7. april
Izbor i priprema: Č. Đurđić
Ovaj dan obilježava se kao Svjetski dan zdravlja. Naime, 7. aprila 1948. osnovana je Svjetska zdravstvena organizacija sa sjedištem u Ženevi. Statut te organizacije potpisalo je 26 zemalja, a 7. april proglašen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se obilježavati 1950. Cilj obilježavanja Svjetskog dana zdravlja jeste izgrađivanje svijesti o značaju zdravlja i unapređivanja zdravstvene zaštite. Ovogodišnja tema je visok krvni pritisak i u tom smislu aktivnosti kojima bi se uticalo na sprečavanje smrtnosti usljed tog, kako ga zovu, tihog ubice modernog doba.
Na današnji dan 1437. kotorska Opština donijela je odluku o osnivanju specijalizovane zdravstvene institucije – Magistrata za zdravstvo. Magistrat su činila tri člana i više vanrednih članova koji su morali biti punoljetni kotorski plemići. Magistrat je s članovima iz plemićkog staleža, iako bez posebnog medicinskog obrazovanja, izdavao pomorska zdravstvena uvjerenja (fede di Sanita), vršio nadzor nad izdržavanjem karantina i kontrolu nad putnicima i trgovačkom robom s kopna. Nakon pada Mletačke republike funkciju Magistrata i zdravstvenih kolegijuma preuzimaju lučko-pomorski uredi. U vrijeme austrijske vladavine Kotor je, osim opštinskog ljekara, imao i sreskog, a 1875. dobiće vojnu bolnicu, s pravom liječenja i civilnih lica.
1614 – Umro je španski slikar El Greko, rođen na Kritu 1540. kao Dominikos Teotokopulos. El Greko je tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva. Bio je potpuno zaboravljen, a ponovo je otkriven krajem XIX vijeka.
1770 – Rođen je engleski romantičarski pjesnik Vilijam Vodsvort. Najznačajnije njegovo djelo su «Lirske balade», knjiga koja je označila početak romantizma u engleskoj književnosti.
1845 – Petar II Petrović Njegoš završio je filozofsko-religiozni spjev «Luča mikrokozma». To, Njegošu najdraže djelo, uz posvetu svom učitelju Simi Milutinoviću Sarajliji, sadrži šest pjevanja u desetercu sa strofama od po deset stihova, a pisano je, kako je zabilježeno, u četiri prve neđelje časnoga i velikoga posta. “Luči mikrokozma” prethodile su pjesme “duhovne preokupacije”, nastale od 1837.-1844, u kojima je moguće pratiti naznake osnovnih ideja tog, u prvom redu, filozofskog, a potom religioznog djela. U tom je smislu posebno karakteristična pjesma “Misao” (1844). Temeljni motiv “Luče”, kao i ideje kojima je prožeta, mnogi kritičari vide u gnostičkom promišljanju stvari- u kome su duh i duhovno dominantni u odnosu na tvar, što, zapravo, izražava pjesnikovu težnju za samospoznajom i spoznajom boga, kao i za “natprirodnim zavičajem”.
1856 – Turski delegat Ali-paša izjavio je na Kongresu velikih sila u Parizu, nakon Krimskog rata, da Porta smatra Crnu Goru sastavnim dijelom Otomanskog carstva. Na izjavu, koja je ušla u zapisnik, Rusija nije reagovala što je ražestilo knjaza Danila i motivisalo ga da uputi protest i memorandum velikim silama, tražeći da priznaju nezavisnost Crne Gore.
1916 – Rođen je u Herceg Novom slikar i grafičar Anton Lukateli. Radio je grafike s ratnom tematikom. Koautor je rješenja za prvi socijalni dinar u Crnoj Gori. Jedan je od osnivača Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i njegov prvi sekretar.
1939 – Rođen je američki filmski reditelj, scenarista, producent Frensis Ford Kopola, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u Sjedinjenim Državama u drugoj polovini XX vijeka, dobitnik je pet Oskara i dvije «Zlatne palme» festivala u Kanu.
1941 – U Orahovu (Kuči) kod Podgorice rođen je poznati crnogorski pjesnik i novinar Ratko Vujošević, autor poeme “Orevuar Montenegro” koja se ubraja u najbolja ostvarenja moderne crnogorske poezije. Gimnaziju je završio u Titogradu, a studije političkih nauka u Beogradu 1968. Bio je novinar u Izvršnom vijeću Crne Gore, “Titogradskoj tribini”,”Pobjedi” i, gotovo dvije decenije, odgovorni urednik edicije “Savremena literatura” u izdavačkim kućama “Pobjeda” i “Ljetopis”. Recenzirao je i priredio za štampu brojna izdanja savremenih pisaca. Osnovao je 1961. Klub mladih pisaca Doma omladine “Budo Tomović”. Dobitnik je Nagrade oslobođenja Podgorice i drugih društvenih i književnih priznanja. Pjesme Ratka Vujoševića prevedene su na ruski, njemački, turski, švedski, albanski i francuski jezik. Objavio je četiri knjige poezije: “Znak na putovanju”,”Pastirica”, “Čini” i “Beskonačna dozivanja”.
1963 – Usvojen je novi jugoslovenski Ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija promijenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Novi ustav popularno je nazvan «Povelja samoupravljanja» jer je njime samoupravni model primijenjen u svim sferama i na svim nivoima društvenog života.
1975 – U Zagrebu je umro hrvatski slikar i grafičar Krsto Hegedušić. Bio je inicijator i jedan od osnivača umjetničke grupe „Zemlja“ (1929), a osnivač je i slikarske škole naivaca u Hlebinama (1930).
1992 – Dan nakon što je Evropska zajednica priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine, bosanski Srbi proglasili su u Banja Luci nezavisnost Republike Srpske, a predstavnici bosanskih Srba u predsjedništvu BIH Biljana Plavšić i Nikola Koljević dali su ostavke.
2003 – UNESCO je formirao stručni tim za očuvanje jezika u nestajanju. Zadatak tima je da dokumentovanjem tih jezika i podsticanjem putem nastave uspori osiromašenje svjetske jezičke baštine.
2005 – Predstavnici Podgorice, Beograda i Brisela potpisali su u Beogradu sporazum o izmjenama Ustavne povelje i Zakona o njenom sprovođenju vezano za održavanje referenduma i produženje mandata poslanicima skupštine Srbije i Crne Gore do prvih izbora u državama članicama. Podršku od Brisela za zaoštravanje referendumskih uslova zatražio je tom prilikom predsjednik srpske Vlade Vojislav Koštunica, pa je tako u odlučivanje o referendumskom zakonodavstvu i formalno uključena Evropska unija, što u odnosu na prvobitni tekst Ustavne povelje nije bio slučaj.
2008 – Udruženje Crnogoraca Kosmeta protestovalo je zato što u Predlogu novog ustava Kosova nijesu pomenuti Crnogorci, kojih u toj bivšoj srpskoj pokrajini ima oko 4.000.
2009 – Komitet stalnih predstavnika 27 članica Evropske unije, koji čine ambasadori država članica, odobrio je razmatranje zahtjeva Crne Gore da stekne status kandidata za članstvo u Uniji.
2009 – Džonatan Šile, direktor Generalnog direktorata za saobraćaj i energiju Evropske komisije, čija je delegacija posjetila Podgoricu, izjavio je da je autoput Bar-Boljare od ključne važnosti za razvoj Crne Gore i saobraćajnog sistema u cijelom regionu, te da će postati dio transevropske transportne mreže što je dobra osnova za njegovo finansiranje.
2013 – U Crnoj Gori održani su predsjednički izbori na kojima je petogodišnji mandat, po treći put, osvojio aktuelni predsjednik Filip Vujanović. Vujanović je u odnosu na protivkandidata Miodraga Lekića, prema rezultatima Državne izborne komisije, bio u prednosti za 7.600 glasova. Ono po čemu će, međutim, ti izbori ostati upamćeni jeste što su, prvi put u istoriji, oba predsjednička kandidata proglasila pobjedu. U izbornom štabu Miodraga Lekića osporavani su rezultati s dva biračka mjesta u Rožajama, dok su u štabu DPS-a, čiji je Vujanović bio kandidat, te rezultate ocijenili nebitnim za njegovu pobjedu, odnosno za 2,5 odsto prednosti u odnosu na Lekića.
2014 – Crnogorski premijer Milo Đukanović otputovao je u Vašington na poziv potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena. U toku trodnevne posjete Americi, Đukanović je s Bajdenom, zamjenikom državnog sekretara Vilijamom Bernsom i drugim visokim zvaničnicima te zemlje razgovarao o evroatlantskim aspiracijama Crne Gore i obavezama pred jesenji samit NATO-a u Velsu, te podršci SAD na tom planu. Nakon razgovora s Bajdenom i Bernsom 8. aprila, Đukanović se ispred Bijele kuće obratio crnogorskim novinarima i kazao da je „veoma pozitivno“ ocijenjen napredak Crne Gore, no, da je, međutim, i sam svjestan da posao nije završen i da će, kako je dodao, biti potrebni višegodišnji napori na unapređenju vladavine prava. Govoreći o značaju proširenja NATO-a, posebno potenciranog krizom u Ukrajini, crnogorski premijer je naveo da ni ukrajinska kriza sama po sebi ne otvara vrata NATO-a. „Moja je posjeta, rekao je, fokusirana samo na to da nakon što obavimo naš dio posla, u Evropi i Vašingtonu bude dovoljno pažnje da se taj progres primijeti i da se proširenje uvrsti u dnevni red samita NATO-a. O garancijama SAD u tom smislu, dodao je, ne može se govoriti, već o povjerenju iskovanom u teškim događajima.“ Nakon razgovora s Bajdenom i Bernsom, Đukanović je održao predavanje u Atlantskom savjetu i poručio da Crna Gora ne traži kraće procedure za ulazak u NATO, već da zbog ukrajinske krize ne izostane pažnja Vašingtona prema proširenju. Tokom Đukanovićevih razgovora, ispred Bijele kuće održan je protestni skup Albanaca iz Crne Gore na radu u Sjedinjenim Američkim Državama. Demonstranti su pod albanskim i američkim zastavama i sa upozoravajućim transparentima Đukanoviću i Crnoj Gori, zahtijevali bolji položaj Albanaca u Crnoj Gori i punopravnu opštinu Tuzi. Među demonstrantima je bio i funkcioner Demokratskog saveza Nikola Camaj.
2014 – Iz Ministarstva odbrane Crne Gore saopšteno je da je četvoročlana delegacija Nacionalne garde države Mejn (SAD) doputovala u posjetu tom ministarstvu , kako bi pomogli unapređenju informacionog sistema. Tokom trodnevnog boravka vođeni su ekspertski razgovori o zaštiti informacija, kao i organizaciji sistema veza u vazduhoplovstvu (veze vazduh-zemlja-vazduh) i radio veza na velikim udajenostima, pri čemu su uspostavljene radio veze između Crne Gore i Mejna.
2014 – U Budvi je, u 94. godini, umro akademik Čedo Vuković, jedan od najznačajnijih savremenih crnogorskih pisaca. Rođen je 28. septembra 1920. u Đulićima kraj Andrijevice. Gimnaziju je završio u Peći, a književnost studirao u Beogradu. Bio je učesnik Narodno-oslobodilačke borbe, a nakon završetka Drugog svjetskog rata živio je izvjesno vrijeme u Beogradu. Potom se vratio u Crnu Goru i učestvovao u obnovi i razvoju njenog kulturnog života. Uređivao je časopis „Stvaranje“ do 1972, najvažniju publikaciju onovremene crnogorske književnosti. Bio je član Savjeta Crne Gore, više puta predsjednik Udruženja književnika Crne Gore, u dva navrata potpredsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i nosilac povelje Istaknuti kulturni stvaralac. Dobitnik je nagrade AVNOJ-a, dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade, Zmajeve nagrade za književnost za djecu, nagrade Udruženja književnika Crne Gore, nagrade Grad- teatra u Budvi „Stefan Mitrov Ljubiša“ i drugih. Nosilac je Ordena Republike Francuske i više domaćih odlikovanja. Bio je pripovjedač i romansijer, a pisao je i drame i eseje. U njegova najznačajnija djela ubrajaju se „Mrtvo duboko“, „Poruke“, „Razvođe“, „Sudilište“„Sinovi sinova“. Najveću, međutim, popularnost postigao je knjigama za najmlađe „Tim lavlje srce“, „Letilica profesora Bistrouma“, „Svemoćno oko“ i „Halo Nebo“. Priredio je više značajnih izdanja:“ Petar I Petrović: Freske na kamenu“,“ Nadvremenski glasovi “, „Izviriječ“ , „ Petar I Petrović: Poslanice“.
Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:
1348 – Češki kralj Karlo IV osnovao je Univerzitet u Pragu – Karlov univerzitet. To je bio prvi univerzitet u centralnoj Evropi.
1909 – Vlada Knjaževine Crne Gore propisala je pravila o popisu stanovništva u Crnoj Gori.
1939 – Musolinijeve trupe iskrcale su se na obale Albanije i za pet dana okupirale cijelu zemlju.
1941 – Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila je proklamaciju o početku rata s Njemačkom i Italijom, i izdala naredbu o opštoj mobilizaciji.
1992 – Sjedinjene Američke Države priznale su nezavisnost BIH, Slovenije i Hrvatske.
2005 – Otvoren je u Beranama Centar za reproduktivno zdravlje, prva ustanova te vrste u Crnoj Gori.
2006 – Crnogorski kik-bokser Ivan Strugar savladao je Banjalučanina Dražena Ninića odlukom sudija 2:1 i tako odbranio titulu prvaka svijeta u disciplini lou-kik, u kategoriji do 81,4 kilograma.
2009 – Na samom kraju svjetske turneje, američki predsjednik Barak Obama posjetio je Irak i nakon razgovora s premijerom te zemlje Nurijem Al Malikijem poručio da se drži obećanog plana o povlačenju svih američkih snaga iz Iraka do kraja 2011.
2011 – Portugalija se pridružila Grčkoj i Irskoj na listi žrtava dužničke krize, nakon što je premijer te zemlje Žoze Sokrateš tražio od EU finansijsku pomoć.
0 comments