska nacionalna elita je priželjkavala međunarodne okolnosti koje će joj, uz pomoć Rusije, omogućiti zaokruživanje nacionalnog projekta. Rusija u stvaranju te iluzije igra važnu ulogu, jer je veoma duboko ušla u srpsko javno mnjenje s tezom da „Srbi treba da budu veoma srećni što nisu u EU“. Za Rusiju zadržavanje Zapadnog Balkana izvan EU i raspirivanje lokalnih sporova podriva evropsko jedinstvo i vjerodostojnost same EU.

Državna politka Srbije nije se promijenila u odnosu na region nakon odlaska Slobodana Miloševića. Nacionalni stratezi Miloševiću pripisuju velike zasluge, jer je ratom uspio da markira teritorije koje će nove vlasti ,,demokratskim putem“ i ,,gandijevskim otporom“ vremenom konsolidovati kao srpske etničke teritorije.

Sada se primjenjuju druga sredstva i u velikoj mjeri se ona stavljaju u kontekst aktuelnih zbivanja na relaciji Zapad – islamski svijet, posebno kada je riječ o Bosni i Kosovu. Još kao i prije 30 godina iz krugova nacionalnih ideologa izroni ponuda o rekomponovanju Balkana po etničkim granicama.

Umjesto normalizacije odnosa, Beograd svojom politikom „zaštite srpskog naroda“ i sprečavanjem njihove integracije u matične zemlje, u suštini podstiče tenzije kroz govor mržnje i demonizacijom svih susjednih naroda.

Strategija

Beograd nije zatvorio srpsko pitanje i rješava ga protiv interesa srpskog naroda u susjednim zemljama.

O tome svjedoče i zvanični dokumenti koji precizno definišu politiku prema regionu. To je prije svega Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu (2011) i Povelja o srpskom kulturnom prostoru (2019). Srpska pravoslavna crkva je u oba slučaja glavna institucija za sprovođenje tih strategija, jer je jedina prekogranična legitimna institucija.

Nije zato čudno što Beograd pojačava podršku srpskim zajednicama u susedstvu, ali i pritisak na državne organe u vezi sa statusom i pravima srpske zajednice. Posebnu ulogu u tome ima i Napredni klub koji svojim izveštajima podupire tezu da su Srbi u svim susjednim zemljama ugroženi.

Da bi se razumjelo ponašanje Srbije treba uzeti u obzir i njene geostrateške interese kako ih definišu srpske elite. Ti interesi su državni i sporedno je koja je opcija trenutno na vlasti. One se razlikuju samo po metodu, ali suština je ista. Aktuelna vlast je do kraja ogolila tu strategiju i na neki način otvorila oči svima, kako susjedima tako i Zapadu. Međunarodni veoma fluidni kontekst ohrabrio je aktuelnu vlast na grublje poteze, direktniju retoriku i bezobzirnije ponašanje kako na unutrašnjem, tako i na regionalnom i međunarodnom planu.

Geopolitički interes Srbije u Bosni i Hercegovini je očuvanje RS i njeno pripajanje Srbiji. RS se smatra jedinom srpskom pobjedom devedestih i zato se treitra kao spoljnopolitički prioritet Srbije, što je navedeno i u strategiji bezbjednosti koju je Aleksandar Vulin prezentirao Skupštini Srbije. Ona je geopolitički važna za Srbiju zbog povezivanja sa Jadranom, te geoplitičkog pritiska na Crnu Goru (što je više nego očito tokom poslednja dva meseca), sprečavanja neosmanskog projekta, zaposijedanja druge obale Drine i pomjeranja „civilizacijske granice“ ka zapadu, što povećava srpski uticaj. Ostvarivanje ciljeva drugim sredstvima u mirnodopskim uslovima podrazumijeva prihvatanje Dejtonskog sporazuma kao optimalno rješenje u datim okolnostima.

Zvanični dokumenti Beograda precizno definišu politiku prema regionu. To je prije svega – Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu (2011) i Povelja o srpskom kulturnom prostoru (2019). Srpska pravoslavna crkva je u oba slučaja glavna institucija za sprovođenje tih strategija, jer je jedina prekogranična legitimna institucija

Crna Gora i Makedonija

Crna Gora se u geopolitičkom razmatranju Srbije posmatra kao „unutrašnje pitanje“ i pridaje joj se ,,nemjerljiv geopolitički značaj“. Crna Gora nikada nije prihvaćena kao nezavisna država i tertira se samo kao teritorija, odnosno kao još jedna srpska zemlja.

Osporava se crnogorstvo i jezik, a crnogorski identitet se posmatra kao hibridni. U skladu sa time, jača se pozicija srpskog naroda, dok Srpska pravoslavna crkva već ima status države u državi. Interes Srbije je da na čelu Crne Gore bude „državni politički lider“ koji će respektovati srpske geopolitičke interese, stalno vršiti pritisak kroz razne inicijative.

Zato se Milo Đukanović percipira kao glavna prepreka ostvarenju srpskih intersa. Krajnji cilj Srbije je formiranje državne zajednice, jer samo tako i Srbija i Crna Gora dobijaju na geostrateškom značaju.

Srpski stratezi su uvek tretirali makedonsko pitanje kao centralno geopolitičko pitanje na Balkanu. Milorad Ekmečić je više puta naglašavao ,,ko kontroliše Vardarsku dolinu je hegemon Balkana“.

Strateški gledano, Makedonija je uvek u paketu sa Kosovom što u velikoj meri objašnjava i NATO intervenciju jer, smatralo se, da Milošević svojom politikom ugrožava bezbjednost čitavog južnog krila NATO. Zato je već u decembru 1992. godine Milošević dobio tzv. ,,Božićno upozorenje“, a 1993. godine Savet bezbjednosti UN donio je odluku o raspoređivanju UN trupa u Makedoniji kao opomena Beograda ukoliko dirne u Kosovo. Beograd je umiješan u makedonska događanja od njene nezavisnosti. Posebno je zamereno skopskim vlastima na priznanju Kosova, ali je u unutrašnjim previranjima podržavao Nikolu Gruevskog koji je flertovao i sa Moskvom.

Beograd je uvek računao na makedonske-albanske odnose kao primjer ,,latentnog konflikta“. Međutim, zapadna međunarodna zajednica upravo zbog fragilnosti Makedonije i njenog strateškog značaja svojevremno je zaustavila sukobe, ishodovala ,,Ohridski sporazum“, zatim otvorila mogućnost za njeno brzo uključenje u NATO.

Srpski stratezi ipak smatraju da Beograd ima potencijal da utiče na makedonsko stanovništvo prije svega ekonomski i preko kulture i time geostrateški veže Sjevernu Makedoniju za Srbiju. Paralelno se pojačava i pritisak na makedonsku državu u vezi sa statusom srpske zajednice, koja je veoma aktivno učestvovala u zbivanjima vezanim za posljednje izbore kada je djelovala zajedno sa beogradskim i ruskim tajnim službama.

Kosovski čvor

Mada je srpska država proterana sa Kosova 1999. godine, Srbija i dalje percipira Kosovo kao važan geopolitički prostor. Smatra se da Albanci nisu državotvoran narod i da je to mafijaška država koja bez spoljnog faktora, pre svega, NATO i SAD, ne bi bila održiva.

Beograd je svjestan da su kosovski Albanci važan saveznik za Zapad i da je stanovništvo dinamično i orijentisano ka evroatlanskim integracijama, što u suštini umanjuje srpski uticaj. Zbog toga je Beograd pokušao da izdejstvuje razdvajanje Srba i Albanaca, odnosno podijeli Kosovo u čemu nije uspio mada je u jednom momentu imao podršku i Hašima Tačija i, što je još važnije, Edija Rame.

Srpski stratezi smatraju da je ,,Kosovo nakon intervencije postalo vanredno važan i geografski predisponirani centralni geopolitički položaj“, što Srbiji nalaže, kako se smatra, da se ,,kontinuirano bavi pitanjem Kosova kroz direktno mešanje u političke procese na Kosovu“. Srpska lista je zato važan instrument u realizaciji srpskih aspiracija prema Kosovu.

Tako ambiciozna predstava o vlastitom značaju ne uzima u obzir interese drugih u regionu, i posebno, ne interese nekih spoljnih aktera. Srbija se suviše oslanja na Rusiju čiji interesi nisu identični sa njenim.

Ruski uticaj

Aktuelna dinamika u regionu i posebno sinhronizacija događaja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini jasno ukazuje da je na djelu pokušaj stvaranja nove realnosti (izvikivanje referenduma u RS i događanje litija u Crnoj Gori) koja bi destabilizirala čitav region. Srbija sprovodi identičnu politiku u regionu poput one koju Rusija sprovodi u svom bliskom okruženju (Ukrajini, Gruziji, Moldaviji).

Ponašanje Rusije na Balkanu ima za cilj da kompromituje EU i NATO tako što preko Srbije destabilizuje cio region. Međutim, može se reći da EU, i pored brojnih unutrašnjih izazova, po prvi put reaguje racionalno, odnosno u aktuelnim zbivanjima stala je na stranu Crne Gore i Bosne, upozoravajući Srbiju da ne dolazi u obzir promjena granica.

Čak je i ambasador Ričard Grenel u svom tvitu u vezi najnovije inicijative SAD na Balkanu izjavio da razmjena teritorija ne dolazi u obzir.

Aktuelna vlast i njen ključni čovjek Aleksandar Vučić imao je šansu da uđe u istoriju kao neko ko je uspeo promijeniti uhodanu orijentaciju Srbije. No, očigledno nije sposoban za to, bilo zbog ličnih ograničenja, bilo zbog pritiska unutar i van zemlje (Rusija). Upisaće se u istoriju kao lider koji je do kraja ogolio srpski projekat i koji je natjerao EU, uprkos nepovoljnim okolnostima, da najzad uzme u odbranu region.

Zato je važna regionalna konsolidacija i regionalna solidarnost što bi region učinilo subjektom, a ne objektom međunarodnih odnosa. Regionalna saradnja je važan element evropske perspektive Zapadnog Balkana.

Za EU bi konsolidacija Balkana bila dokaz da još uvek ima potencijal za integraciju. Podjela regiona na različite interesne sfere bila bi pogubna, jer bi to generisalo stalne tenzije između različitih interesa. Novi komesar za spoljnu politiku Žosep Borel je na konferenciji za bezbednost u Minhenu izjavio: ,,Ako nismo sposobni da odigramo najznačajniju ulogu u neposrednom susedstvu, zaboravite na ulogu Evrope u geopolitici“. S obzirom na pretenzije EU da postane globalni igrač Zapadni Balkan će biti prvi test da li je za to spremna.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Belan Spajiću: Na primorju imate jednu laganu „paf-paf“ situaciju
    on 19/06/2025 at 14:43

    Predsjednik Liberalne partije (LP) i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan u obraćanju premijeru Milojku Spajiću kazao je da na primorju ima „paf-paf“ situaciju i preporučio mu da kako je rekao, trkne do primorskih gradova i porazgovara sa građanima koji, kako navodi, uočavaju da sve Vladine genijalne akcije i "odgovorne politike" u borbi protiv inflacije ponovo nisu donijele rezultat.

  • Izrael i Iran: Kakva je pozicija Srbije u novom sukobu
    on 19/06/2025 at 14:20

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglašava prijateljske odnose sa obe države, bez jasnog stava o sukobu koji je ostavio u senci druga velika neprijateljstva.

  • Solana nije privatno vlasništvo – presuda traži ponovni zakonit postupak
    on 19/06/2025 at 14:17

    Presuda Upravnog suda u slučaju Solane „Bajo Sekulić“ne vraća vlasništvo ni jednom privatnom subjektu, niti osporava niti potvrđuje da država jeste vlasnik, poručili su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Presuda Upravnog suda izričito navodi da država i dalje ima pravo da putem parničnog ili upravnog postupka, podnese tužbu za utvrđivanje vlasništva i ne ulazi u meritum rješenja podnešenog za upis ka Katastru Opštine Ulcinj već spori proceduralno postupak upisa koji je pokrenut.

  • Konatar: URA pruža podršku medicinskim sestrama i tehničarima KC za povećanje zarada
    on 19/06/2025 at 14:06

    Poslanici Građanskog pokreta URA podržaće inicijativu medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore za povećanje njihovih zarada, saopštio je šef poslaničkog kluba URE Miloš Konatar.

  • 'Na ispit samo sa grudnjakom': Pravilo univerziteta u Nigeriji izazvalo ogorčenje
    on 19/06/2025 at 14:04

    Univerzitet u Nigeriji zabranjuje ispite studentkinjama koje ne nose grudnjak.

  • Amerika upozorila Hezbolah da se ne uključuje u rat; U novom napadu na Izrael povrijeđeno najmanje 65 ljudi
    on 19/06/2025 at 14:02

    Sedmi je dan sukoba između Izraela i Irana praćen novim valom raketnih udara. Jutros je pogođena izraelska bolnica Soroka u Beršebi, a prema podacima izraelske medicinske službe, širom zemlje je povrijeđeno najmanje 25 osoba. Kao odgovor, izraelske snage izvele su udar na područje u blizini nuklearnog reaktora u Kondabu, u centralnom Iranu, prenijela je iranska novinska agencija ISNA.

  • Tokom mandata ove Vlade vraćeno 1,5 milijardi starih dugova
    on 19/06/2025 at 13:54

    Od decembra 2020. godine do danas, ukupno je vraćeno preko 2,7 milijardi EUR starih dugova, dok je 1,5 milijardi vraćeno u mandatu ove Vlade, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.

  • ACV gradi snažniju ulogu u svjetskom vazduhoplovstvu
    on 19/06/2025 at 13:35

    Prisustvo crnogorske Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) na Paris Air Show-u potvrđuje, kako je saopšteno, posvećenost Crne Gore u praćenju savremenih trendova u avijaciji, unapređenju regulatornog okvira i jačanju sigurnosti i bezbjednosti u civilnom vazduhoplovstvu.

  • Ponuda za razgovor i upozorenje
    on 19/06/2025 at 13:31

    Na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio za njemačku novinsku agenciju dpa da je Moskva otvorena za kontakt: „Ako Merc želi da pozove i razgovara – mi smo uvijek otvoreni za to", rekao je ruski lider.

  • CDT konferencija: Država za 25 godina zapustila svaki ćošak, udruženo protiv govora mržnje
    on 19/06/2025 at 13:17

    Crna Gora nije imala reformsku vladu, institucije su urušene, odgovor države na ekstremizam takav da se ne vidi, i gdje se za govor mržnje postupa selektivno država je poražena, poručeno je sa trećeg panela Nacionalne platforme za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

  • Belan Spajiću: Na primorju imate jednu laganu „paf-paf“ situaciju
    on 19/06/2025 at 14:43

    Predsjednik Liberalne partije (LP) i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan u obraćanju premijeru Milojku Spajiću kazao je da na primorju ima „paf-paf“ situaciju i preporučio mu da kako je rekao, trkne do primorskih gradova i porazgovara sa građanima koji, kako navodi, uočavaju da sve Vladine genijalne akcije i "odgovorne politike" u borbi protiv inflacije ponovo nisu donijele rezultat.

  • Konatar: URA pruža podršku medicinskim sestrama i tehničarima KC za povećanje zarada
    on 19/06/2025 at 14:06

    Poslanici Građanskog pokreta URA podržaće inicijativu medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore za povećanje njihovih zarada, saopštio je šef poslaničkog kluba URE Miloš Konatar.

  • Ivanović: Zahvalni smo komesarki Marti Kos na jasnim i nedvosmislenim porukama
    on 19/06/2025 at 11:25

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović zahvalio se komesarki Marti Kos na jasnim i nedvosmislenim porukama pred Evropskim parlamentom.

  • Milatović: Napravljeni koraci ka zatvaranju poglavlja 31
    on 19/06/2025 at 11:20

    Predsjednik države Jakov Milatović ocijenio je da je država zarobljena partijskim interesima i da nedostaju institucionalni preduslovi za bavljenje ozbiljnim temama. On je na konferenciji „Nacionalna platforma za sprečavanje nasilnog ekstremizma“ u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju kazao da je Crna Gora ispunila tehničke aspekte u poglavlju 31, a u prethodnih nekoliko sedmica napravljeni su koraci ka njegovom potencijalnom zatvaranju.

  • Lisičić: Standard građana ne smije biti žrtva turističke sezone
    on 19/06/2025 at 10:45

    Standard građana ne smije biti žrtva turističke sezone, saopštio je član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza, Ćazim Lisičić.

  • DPS: Pijaca u Svetom Stasiju – još jedna propuštena šansa ili samo skupa kulisa pred izbore?
    on 19/06/2025 at 10:17

    Odbor Demokrastske partije socijalista Kotor podsjetio je građane na još jedan primjer, kako navode, neodgovorne i netransparentne uprave aktuelne lokalne vlasti – pijacu u naselju Sveti Stasije, koja je pred same izbore otvorena u velikom stilu, a koja danas, nepunu godinu kasnije, svjedoči o potpunom promašaju te investicije.

  • Zakon o Vladi – više reda, jasnije procedure
    on 19/06/2025 at 05:30

    Zakon o Vladi uveo bi više reda u funkcionisanje izvršne vlasti i onemogućio formiranje glomazne administracije, ocjenjuje za Radio Crne Gore advokat Damir Lekić. Pozdravlja to što je Venecijanska komisija uglavnom pozitivno vrednovala nacrt tog zakona. Iako je inovirani nacrt bolji od prethodnog, poslanik SD-a Boris Mugoša smatra da Vlada nije jasno definisala odredbu da je politički odgovorna Skupštini.

  • Kotorska i tivatska URA pružile podršku Abazoviću
    on 18/06/2025 at 18:55

    U susret predstojećem IV Kongresu Građanskog pokreta URA, koji će biti održan 5. jula na Lovćenu, održani su sastanci opštinskih odbora pokreta u Kotoru i Tivtu. Kotorska i tivatska URA su podržale kandidaturu dr Dritana Abazovića za predsjednika URA, a za potpredsjednička mjesta kandidature Ane Novaković-Đurović, Milene Vuković i Blaža Rađenovića.

  • Otvorena ambasada Crne Gore u Kopenhagenu
    on 18/06/2025 at 17:23

    Ambasada Crne Gore u Kraljevini Danskoj otvorena je danas, u Kopenhagenu. Na ceremoniji otvaranja govorili su potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske Lars Loke Rasmusen.

  • Leković: Obezbijedili poštovanje izborne volje građana Šavnika
    on 18/06/2025 at 17:05

    Poslanik Demokrata Momčilo Leković poručio je da je cilj Predloga zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku da se obezbijedi poštovanje izborne volje građana Šavnika, koja je već skoro tri godine zarobljena u institucionalnom vakumu i opstrukciji izbornog procesa.

  • Tokom mandata ove Vlade vraćeno 1,5 milijardi starih dugova
    on 19/06/2025 at 13:54

    Od decembra 2020. godine do danas, ukupno je vraćeno preko 2,7 milijardi EUR starih dugova, dok je 1,5 milijardi vraćeno u mandatu ove Vlade, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.

  • Vlada: Predložen tehnički rebalans budžeta, ne dolazi do promjena budžetskog rezultata
    on 19/06/2025 at 12:21

    Vlada je, na današnjoj sjednici, na predlog Ministarstva finansija, utvrdila Izmjene Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i tehničkih korekcija u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta.

  • Danas isplata penzija
    on 19/06/2025 at 10:49

    Isplata majskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

  • Krivična prijava: Uprava oštetila Vektra Boku za 1,6 miliona
    on 19/06/2025 at 09:56

    Manjinski akcionar Vektra Boke Ellena Group podnijela je krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Milana Popovića, stečajnog upravnika Radojice Grbe, predsjednika Odbora direktora Radovana Samardžića, člana Odbora direktora Vladimira Ćovića, i stručnog lica, sekretara Ranka Grbavca. Razlog je zaključenje, kako smatraju u Ellena Group, štetnog ugovora iz ličnog interesa, a čime je firma oštećena za preko 1,6 miliona eura.

  • SEP: Standard pada, inflacija melje Crnu Goru
    on 19/06/2025 at 08:03

    Najnoviji podaci Monstata razbijaju sve izgovore i demaskiraju istinu: inflacija nezaustavljivo raste, dok realne plate neumitno tonu, kažu iz Stranke evropskog progresa. Poručuju vlasti da, ako nemaju snage, znanja i volje da zaštite građane od siromaštva da to javno priznaju i povuku se.

  • Jovetić: Jačamo antikorupcijski okvir u javnim nabavkama
    on 18/06/2025 at 15:20

    Obezbjeđivanje funkcionalnog i djelotvornog antikorupcijskog okvira u sistemu javnih nabavki jedan je od ključnih ciljeva Vlade, rečeno je u emisiji "Budimo budni – pitajte Vladu“, na TVCG1.

  • Air Montenegro dodao floti treći avion E195
    on 18/06/2025 at 12:53

    Air Montenegro dodao je floti treći avion tipa E195 i potpisao višegodišnji ugovor o učešću u Pool programu sa kompanijom Embraer, saopšteno je iz aviokompanije.

  • Država izvršila sve odluke donijete po žalbama bivših radnika “Radoja Dakića”
    on 18/06/2025 at 11:32

    Crna Gora je u potpunosti realizovala individualne mjere po presudama donijetim po predstavkama bivših radnika fabrike “Radoje Dakić“ u stečaju, navodi se u Rezoluciji koju je donio Komitet ministara Savjeta Evrope.

  • CBCG: Očuvana finansijska stabilnost
    on 17/06/2025 at 14:58

    Finansijska stabilnost je tokom prošle godine očuvana, dok su sistemski rizici, uprkos globalnim geopolitičkim tenzijama i izazovima iz međunarodnog okruženja, ostali na pretežno umjerenom nivou, ocijenjeno je na sjednici Savjeta za finansijsku stabilnost.

  • Anđušić: Od najavljenih "limitiranih cijena" imamo samo poskupljenja
    on 16/06/2025 at 14:22

    Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić kazao je da je prošlo dva mjeseca od najave akcije Limitirane cijene, a da smo u međuvremenu samo dobili uvećanje cijena HLJEBA, komunalnih usluga, goriva.