U Tivtu je juce zavrsena javna rasprava o nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti koju je pripremila lokalna administracija gradonacelnika Sinise Kusovca (DPS), kojom su korigovane zone po kojima se obracunavaju koeficijenti za naplatu te vrste dazbina.

,,U nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti sustinski se za najveci broj gradana nista nece promijeniti jer ostaju iste stope i koeficijenti, samo se mijenjaju neke lokacije zona za odredivanje poreza. Namjera nam je bila da ispravimo dosadasnju praksu da su isti porez placali i vlasnici nekretnina na samoj obali mora, odnosno uz Jadransku magistralu, u istom iznosu kao i njihove komsije u drugom ili trecem redu iza njih. Trzisna vrijednost nekretnina u prvom redu uz obalu mora, odnosno uz magistralu ipak je veca nego sto je to slucaj sa nekretninama iza njih, pa je stoga i logicno da se na takve nepokretnosti obracunava i nesto veci porez”, objasnila je Jasmina Pejovic iz Sekretarijata za finansije.

Kako objasnjavaju iz Sekretarijata, lokalna uprava bila je u obavezi da nakon donosenja novog Zakona o porezu na nepokretnosti, donese sa njime uskladenu novu opstinsku odluku, pa je to iskorisceno i za blage korekcije zona.

Tivat ove godine od poreza na nepokretnosti u gradskoj kasi ocekuje 5,1 milion eura. Do kraja septembra ukupno je po tom osnovu naplaceno 3,4 miliona eura.

Tivat je po ovoj odluci podijeljen na ukupno deset zona u kojima koeficijent za obracun poreza na napokretnosti, zavisno od atraktivnosti pojedine lokacije i njene blizine moru, odnosno centru grada, te stepena komunalne opremljenosti, iznosi od minimalnih 0,25 u zoni VI do maksimalnih dva u ekskluzivnoj zoni. U najskuplju, ekskluzivnu zonu, pored nekretnina na ostrvu Sveti Marko i Ostrvu cvijeca, spadaju u nekretnine u zahvatu velikih investicionih projekata Porto Montenegro, Lustica Bay i Qatari Diar. Nesto manje skupa je zona u kojoj koeficijent za obracun poreza na nepokretnosti iznosi 1,6, a ona obuhvata gotovo sve priobalne djelove opstine Tivat na podrucju od Lepetana do Krasica. Sama stopa poreza na nepokretnosti primjenjuje se na utvrdenu njenu trzisnu vrijednost, i iznosi od 0,25 do 0,30 odsto i za zemljista i za gradevinske objekte.

Pejovic je kazala da je motiv bio da se u nacrtu nove odluke, pojedine nekretnine, ,,unaprijede” u jednu poresku zonu vise nego sto je to do sada bio slucaj.

,,To ipak nece dovesti do znacajnijeg povecanja poreskih obaveza, jer smo prema nekim projekcijama koje smo radili izracunali da bi vlasnik nekretnine u jednoj od zona koja se sada mijenja na vecu, a koji je do sada godisnje za svoju kucu i dvoriste placao 150 eura poreza, ubuduce trebalo da plati oko 180 eura”, kazala je Pejovic.

Ona medutim, nije mogla da kaze koliko ce primjena nove odluke kumulativno dovesti do povecanja prihoda Opstine, istakavsi da opcija linerarnog smanjenja dosadasnjeg poreza za vlasnike nekretnina koje nisu u prvom redu uz more ili magistralu, a zadrzavanje aktuelnog poreza za vlasnike nekretnina koje jesu u tim pojasevima, nije dolazilo u obzir kao opcija za ,,pravednije oporezivanje” jer bi time doveo do drasticnog smanjenja te vrste prihoda za Opstinu

Ovakva namjera opstinara naisla je na kritike gradana koji smatraju da lokalna uprava u protekle cetiri godine nije uradila nista na konkretnom poboljsanju uslova zivota gradana u vecem dijelu zona gdje sada namjerava povecati porez na imovinu fizickih i pravnih lica, a da bi to opravdalo povecanje ove dazbine.

Tako Donja Lastva gdje ce vlasnici nekretnina uz magistralu placati veci porez i dalje nema kanalizacionu mrezu, Jadranska magistrala je ljeti najzakrcenija saobracajnica u drzavi, a uslovi za zivot u kucama na Obali Durasevica su sada losiji negi prije pet godina, jer je zbog lose gradnje postrojenja za preciscavanje otpadnih voda na Klacini cesto sirenje vrlo neprijatnih mirisa i povremeno izlivanje kanalizacije u more.

,,Porez na nepokretnosti je tzv. nedestinirani porez i za njega ne postoje cvrsti kriterijumi da se novac ubran od tog poreza mora potrositi u poboljsanje komunalne opremljenosti ili podizanje standarda zivota gradana u pojedinim djelovima grada. Taj novac dakle ide u opstu javnu potrosnju lokalne administracije koja te pare trosi za sve i svasta, a to gradani koji porez placaju najcesce ne osjecaju kao konkretni napredak za sebe i svoje komsije”, zapitao je mjestanin Krtola Sasa Klakor.