PEJAKOVIĆ

Kapitalizacija redovne kamate na kraju moratorijuma, je standard i praksa svih banaka na svijetu, ali i međunarodnih institucija od EBRD, MMF-a, Svjetske banke, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković. On smatra da, kako je kazao, političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije. Ističe da su banke na račun Nacionalnog koordinacionog tijela uplatile 495.000 eura te da su moratorijumi na otplatu kredita praktikovani u svega 12 država od preko 200 država svijeta.

Pejaković podsjeća da pravo na mortorijum u Crnoj Gori imaju sva pravna i fizička lica, po svim zaduženjima kod banaka dok kod mnogo razvijenijih zemalja kao npr. u Španiji, pravo na moratorijum po kreditu je uslovljeno i moguće samo na hipotekarne kredite.

“Nemamo niti u Švajcarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, ili Srbiji, kao primjer iz regiona oprosta kamate, ili njenog umanjenja. Da li smo bogatiji, ili sa većim rezervama, ili poslujemo u bogatijoj državi, privredi od EU ili SAD-a, da bi se ponašali van standarda i da ugrozimo poslovanje banaka u periodu nakon moratorijuma?. Za tri mjeseca banke imaju imobilizaciju 1,3 milijarde eura, ili da pojasnimo, ova sredstva se proporcionalno u ova tri mjeseca ne vraćaju u bankarske kanale i utiču na raspoloživost sredstava za nova kreditiranja. Pored svega, banke su tokom marta ove godine plasirale 73,4 miliona eura klijentima, uz veliki broj garancija i drugih zahtjeva klijenata”, navodi Pejaković.

On poručuje da Vlada i Regulator bankarski moraju da razmišljaju ne samo kratkoročno, već srednje i dugoročno, jer, kako ističe, izlaganja mimo mogućnosti direktno utiču na rejting države, tretiranje negativno od međunarodnih institucija, tako da se sve mora raditi u skladu sa standardima struke i mogućnosti za optimalno djelovanje.

Pejaković podsjeća da su naše banke su u stanje mirovanja po zahtjevu klijenata, stavile zaduženje skoro 62.000 klijenata, ukupne vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura.

“Naglašavam, u periodu moratorijuma ne naplaćuje se ni kamata ni glavnica, a zabranjen je obračun zatezne kamate. Nakon isteka moratorijuma, nominalna kamata koja pripada glavnom dugu u periodu mirovanja se dodaje na stanje duga na početku moratorijuma i pravi se novi anuitetni plan. Kroz konkretan primjer CBCG na gotovinski kredit od 5.000,00 eura, na rok od 8 godina u novom anuitetnom planu, klijent ima za kompletan preostali period uvećanje na mjesečnom nivou rate od 1,09 eura, što je manje nego cijena kafe u Podgoričkom lokalu”, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka.

Pejaković dodaje da banke u ovom periodu ne ostvaruju nikakav ekstra profit.

“Kako možemo pričati o ekstra profitu kada nema povećanja nominalne kamate, nema obračuna zatezne kamate, nema naplate za obradu za novi anuitetni plan. O kamati na kamatu može se pričati kada imate docnju u otplati kao klijent. Onda se vrši presjek potraživanja glavnica + kamata + troškovi sudski ukoliko dođe do suda i u skladu sa presudom suda se obračunava kamata na utuženi iznos”, navodi se u saopštenju.

Pejaković dodaje da je ovim pojašnjenjem želio da pojasni svima koji, kako je kazao, raznim komentarima u medijima dovode u zabludu javnost, da je sve urađeno u skladu sa međunarodnim standardima uz značajan doprinos banaka, kako kroz brzinu reakcije, tako i kroz odricanje od priliva po plasmanima do 90 dana i nema nikakvih skrivenih troškova.

Tvrdi da političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije i odgovornosti kako na pojedinačnom, a onda i kolektivnom, ili političkom nivou.

“Banke su u ovom kratkom periodu vremenskom, direktno uplatile na NKT 495.000 eura. Kroz donacije akcionara Univerzal banke Petrosa Statisa donirana je medicinska oprema vrijednosti od 1,5 miliona eura, uz najave dodatnih donacija”, zaključio je Pejaković.