RAONIC VJERUJE

I pored toga sto je rok za zavrsetak rada Odbora za izborne reforme bio realno postavljen i sto su za njegovo postovanje bili potrebni ozbiljnost i posvecenost kvalitetnom radu, sada je neizvjesno da li ce ovaj obimni posao biti na vrijeme zavrsen, ocijenio je predsjednik Gradanske alijanse Boris Raonic i dodao da bi trebalo ukljuciti konsultante iz medunarodnih organizacija.

Raonic je za Dnevne novine kazao da nije problem samo razlicitost gledanja na rad Odbora politickih partija koje u njemu participiraju, vec i to sto se radi na stetu dijaloga.

“Odbor ce tesko zavrsiti svoj posao, ne zbog jaza medu ucesnicima, nego zbog fingiranog jaza i zelje da se promovisu svoje partijske, ideje, na stetu dijaloga i kompromisa”, kaze Raonic.

On je ocijenio da je u rad Odbora potrebno ukljuciti konsultante iz medunarodnih organizacija, dobro izanalizirati sve modele, kako bi se prvih nekoliko mjeseci sljedece godine posvetili implementiranju tih rjesenja.

“Sada je veoma vazno da Evropska unija, koja je zapocela ovaj proces i svo vrijeme bila po strani, da dodatni impuls procesu, jer ne vidim kako bi mogli da organizujemo fer izborni proces, bez novog zakonodavnog okvira”, istice predsjednik Gradanske alijanse.

Raonic istice da, nekada, novi predlozi i nove ideje samo stete procesu koji tece u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva.

Radulovic: Vise politike nego prava

“Na zalost, neke partije su vise fokusirane na to kako da prikazu sve ovo kao uspjeh i zadrze radikalnu retoriku, nego doprinesu procesu u koji su usli”, tvrdi on.

I predsjednik Udruzenja pravnika Branislav Radulovic smatra da u nekim predlozima clanova Odbora ima vise politike nego prava.

Jedan od takvih predloga je bio i kada su Demokratska Crna Gora, Demos i nezavisni poslanik Nedjeljko Rudovic trazili da se zakaze sjednica Odbora na kojoj bi tema bila utvrdivanje roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva.

“Kodifikacije su najslozeniji pravni zahvati u jednom pravnom sistemu i oni pretpostavljaju da postoji set zakona koje treba objediniti u jedinstven tekst i njihovo sredivanje i unosenje u jedinstveno sistematsko odijelo zahtijeva, prije svega, vrijeme, ali i pretpostavku da postoje tekstovi koji se kodifikuju”, kaze Radulovic.

Sto ce reci da postoje tekstovi koji su usaglaseni. Ovaj termin ovih dana je prisutan na nasoj politickoj sceni. Izgleda da je i samo nama svojstven.

Kodifikacija nepoznata u regionu

“Koliko je meni poznato ne postoji kodifikacija izbornog zakonodavstva uradena u regionu, pa cak i u drzavama Evropske unije. Jedan od preduslova za kodifikaciju jeste da su usvojeni tekstovi zakona, odnosno da postoji puna saglasnost o sadrzaju teksta zakona, s obzirom da se oni trebaju usaglasiti do kraja godine, da bi u iducoj izbornoj godini bio sproveden izborni postupak po novoj legislative mi sad imamo ozbiljan problem za kodifikaciju, dakle nema usaglasenih tekstova koje bi trebalo kodifikovati”, kaze Radulovic.

Zbog svega Radulovic nema dilema kako sve ove poruke treba citati.

“Mislim da ovdje je vise elemenat politickog citanja nekog zahtjeva, nego sto je pravno poimanje i razumijevanje pojma instituta Kodifikacije. Ako posmatramo odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva ona tretira i Zakon o izboru odbornika i poslanika, Zakon o birackom spisku, Zakon o finansiranju politickih stranaka koje jeste zaista i zakonodavstvo u uzem smislu, ali tu su i Zakon o licnoj karti, Zakon o registrima prebivalista i boravista, Zakon o crnogorskom drzavljanstvu, Zakon o medijima, koji po prirodi stvari ne mogu se naci u jedinstvenom pravnom tekstu”, jasan je Radulovic.