NAMIJENJEN SULTANU BAJAZITU

Leonardo da Vinci je 1502. godine nacrtao skicu za projekat mosta koji bi u to vrijeme bio najduzi na svijetu – 280 metara.

Iako taj most nije nikada napravljen, inzenjeri Instituta za tehnologiju Masacusetsa su isprobali projekat da bi utvrdili da li bi bio uspjesan, prenijela je TV CNN.

Rezultat njihovog rada predstavljen je na konferenciji Medunarodnog udruzenja za skoljkaste i prostorne strukture, prosle nedjelje u Barseloni, u Spaniji, navodi se u saopstenju univerziteta.

Da Vinci je predao svoju inovativnu skicu sultanu Bajazitu Drugom, vladaru Otomanskog carstva od 1481. do 1512. godine, koji je zahtijevao izgradnju mosta preko Zlatnog roga, u Istanbulu. To je prirodna rijeka, estuar, koja razdvaja naselje Galata od Istanbula.

Da Vincijev predlog nije prosao u Istanbulu, a na tom mjestu je sada ogroman viseci most s kablovima.

Ali, inzenjeri su se pitali kako bi tako veliki most bio konstruisan po Da Vincijevoj ideji i proucavali su njegov crtez, kao i od kojeg bi materijala most mogao biti izgradjen u to vrijeme.

Napravili su model u manjoj razmjeri da bi isprobali njegovu stabilnost i kako moze reagovati na razlicite uslove.

Most bi u vrijeme kada ga je Da Vinci zamislio, bio sasvim novo rjesenje u poredenju s tada popularnim mostovima s polukruznim kamenim lukovima. Tim lukovima je trebalo postaviti jake stubove kao oslonac na krajevima raspona mosta kako bi nosili njegovu tezinu.

Ali, Da Vinci je predlozio spljosten luk koji bi ipak dostigao visinu potrebnu da ispod mosta prolaze brodovi. Luk izgleda kao veliko lucno i razvuceno slovo “X”, s blagim usponom da bi ljudi lako prelazili iz Istanbula u Galatu.

“To je nevjerovatno ambiciozno”, izjavila je Karli Bast, ucesnica istrazivanja i donedavna studentkinja MIT-a. “Bio bi to most cak oko 10 puta duzi od tipicnih mostova tog vremena”.

“Ali to rjesenje je geometrijski veoma savrseno, s mnogo vise zakrivljenosti i trodimenzionalnosti od tipicnih lucnih mostova”, dodao je Dzon Oksendorf, profesor arhitekture i gradevinskog i ekoloskog inzenjerstva na MIT-u.

Da bi se most stabilizovao pri bocnom ljuljanju od optercenja, kao i kada dode do zemljotresa, Da Vinci je nacrtao da se noseci oslonci mosta na oba kraja luka ne pruzaju upravno nanize, nego prema spolja, dalje od luka. Znao je da u toj oblasti moze biti zemljotresa, jer ih je bilo i ranije.

U to vrijeme kamen je bio osnovni materijal za izgradnju mostova takve duzine, jer drvo ne bi bilo prakticno. Istrazivaci nijesu uz skicu nasli nikakve Da Vincijeve detalje za izgradnju mosta, ali smatraju da je on mogao planirati spajanje kamenih blokova bez maltera.

Inzenjeri MIT-a su tako napravili 126 blokova proizvedenih “3D printerom”, koji su ugradeni u model mosta dugacak 80 santimetara.

Kada su lucni kameni mostovi gradeni u starom, Rimskom stilu, koriscene su skele da se kamenje zadrzi na mjestu. Skele bi se uklanjale na kraju, posto se u teme luka postavi srednji, “kljucni kamen”. Istrazivaci MIT su istu stvar uradili sa svojim modelom.

“Kada smo postavljali kljucni kamen, morali smo da ga utisnemo medu ostale”, rekla je Bast. “To je bio kriticni trenutak… i kada smo spojili most i sklonili skele, sve je ostalo na svom mjestu, dobro je to smisljeno”.

U prethodnim pokusajima izgradnje mosta po ideji iz Da Vincijevog crteza – na primjer Norveska ima takav pjesacki most, korisceni su savremene materijali.

Oksendorf je rekao da bi takav most danas bio od celika ili betona.

Ali, americki istrazivaci su zeljeli da znaju da li bi Da Vincijev plan bio sprovodiv u vrijeme kada ga je nacrtao.

Inzenjeri su svoj model isprobali i simuliranjem zemljotresa i utvrdili da bi ih Da Vincijev most izdrzao.

Na pitanje o tome da li bi se Da Vincijev kameni most mogao danas koristiti, Bast je rekla da bi ga nadmasili laksi i jaci mostovi, zasnovani na novim materijalima. Ali, naglasila je briljantnost Da Vincijeve ideje.

“Ono sto mozemo nauciti iz crteza Leonarda da Vincija je da je oblik gradevine veoma vazan za njenu stabilnost”, rekla je Bast. “Ne samo da je Leonardovo rjesenje strukturalno stabilno, vec je vazno da se razumije da struktura jeste arhitektura. Vazno je razumijeti taj plan i jer je to primer kako inzenjering i umjetnost nijesu nezavisni jedno od drugog”.

Oksendorf je rekao da je tim zelio da sazna da li bi Da Vincijeva ideja “zaista mogla da stoji”.

“Ne bi ga bilo lako izgraditi, ni u 16. vijeku, a ni danas, ali sada smo dosli do toga da je njegova ideja bila daleko ispred njegovog vremena”, rekao je on. “Malo je vjerovatno da ce takav most ikada biti izgraden zbog cijene i prakticnosti, ali to bi moglo da inspirise buduce projektante da sanjaju velike snove”, rekao je Oksendorf za CNN.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Za pet godina otkriveno 2.614 falsifikovanih eura, nema bojazni po ekonomiju
    on 18/02/2026 at 19:15

    U posljednjih pet godina u Crnoj Gori otkriveno je 2.614 falsifikovanih novčanica eura, pokazuju podaci monetarnih vlasti. Od 2022. do 2024. godine broj falsifikata u prometu je rastao, pa je pretprošle godine u odnosu na 2023. zabilježeno povećanje od 61 odsto. Tokom 2025. godine, kako navode iz Centralna banka Crne Gore, bilježi se manja upotreba lažnih novčanica.

  • Iransko-američki pregovori spustili cijene nafte prema 67 dolara
    on 18/02/2026 at 16:59

    Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, nagovještavajući olakšanje ulagača nakon naznaka pomaka u iransko-američkim nuklearnim pregovorima.

  • Konatar: Ponovo ćemo predložiti zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj
    on 18/02/2026 at 14:58

    Građanski pokret URA će na Proljećnjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka, kazao je šef poslaničkog Kluba te stranke, Miloš Konatar.

  • Mugoša: Odbor 25. februara o "Aerodromima", pozvani Đeljošaj, Radulović i Tolić
    on 18/02/2026 at 14:40

    Odbora za ekonomiju, finansije i budžet će na inicijativu funkcionera Evropskog saveza i predsjednika tog skupštinskog tijela, Borisa Mugoše, 25. februara održati sjednica na temu: Problematika koncesija Aerodroma Crne Gore.

  • Savjet: Blagi rast crnogorske ekonomije u 2025. godini
    on 18/02/2026 at 13:39

    Danas je održana 76. sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojom je predsjedavala guvernerka Centralne banke Crne Gore i predsjedavajuća Savjeta, Irena Radović.

  • ASP: Cijena izgradnje puta od Lubnica ka Jezerinama preko 63 miliona
    on 18/02/2026 at 13:06

    Za kontroverzni projekat izgradnje puta od Lubnica ka Jezerinama, sa probijenim tunelom Klisura kroz planinu Bjelasica, u decembru prošle godine plaćeno je 818 hiljada eura, čime je cijena dostigla preko 63,1 milion, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.

  • Penzoneri sjutra u Bijelom Polju sakupljaju novac za Vladu
    on 18/02/2026 at 12:32

    Pokret penzionera Crne Gore sjutra u podne  ispred Evropske kuće u Bijelom Polju organizuje humanitarnu akciju za predsjednika i članove Vlade Crne Gore i pozivaju sve penzionere da se okupe i doniraju novac od povećanja penzija. Kako je saopštio predsjednik Pokreta penzionera Svetozar Čabarkapa sjutra će najaviti i veliki protest sa kojeg će biti upućeni zahtjevi Vladi.

  • Monstat: Otkupljeno više mlijeka
    on 18/02/2026 at 11:51

    Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 7,27 miliona litara, što je 6,8 odsto više u odnosu na isti period 2024.

  • Milatović: Radnici zaslužuju sigurnost, a ne privremena rješenja
    on 18/02/2026 at 11:16

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je Zakon o izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini vodeći računa isključivo o interesima radnika u trgovini, ali sa zahtjevom da se Ustavom garantuje neradna nedjelja jer je to jedino rješenje koje donosi sigurnost za radnike.

  • Savez sindikata pozdravlja neradnu nedjelju, poslodavci očekuju odluku suda
    on 18/02/2026 at 05:38

    Predsjedništvo Socijalnog savjeta danas ili sjutra zauzeće konačan stav, nakon što su poslanici usvojili izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, prema kojima nedjelja u trgovinama ostaje neradni dan, rekli su nam u Savezu sindikata. U Uniji slobodnih sindikata ne žele da komentarišu odluku većine parlamentaraca. Iz Unije poslodavaca poručuju da se još jednom nije uvažio dogovor socijalnih partnera. Očekuju i reakciju Ustavnog suda.