SINDIKAT I STATISTIKA

Plate u posljednjih nekoliko godina, i pored visokog rasta ekonomije, ne mogu sustici rast cijena – ni onih po statistici, a tek u realnom zivotu. Mic po mic, kako kazu gradani, hrana je iz mjeseca u mjesec skuplja, raste i statisticka potrosacka korpa – u oktobru tekuce godine ona je bila 645 eura ili 0,4 odsto vise nego u septembru i sve tako. Prosjecna plata, ne racunajuci objavljenu prije nekoliko dana od 517 eura, posljednje tri godine kretala se od 511 do 512 eura.

Gradani i sindikati uporno traze brzi rast plata. To je postala “dezurna” tema i u parlamentu, a ekonomski analiticari kazu da ekonomski rast sam po sebi odmah ne poboljsava zivote svih ili velikog broja gradana.

U Uniji slobodnih sindikata Pobjedi su kazali da je svima jasno da se u posljednjih nekoliko godina solidan rast BDP, nazalost, dovoljno ne odrazava na zivotni standard gradana.

“Naprotiv, prosjecna zarada posljednjih godina nikako ne prati porast BDP-a, a posebno rast inflacije u zemlji mjeren indeksom potrosackih cijena. Posmatrajuci period od januara 2011. do danas, prema podacima Monstata, prosjecna zarada u Crnoj Gori stagnira. Sa druge strane, inflacija u istom periodu iznosila je vise od 15 odsto”, kaze Marko Subotic, savjetnik za ekonomsku politiku u Uniji slobodnih sindikata.

Nakon sto nekoliko godina Monstat nije objavljivao minimalnu potrosacku korpu, uslijedio je, dodaje on, novi sok – nakon revizije iz nje je izbaceno 38 proizvoda (smanjena sa 130 na 92 artikla). Izbacena je imputirana renta iako znamo da veliki broj nasih gradana, prije svega mladih, zive kao podstanari.

“Minimalna potrosacka korpa u blagom je porastu iz mjeseca u mjesec u toku 2019. i postoje realni izgledi da ce se taj trend nastaviti”, kaze on i podsjeca da su prethodne godine obiljezene brojnim poskupljenjima robe i usluga siroke potrosnje uslovljenih povecanjem PDV-a sa 19 na 21 odsto, ali i zbog poskupljenja cijene struje.

Moramo se prisjetiti, kaze Subotic, da se obracunska vrijednost koeficijenta (prethodno najniza cijena rada), u proteklih 12 godina povecala za svega 5,30 eura u neto iznosu.

USSCG je, podsjeca on, u avgustu ove godine resornim ministarstvima i Uniji poslodavaca uputila inicijative za povecanje obracunske vrijednosti koeficijenta kako u javnom tako i u privatnom sektoru i inicirala pregovore na ovu temu koja, kaze on, mora biti u fokusu svih donosilaca odluka ukoliko iskreno zele da unaprijede standard nasih gradana.

U Uniji podsjecaju na nedavno, poslije sest godina, povecanje minimalne zarade sa 193 na 222 eura i dodaju da ce i ubuduce insistirati na daljem povecanju. Podsjecaju i na statistiku po kojoj je, kako kazu, svaki cetvrti gradanin u riziku od siromastva.

“Sve navedeno nam jasno govori da je nas standard daleko od zemlje koja se predstavlja kao ,,ekonomski tigar” regiona. Potrebno je da svi zajedno radimo i doprinesemo rastu zivotnog standarda, jer je to jedini nacin da osiguramo dostojanstvene uslove zivota i rada nasih gradana, buducnost nase djece i mladih i sprijecimo ,,odliv mozgova” u inostranstvo koji je, u prethodnih nekoliko godina, uzeo previse maha”, porucuju iz USSCG.

Statistika je, medutim, mnogo “mirnija” od sindikata.

Iz Monstata su Pobjedi kazali da je prosjecna zarada bez poreza i doprinosa (neto) za deceniju – od 2008. do 2018. nominalno porasla 22,8 odsto.

Pokazatelje o rastu cijena, odnosno inflaciji rasclanili su po godinama.

Iz Monstata su nam kazali da je prosjecna stopa inflacije u prosloj godini bila 2,6 odsto, godinu ranije 2,4 odsto, u 2016. bila je negativna – 0,3 odsto, u 2015. bila je 1,5 odsto, u 2014. opet negativna 0,7 odsto, u 2013. 2,2 odsto, 2012. – 4,1 odsto, 2011. je bila 3,5 odsto, godinu ranije 0,5 odsto, 2009. godine 3,4 odsto, a 2008. godine cak 8,3 odsto. Monstat pored ove prosjecne prati i godisnju stopu inflacije koja pokazuje podatke za decembar tekuce godine u odnosu na decembar prethodne koji su deceniju unazad “isli” od 6,9 odsto u tom mjesecu 2008. do 1,6 odsto u decembru prosle godine. Samo je u 2004. bila negativna – 0,3 odsto.

Uskoro cemo znati i decembarsku za tekucu godinu.

Statisticari objasnjavaju razliku izmedu prosjecne godisnje stope inflacije i godisnje stope inflacije.

“Po metodologiji prosjecna godisnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrosackih cijena, predstavlja promjenu prosjecnih potrosackih cijena u posmatranoj godini u odnosu na prosjecne potrosacke cijene iz prethodne godine. Dok godisnja stopa inflacije mjerena indeksom potrosackih cijena predstavlja promjenu prosjecnih potrosackih cijena u posmatranom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Kada govorimo o godisnjoj stopi inflacije, poredimo dva ista mjeseca iz dvije uzastopne godine, dok u slucaju prosjecne godisnje stope inflacije poredimo prosjecne potrosacke cijene u dvije uzastopne godine”, pojasnili su iz Monstata.