ŠANSA ZA PROMJENE

Dok stručnjaci upozoravaju da je svet pred ključnim mjesecima koji mogu preduprediti klimatsku katastrofu, mjere ograničenja uvedene zbog pandemije korona virusa nude uvid, ali i nadu kako je moguće suzbiti emisije štetnih gasova, premda će biti potrebne dalje drastične promjene, posebno dok države širom svijeta pokušavaju ubrzati oporavak svojih privreda, pišu svjetski mediji.

Presudnih šest mjeseci

Svijet ima samo šest mjeseci da promijeni kurs klimatske krize i spriječi skok emisije gasova s efektima staklene bašte poslije ukidanja ograničenja koji bi nadvladao napore za zaustavljanje klimatske katastrofe, upozorio je jedan od najistaknutijih energetskih stručnjaka, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Ova godina je posljednje vrijeme kojim raspolažemo”, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA).

On je za Gardijan (The Guardian) rekao da će sljedeće tri godine odrediti kurs u narednih 30 godina, dodajući da će, ako ne budu preduzete mjere, sigurno doći do skoka emisija štetnih gasova, poslije čega će teško biti smanjene u budućnosti, zbog čega IEA poziva vlade da osmisle održive pakete oporavka.

IEA je izračunala da vlade planiraju da u narednih nekoliko mjeseci potroše devet hiljada milijardi dolara za spasavanje svojih privreda od krize korona virusa i paketi podsticaja ove godine, prema Birolu, odrediće oblik globalne ekonomije u naredne tri godine – emisije gasova koji izazivaju efekte stakle bašte moraće početi da padaju naglo i trajno ili klimatski ciljevi neće biti dostižni.

Mada su emisije ugljen-dioksida u aprilu na globalnom nivou pale za 17 odsto u poređenju s prošlom godinom, poslije su počele da rastu, ukazuje britanski list.

Dok je stvaranje radnih mjesta prioritet u zemljama gdje su milioni ostali bez posla usljed pandemije i mjera ograničenje, analiza IEA objavljena u četvrtak, 18. juna, pokazuje da je stvaranje zelenih radnih mjesta efikasnije nego sipanje novca u privredu koja više zavisi od karbonskih goriva. Iako neke vlade rade na mjerama za zeleni oporavak, poput EU koja je u središte oporavka stavila Evropski zeleni dogovor, novac dosad potrošen više je usmjeren na privredu zavisnu od karbonskih goriva.

Lekcija pandemije

Kako je COVID-19 promijenio svjetsku privedu, globalni pokret za zaustavljanje klimatskih promjena se suočava s izborom: naučiti lekcije pandemije ili propasti, ocjenjuje kolumnista Volstrit džurnala (The Wall Street Journal) Volter Rasel Mid (Walter Russell Mead), ukazujući i da je pandemija pokazala ograničenja koje zemlje treba da pretrpe u smanjenju emisija štetnih gasova.

Mjere ograničenja, kako navodi kolumnista konzervativnog lista, zbog korona virusa su dovele do najnaglijeg smanjenja emisija, s procjenama da će globalne emisije ugljen-dioksida 2020. pasti za osam odsto u poređenju s 2019, što je blizu 7,6 odsto koliko je prema procjenama UN potrebno svake godine do 2030. da se može spriječiti povećanje temperature za više od 1,5 stepeni.

Međutim, ističe Mid, većina mjera koje su dovele do pada emisija nijesu ekonomski održive. Ekonomska šteta nanijeta ograničenjima je bila toliko surova da politički lideri traže otvaranje svojih privreda dok pandemije i dalje bijesni, pa je teško je zamisliti da će zemlje širom svijeta sebi nanijeti toliko bola da spreče buduće prijetnje planeti.

Ali postoje i dobre vijesti, ocjenjuje kolumnista američkog lista. Neće sve potrebne promjene biti dočekane s osjećam žrtvovanja. COVID-19 je pokazao da SAD mogu imati manje saobraćajne gužve – pošto 62 odsto Amerikanaca ima poslove koji se mogu raditi od kuće i većina njih ne mora svaki dan odlaziti na posao, čime bi svijet bio zdravije i srećnije mjesto, pošto je vožnja do posla jedna o najvećih neugodnosti modernog života.

Ipak optimizam

Klimatske promjene nijesu zastale, čak i dok je korona virus opustošio globalnu privredu i odnio stotine hiljada živote, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times), ukazujući da je i pored značajnog smanjenja emisija ugljen-dioksida tokom pandemije, zemljina atmosfera to jedva primijetila.

Koncentracija ugljen-dioksida prošlog mjeseca dostigla je novi rekord, navodi britanski list uz objašnjenje da taj gas ostaje u atmosferi više od sto godina i da nastavlja da se akumulira sve dok ga ljudi pumpaju u vazduh. Drugi podaci sumorno pokazuju u istom smjeru – ove godine je maj bio najtopliji maj otkada se meri modernim instrumentima, dok je na Grenlandu tokom proljeća zabilježen neobično visok nivo topljenja leda.

Ipak ima nekih dobrih vijesti, ističe Fajnenšl tajms i dodaje da je pandemija imala veliki uticaj na nešto što je od fundamentalnog značaja za rješavanje klimatskih promjene – naše vrijednosti. Život pod korona virusom je primorao sve da preduzmu kolektivne mjere za zaštitu zdravlja svih i da uvide da su udaljene prijetnje vrijedne priprema da se one spriječe.

Tokom mjera ograničenja mnogi su stavili prioritet na kolektivnu bezbjednost u odnosu na individualne slobode, što je kako navodi Fajnenšl tajms, antiteza kulturi trenutnog zadovoljstva koja je dovela do navika koje nijesu dobre po životnu sredinu.

Mnogi klimatski istraživači i aktivisti su prilično optimistični zbog promjena u stavu koji će pogodovati klimi na duži rok, piše britanski list, ukazujući da je pandemija bila šansa da se promeni slika kako bi budućnost mogla izgledati, pošto se promijenila sama očekivana budućnost.