RASPRAVA U SKUPSTINE

Poslanici su danas zavrsili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, kojima ce se, prema rijecima ministrke ekonomije, Dragice Sekulic, znacajno unaprijediti oblast politike koncesija u Crnoj Gori.

Sekulic je u Skupstini, predstavljajuci predlozene izmjene i dopune, kazala da je Ministarstvo na sveobuhavatan nacin pripremilo taj tekst.

Ona je rekla da postoje dva razloga zbog cega su predlozene izmjene i dopune na postojeci zakon.

,,Jedan je podjela nadleznosti izmedu Zakona o koncesijama i zakona o privatno-javnom partnerstvu, a sve u skladu sa evropskom direktivom, cime smo Zakonom o koncesijama iskljucili javne usluge i javne radove iz predmeta koncesija”, objasnila je Sekulic.

Ona je kazala da je to predmet zakona o privatno javnom partnerstvu, dok se Zakon o koncesijama sada bavi samo prirodnim bogatstvom i dobrima u opstoj upotrebi.

,,Drugi razlog je sve ono sto smo vidjeli u praksi prilikom primjene Zakona o konecijama da je bilo mozda nedovoljno receno ili definisano. Prosto, osjetili smo potrebu da kroz izmjene i dopune i taj dio uredimo”, saopstila je Sekulic.

Predlozenim izmjenama se, kako je navela, uvode norme kojima se propisuje vrsta obezbjedenja za sprovodenje ugovornih obaveza od koncesionara, sto drzavi obezbjeduje veci stepen sigurnosti da ce dodijeljena prirodna bogatstva biti koriscena na optimalan nacin.

,,Ovo do sada nije bilo uredeno Zakonom nego ugovorima o koncesijama”, objasnila je Sekulic.

Ona je kazala da se uvodi i naknada za koriscenje nepokretnosti u drzavnoj imovini u svrhu obavljanja koncesione djelatnosti, sto postojecim zakonom nije bilo definisano.

,,Razdvajamo mineralne sirovine koje su od strateskog znacaja u odnosu na ostale, kako bi ta dva postupka imala drugaciji pristup, odnosno kako bi postupak nestrateskih mineralnih sirovina imao pojednostavljen postupak kroz sektorske zakone”, navela je Sekulic.

Prema njenim rijecima, plan davanja koncesija je do detalja razraden i mora sadrzati analizu opravdanosti javnog interesa sa pokazateljima uticaja na privredni razvoj, zaposlenost i budzet.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Divanovic, kazao je da koncesija predstavlja dugorocni ugovor kojim drzava ustupa nekome pravo da obavlja odredenu djelatnost i da se bavi biznisom, a da sve u konacnom ima javni interes.

,,Po ovom novom zakonskom rjesenju, svi privredni subjekti koji se bave eksploatacijom, odnosno biznisom u zoni javnih dobara, a na dan donosenja zakona nemaju zakljucen ugovor o koncesiji, morace po novom zakonu da ga zakljuce”, rekao je Divanovic.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulovic, smatra da su predlozene izmjene i dopune korak nazad.

,,One omogucavaju i dalje i jos u vecoj mjeri da se koruptivne radnje desavaju u ovoj oblasti, da se resursi trose jos vise i da se model neoliberalnog koncepta primijeni u pojedinim novim infrastrukturnim objektima, gdje bismo tada do kraja propali”, porucio je Radulovic.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanovic Stankovic, smatra da je pred poslanicima vazno drzavno pitanje.

,,Usvajanjem zakona o privatno-javnom partnesrtvu u sublimaciji sa ovim zakonom, resursima drzave se moze raspoalagti kako je kome cef. Ukoliko se usvoje ova dva zakona imovina gradana Crne Gore, odnosno drzavna imovina, bice dovedena pod znakom pitanja, sto znaci da se drzavni resursi mogu rasprodavati, davati u koncesiju, a da ne govorimo o prodaji, kako kome odgovora za racun privilegovanih pojedinaca, a na stetu gradana”, tvrdi Vuksanovic Stankovic.

Nezavisni poslanik, Nedeljko Rudovic, smatra da izmjene zakona imaju nekoliko clanova koji zasluzuju pohvalu.

,,Jedna od njih je da se na oglas za davanje koncesija ne mogu prijaviti preduzeca koja u posljednje tri godine nijesu izmirila poreske obaveze”, kazao je Rudovic.

On je ocijenio da je sumsko bogastvo jedan od najvaznijih resursa drzave, uz vodne resurse.

,,Gdje su radna mjesta u sumarstvu i koliko prihoda drzava indirektno dobija od izdavanja koncesija na sume. Zasto ne stimulisemo nase kompanije u toj oblasti da se bave finalnom proizvodnjomi prave parkete i namjestaj, a ne da izvoze sirove trupce”, dodao je Rudovic.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugosa, se u svom izlaganju osvrnuo na aktuelno davanje u koncesije crnogorskih aerodroma.

,,Ne mogu se po Zakonu o koncesijama valorizovati aerodromi. Aerodromska infrastruktura sustinski ne pripada tom zakonu. Vlada godinu nije mogla da usaglasi Koncesioni akt, sa Zakonom o koncesijama, jer je to neprirodno”, porucio je Mugosa.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanovic, saopstio je da Crna Gora pojam koncesija nije upodobili sa pojmom kako to tretira EU.

On je saopstio i da je Drzavna revizorska institucija (DRI) dala preporuku da se revidira clan Zakona gdje ne postoje sankcije za drzavne organe koji ne dostave ugovore o koncesiji nadleznoj Komisiji.

,,Nemate sankcije ni sada. Ovaj clan ostaje isti, uprkos preporukama DRI”, porucio je Damjanovic.

Sekulic je, odgovarajuci poslanicima, kazala da je namjera Ministarstva bila da kroz definicije i rjesenja u zakonu preduprijede mogucnost zloupotrebe tih rjesenja.

,,Jedna od tih stvari je upravo zakonom definisanje osiguranja placanja koncesione naknade sto do sad nije bi slucaj”, kazala je Sekulic.

Ona je, komentarisuci Rudnike boksita i sirovinu crveni boksiti, kazala da se zakon u tom smislu pomjerio u pozitivnom smjeru, jer je tu mineralnu sirovinu proglasio strateski vaznim i odvojio je od ostalih koncesija.