ŽENSKI PARLAMENT

Zbog budućnosti djece, u obavezi smo da na modernim demokratskim dostignućima i vrijednostima stvaramo društvo u kojem će žene i muškarci biti suštinski ravnopravni, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović na sjednici Ženskog parlamenta.

“Sve politike i aktivnosti koje se sprovode na bilo kom nivou bolje su, kvalitetnije i sveobuhvatnije ako su u njih uključene i žene i muškarci”, kazao je predsjednik Skupštine.

On je rekao da se na taj način, kroz različite perspektive, dolazi do najboljih i dugoročno održivih rješenja.

„Uvjeren sam da je svaka politika i svaka aktivnost koja se sprovodi na bilo kom nivou bolja, kvalitetnija i sveobuhvatnija ako su u nju uključene i žene i muškarci“, naglasio je Brajović.

On je naveo da vrijednost indeksa rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori iznosi 55, za razliku od prosjeka Evropske unije (EU) koji iznosi 67,4 od mogućih 100 poena.

„Ako uzmemo u obzir da se kroz indeks prati napredak u prevazilaženju nejednakosti u šest važnih oblasti – rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, jasno je šta je naš zadatak“, poručio je Brajović.

Medenica: Žrtvama nasilja omogućiti besplatnu pravnu pomoć 

Unapređenje položaja i zaštite prava žrtava svih oblika rodno zasnovanog nasilja je cilj, čije ispunjenje mora garantovati crnogorsko sudstvo, poručila je na zasijedanju XII Ženskog parlamenta, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. 

“Izuzetno je važno omogućiti besplatnu pravnu pomoć ženama i djevojčicama u sudskim postupcima. Naročito u krivičnim postupcima trgovina ljudima, nasilje u porodici i seksualno nasilje, kao i svim ženama u postupcima za razvod braka”, kazala je ona.

Na tom planu, kako je naglasila, preduzima se više aktivnosti, poput jačanja službi za podršku žrtvama i potencijalnim žrtavama, kako bi bile bolje informisane, ali i znale da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.

MUP posvećen ostvarivanju principa rodne ravnopravnosti

„Ministarstvo unutrašnjih poslova preduzima kontinuirane mjere za veće učešće žena u sektoru bezbjednosti, o čemu svjedoči i njihova veća procentualna zastupljenost. Tako je trenutno, u MUP-u zaposleno oko 60% žena” , saopštio je državni sekretar u MUP-u Dragan Pejanović na današnjem zasijedanju Ženskog parlamenta.

Državni sekretar je istakao da poboljšanje položaja žena zahtijeva stalni angažman i koordinaciju svih državnih institucija i društva u cjelini. U tom smislu, Ministarstvo unutrašnjih poslova sa punom pažnjom pristupa ovom pitanju, i teži dostizanju Milenijumskih razvojnih ciljeva, među kojima je ostvarivanje ravnopravnosti polova i osnaživanje položaja žena.

“Aktivnosti Ministarstva kulture korespondiraju sa potrebom jačanja svijesti o afirmisanju rodne ravnopravnosti, a sve u cilju postizanja strateški isplaniranog, multisektorski i institucionalno podržanog razvoja ženskog stvaralaštva”, kazao je minstar kulture Aleksandar Bogdanović na dvanaestom zasijedanju Ženskog parlamenta, koje je održano danas u organizaciji Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.

Bogdanović: Rodna ravnopravnost jedan je od ključnih preduslova kulturne emancipacije

“Aktivnosti Ministarstva kulture korespondiraju sa potrebom jačanja svijesti o afirmisanju rodne ravnopravnosti, a sve u cilju postizanja strateški isplaniranog, multisektorski i institucionalno podržanog razvoja ženskog stvaralaštva”, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Bogdanović je naglasio i da se mora još toga uraditi na daljim istaraživanjima kulturnih potreba žena i osnažiti njihovo djelovanje u pravcu zajedničkog doprinosa kulturi.

“U skladu sa tim potrebama, jedan od zadataka Ministarstva kulture biće i sveobuhvatno istraživanje položaja žena u kulturi i prepreka na koje nailaze”, dodao je ministar Bogdanović.

U svakoj analizi društvenog napretka, kako je istakao, rodna ravnopravnost se pokazuje kao jedan od ključnih preduslova sveopšte kulturne emancipacije i podrška onim procesima koji podstiču inkluziju i jednake mogućnosti.

Bogdanović je poručio da je kultura posebno bitna oblast za uspostavljanje rodne ravnopravnosti, jer se u njenom simboličkom polju uspostavlja značenje roda, što nije samo preduslov za puno ostvarivanje prava žena, već i osnova za slobodan iskaz svake različitosti.

“Upravo je to razlog zbog kojeg je kulturnu politiku svakog demokratskog društva neophodno rodno senzibilisati, a to znači da se pitanje rodne ravnopravnosti ne smije prepustiti spontanom sazrijevanju društva, već da se ona mora normativno definisati i strategijski koncipirati kroz konkretne aktivnosti”, ocijenio je Bogdanović.

Podsjetio je i da Ministarstvo kulture nastoji da njeguje i unapređuje stvaralaštvo žena kroz set aktivnosti iz svog djelokruga.