UPRKOS PANDEMIJI

Proizvođač električnih automobila Tesla uprkos pandemiji COVID-19 i ekonomskoj krizi uspio je da ostvari zaradu i prvi put u svojoj istoriji dođe do četiri uzastopna profitabilna tromjesečja, čime bi vrijednost već najvrjednije automobilske kompanije mogla biti dodatno uvećana, dok istovremeno podvlači uspjeh inovativnog pristupa iz Silicijumske doline, pišu svjetski mediji.

Uspjeh u koji su mnogi sumnjali

Četiri uzastopna kvartala s profitom, prvi put u 17-godišnjoj istoriji Tesle, važan je korak koji će osnažiti nastojanje njenog direktora Ilona Maska (Elon Musk) da utre put u doba potpuno električnih automobila, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Prkoseći pandemiji, prijetnji dugom recesijom i analitičarima s Volstrita koji su očekivali gubitak, proizvođač automobila iz Silicijumske doline je, kako ukazuje američki list, našao put, uz pomoć prodaje takozvanih regulatornih kredita, da u drugom tromjesečju ove godine dođe do 104 miliona dolara profita.

Četiri uzastopna profitabilna tromjesečja ukazuju da kompanija za električne automobile može uspjeti u onome u šta su mnogi sumnjali kada je Mask osnovao Teslu – zarađivanje novca proizvodnjom električnih automobila, ukazuje Volstrit džurnal uz objašnjenje da su električni automobili smatrani previše skupim usljed velike cijene baterija koje ih pokreću.

Put do pune godine profita nije bio lak, podvlači list. Tesla je izgubio više od 6,78 milijardi dolara od 2003. i bio je blizu finansijskog kolapsa u nekoliko prilika, kao 2018. kada je kompanija imala poteškoće da isporuči “Model 3”, kao Maskov odgovor na zaokret kompanije od proizvodnje luksuzih automobila u više mejnstrim brend. Poslije gubitke od 408 miliona dolara u drugom kvartalu 2019, došlo je do preokreta krajem te godine kako je “Model 3” podstakao rast i pošto je otvorena fabrika Tesle u Kini, kao prva u inostranstvu.

Ulazak u elitu

S profitom tokom cijele godine Tesla je na putu i da uđe u elitni indeks njujorške berze S&P 500, ukazuje Tajms (The Times).

Iako sa sadašnjom tržišnom vrijednošću od 300 milijardi dolara, vrijedi više od 95 odsto kompanija obuhvaćenih indeksom S&P 500, Tesla nije u njoj pošto je jedan od ključnih uslova za ulazak taj da kompanija ima profit u četiri uzastopna tromjesečja, objašnjava londonski list.

O ulasku Tesle u najpraćeniji američki berzanski indeks odlučivaće u septembru odbor indeksa S&P Dau Džons (Dow Jones), uzimajući u obzir i veličinu i likvidnost kompanije, ukazuje Tajms i ističe da bi proizvođač električnih automobila sa sadašnjom tržišnom vrijednošću bio u istoriji najvrednija kompanija u trenutku ulaska u S&P 500.

Ako se Tesla priključi tom indeksu, mogla bi biti povećana potražnja za njegovim akcijama, pošto će, kako navodi Tajms, veliki investicioni fondovi zasnovani na berzanskim indeksima pojuriti da uključe dionice Tesle u svoje portfolije.

Akcije Tesle u trgovanju poslije zatvaranja berze u srijedu, 22. jula, nakon objave profita porasle su za šest odsto na 1.689 dolara, dok su prije godinu dana vrijedele 233 dolara.

Tržišna vrijednost Tesle daleko je veća od vrijednosti bilo kog drugog proizvođača automobila.

“Tajno oružje” i “ekološki raj”

Za one koji sumnjaju da Tesla može opravdati svoju tržišnu vrijednost od 300 milijardi dolara, Mask je ponudio više dalekosežnih vizija, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times), ali i ukazuje da je veliki podsticaj u profitu kompanije došao od 428 miliona dolara u prihodima od prodaje regulatornih kredita.

Tesla prodaje svoje kredite nulte emisije štetnih gasova drugim proizvođačima automobila čime te kompanije izbjegavaju plaćanje ekoloških penala, objašnjava britanski list.

Alisa Altman (Alyssa) iz konsultantske kuće Pablicis sapient (Publicis Sapinet) rekla je da su takvi krediti “tajno oružje” zarade Tesle, jer prihod od “emisionih kredita” omogućava toj kompaniji da dođe do dodatnog novca na način kojim ne raspolažu drugi proizvođači.

Tesla je u srijedu takođe najavio da će napraviti drugu fabriku u SAD, a četvrtu u svijetu, u Ostinu u Teksasu, koja će prema Masku, biti “ekološki raj” za proizvodnju električnih pikapova i kamiona.

Mask je takođe obećao “potpuno samovozeće automobile” do kraja godine, dodajući da će svaki auto iz Tesline flote “odjednom” postati “pet puta vrijedniji ili tako nešto”, pošto će vlasnici moći da na dnevnoj bazi iznajmljuju svoja vozila.

Ipak, većina stručnjaka, kako ukazuje Fajnenšl tajms, sumnja da je Tesla uopšte blizu tom cilju, imajući u vidu složenost softvera, hardverska ograničenja vozila i regulatorne izazove.

Definisanje ere

Brz uspon Tesle do automobilske kompanije s najvećom tržišnom vrijednošću na svijetu mogao bi označiti novu eru za globalnu automobilsku industriju, definisanu načinom na koji Silicijumska dolina pristupa softveru, ocjenjuje Rojters (Reuters).

Dok je, kako navodi Rojters, uspon Tesle na početku iznenadio mnoge investitore, šefovi Dajmlera (Daimler), koji je vlasnik Mercedesa i koji nosi ime po čovjeku koji je izmislio moderan automobil pre 134 godine, odlučili su 2009. da kupe skoro 10 odsto udjela u Tesli, izbliza videvši kako Mask prihvata novi pristup pravljenja automobila koji je izazvao postojeći sistem.

Mlada kompanije dobila je time neophodna novac, dok su Mercedesovi inženjeri imali uvid u to kako je Mask bio spreman da lansira novu tehnologiju koja nije bile savršena, ali koje je više puta unapređuje u stilu stalnih apdejtova na pametnim telefonima. Rojters ukazuje da je Mercedes pomogao Tesli u razvoju luksuznog “Modela S” u zamjenu za pristup Teslinom sastavljanju baterija.

Dajmler je 2014. prodao svoj udio zbog sumnji da Teslin pristup može biti primenjen na industrijskom nivou, dodaje agencije, navodeći da su ljudi uključeni u Mercedesovu stranu saradnje rekli su da je kratko partnerstvo istaklo sukob stare i nove kulture inženjerstva: njemačku opsesiju dugoročnom bezbjednošću i kontrolom, i eksperimentalan pristup proizvođača iz Silicijumske doline s radikalnim razmišljanjem i inovacijama.

Tesla je postao pionir u novom pristup proizvodnji, dizajnu softvera i elektronske arhitekture koji je omogućio brže uvođenje inovacije nego kod rivala, što su, kako navodi Rojters, analitičari uporedili s Eplom (Apple).

Investitori sada favorizuju Teslin model dok industrija automobila prolazi kroz temeljne i vrtoglave promene, ističe Rojters i ukazuje da je tržišna vrijednost Tesla preko šest puta veća od Dajmlerovih 41,5 milijardi dolara, iako je sam Mercedes u prvoj polovini ove godine prodao 935.089 automobila u odnosu na 179.050 koliko je isporučio Tesla.

Dvije milijarde za Maska

Mask bi mogao da zaradi još dvije milijarde dolara nagrade u akcijama Tesle za uspjeh kompanije, piše Njujork tajms (The New York Times), uz objašnjenje da naknada Masku umnogome zavisi od Teslinih akcija čija je vrijednost skočila proteklih nedjelja.

Nagrade Masku su dogovorene, kako navodi list, u okviru neobičnog paketa kompenzacije dogovorenog 2018, prema kojem bi mogao da dobije dodatne akcije kompanije u 12 rata u zavisnosti od rezultata u postavljenim ciljevima u tržišnoj vrijednosti, prihodima i zaradi kompanije.

Mask je već ispunio jedan cilj bez uzimanju u obzir drugog tromjesečja, a ako vrijednost akcije Tesle ostane na sadašnjem nivou, mogao bi se kvalifikovati i za treću tranšu dionica do kraja godine.

Kritičari paketa kompenzacije iz 2018. postavljaju pitanje zašto je takav dogovor bio neophodan, ukazuje Njujork tajms, dodajući da je direktoru Amazona Džefu Bezosu (Jeff Bezos) nisu bili potrebni takvi paketi u vrijednosti od više milijardi dolara da se motiviše da vodi kompaniju koja je postala dominantna snaga američke privrede.

Maskov paket koji je, prema navodima Blumberga (Bloomberg), najveći korporativni paket između direktora i upravnog odbora, uključuje pravo na 20,3 miliona akcija podijeljenih u 12 rata, koji bi u slučaju ispunjenja ciljeva, osnivaču Tesle mogle donijeti više od 50 milijardi dolara.

Posljednjom nagradom od dvije milijarde dolara, Maskovo bogatstvo se, prema procjeni Blumberga, povećalo na 74 milijarde dolara.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.

  • Radović: Bankarski sistem snažan i usmjeren na ekonomski prosperitet
    on 02/05/2025 at 10:00

    U Crnoj Gori postoji snažno povjerenje u bankarski sektor, čiji pokazatelji su u konstantnom porastu, i kao takvi predstavljaju jak osnov za podršku daljem ekonomskom rastu, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović.