UMJETNOST I BAŠTINA

Narodni muzej Crne Gore predstavlja višeminutne, promotivne filmove o Muzeju kralja Nikole, Njegoševoj muzeju – Biljardi i Umjetničkom muzeju.

Filmovi su rađeni u saradnji sa Baletskom školom “Princeza Ksenija” i baletskim duom “AcroDuoBallet”, koji čine Elena Petričenko i Sergej Čumakov.

U kratkim, artističkim filmovima, balet kao jedna od najsenzitivnijih i najzahtjevnijih umjetnosti, vodi gledaoce kroz sadržaje Narodnog muzeja, čime je napravljen svojevrstan spoj između umjetnosti i baštine Crne Gore.

“Inicijalna ideja zasniva se na, za naše prostore, inovativnom pristupu promovisanja sadržaja Narodnog muzeja time da umjetnošću – baletom prezentujemo kulturnu baštinu i likovnu umjetnost Crne Gore pohranjenu u našim muzejima”, navodi se u saopštenju.

Konceptualno-praktičnu realizaciju ove ideje ostvarili su u saradnji sa baletskom školom “Princeza Ksenija” i njenim profesorima, Elenom Petričenko i Sergejem Čumakovim, poznatim umjetnicima koji su  reputaciju godinama sticali nastupajući na svjetskim pozornicama.

“ Izbjegavajući stereotipna predstavjanja, atipičnim obilaskom odabranih muzejskih sadržaja, referišemo na istinske vrijednosti koje imaju/pronalaze svoju publiku”,  kazala je direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović i dodala da film o Muzeju kralja Nikole, poput žmurke, igrom sakrivanja, odnosno, otkrivanja, kreće nas sobama dvorca i prikazuje referentne sadržaje.

Ona je pojasnila da adekvatni kostimi i muzika prate muzealski narativ – dvorski kostimi u Dvorcu, a moderni/artistički u Umjetničkom muzeju. Takođe, odgovarajuća muzika, od svjetskih klasika do muzike sa Dvora kralja Nikole, govori o onovremenom društveno-političkom kontekstu naše države u širim, evropskim okvirima.

U 87. GODINI

Španski romanopisac Huan Marse umro je u 87. godini, saopštila je njegova izdavačka agencija “Karmen Balsels”.

Marse je bio dobitnik nagrade “Servantes” za 2008. godinu, najprestižnijeg priznanja za djela na španskom jeziku.

Njegov najpoznatiji roman “Posljednje popodne sa Terezom”, objavljen je još 1965. godine, a potom je napisao nekoliko drugih o društvenim promjenama u Španiji krajem 20. vijeka.

ATAK

Alternativna teatarska aktivna kompanija – ATAK objavila je poziv međunarodnog konkursa “Priče sa balkona, priče sa Balkana”, za najbolje kratke dramske tekstove.

Poziv je otvoren za sve dramske autore sa prostora Balkana i Evrope koji pišu na crnogorskom, srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku i u svim žanrovima. 

Kratke drame treba da odražavaju stav balkanskih pisaca o temama: Balkanska vizija Evrope, povezanost i solidarnost u trenutnim okolnostima u doba pandemije, pogled na politički, socijalni, obrazovni i nacionalni smisao, subkulturu, ideološko nasljeđe balkanskih zemalja, balkanski pogled na Evropu, na probleme s kojima se mnoge zemlje susreću u procesu pridruživanja EU, antifašističko nasljeđe, život između Istoka i Zapada…

Nagrada za svaku od 10 najboljih drama je 500 eura, po izabranom autoru. Drama ne treba da bude duža od sedam stranica, niti da ima više od dva lica. Jedan autor može poslati samo jednu dramu.

Najbolje drame će biti objavljene u posebnoj zbirci-zborniku, te biti izvedene kao posebno pozorišno djelo. Predstave će izvoditi glumci iz različitih zemalja Balkana, a za potrebe digitalnih platformi, biće snimljene kao videozapisi i distribuirani putem web stranice, facebooka, instagrama, youtube kanala itd.

Najboljih 10 kratkih drama će izabrati žiri sastavljen od relevantnih pozorišnih stručnjaka i umjetnika. Članovi žirija za 2020. godinu su Stevan Koprivica (Crna Gora), Dino Mustafić (Bosna i Hercegovina), Filip Grinvald (Srbija) i Matko Botić (Hrvatska).

Projekat Priče sa balkona, priče sa Balkana je jedinstvena platforma za razvoj dramskog pisanja i međunarodnu saradnju koji podrazumijeva konkurs za kratke dramske forme, tribine i proizvodnju pozorišnog djela, namijenjen dramskim autorima i svim djelatnicima u pozorišnoj umjetnosti u Crnoj Gori i regionu. Poziv je namijenjen i ostalim savremenim umjetnicima koji praktikuju različite multimedijalne umjetničke prakse.

ATAK-ov projekat Priče sa balkona, priče sa Balkana podržan je od strane Evropskog fonda „Culture of Solidarity Fund“, među 29 prjekata, od pristiglih 2500 iz svih evropskih zemalja.

Način prijave 

Na e-mail adresu [email protected] autori/ke šalju dva zasebna word dokumenta. U prvom je tekst drame potpisan šifrom (bez navođenja imena autora/ke), a u drugom naziv šifre, ime i prezime autora/ke teksta i kontakt podaci autora/ke koji uključuju poštansku adresu, e-mail adresu i broj telefona.

Tekstove je potrebno poslati zaključno sa 20. 09. 2020. godine.

KOTOR ART

KotorArt Don Brankovi dani muzike zahvaljujući velikim naporima umjetnika, organizacionog tima kao i prijatelja, partnera i pokrovitelja Festivala, uz najstrožije poštovanje svih mjera NKT-a kao i Instituta za javno zdravlje Crne Gore, uspjevaju da održe kulturne događaje u Kotoru i time potvrde društvenu odgovornost kakva se očekuje od festivala državnog značaja.

Program koji je planiran za predstojeću sedmicu na festivalu je raznovrstan. U utorak, 21. jula sa početkom u 21.30h, u Crkvi sv. Duha, nastupa Petra Radulović (sopran), uz klavirsku saradnju profesora Olekseja Molčanova, u okviru serijala KotorArt Talenti. Petra Radulović je mlada Kotoranka koja studira solo pjevanje na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Beču. Tokom 2019. godine imala je zapažene nastupe u Beču a između ostalog nastupala je i sa mladim pijanistom Andrijom Jovovićem, takođe KotorArt Talentom. Andrijin koncert je takođe planiran na Festivala, a zakazan je za subotu, 25. jul, u Crkvi sv. Duha, sa početkom u 21.30h. Oba koncerta ovih mladih izvođača biće uživo prenošeni na kotorskoj Pjaci od kina, u partnerstvu sa kafeom Ombra, a omogućeno je i praćenje koncerta putem interneta tj. društvenih plaformi Youtube i Facebook.

U petak, 24. jula, na Pjaci od Kina, sa početkom u 21h KotorArt otpočinje serijal razgovora sa relevantnim umjetnicima, direktorima festivala, intelektualcima, na temu uticaja virusa Korone na kulturni život, umjetnost ali i festivale, kako u našoj sredini, tako i u svijetu. Prvi razgovor je rezervisan za dva istaknuta crnogorska umjetnika, gitaristu Miloša Karadaglića i pijanistu Ratimira Martinovića, direktora KotorArta, koji će biti i domaćin večeri. Oni će razgovarati na temu različitih doživljaja trenutne situacije i njenog uticaja na svijet muzike, o poziciji umjetnosti u Crnoj Gori u ovim okolnostima, kao i o perspektivi i načinima prilagođavanja novoj realnosti.

Već tradicionalno, vikend na Festivalu je rezervisan za Pjacu od džeza. U subotu, 25. jula, u Amfiteatru Luštice Bay, sa početkom u 21h planiran je nastup MP trija, koji će se festivalskoj publici predstaviti i u Kotoru u nedjelju, 26. jula, na Pjaci od Kina, sa početkom u 22h. MP Trio čine poznati džez muzičari Miladin Peruničić (gitara), Davor Novak (bas gitara) i Ivan Ivanović (bubnjevi).

Pored ovih programa, KotorArt Don Brankovi dani muzike nastavljaju sa programima Luke umjetnosti, koji podrazumijevaju nastupe mladih muzičara sa terasa nekoliko kotorskih palata, koji daju posebnu atmosferu Starog grada tokom festivala, kao i jutarnje koncerte „Muzika Boke“ sa barke, uz koje se zaliv već nekoliko jutara uz prve zrake sunca budio.

“Ispunjava nas što u ovakvim vremenima, uprkos teškoj situaciji, stanovništvu Kotora kao i kompletnoj ‘online’ publici možemo podariti utjehu, nadu u skoru novu normalnost i pružiti makar malu moralnu podršku. Trudimo se pronaći nove načine komuniciranja sa publikom kroz znakovit i kvalitetan sadržaj, istovremeno imajući odgovoran stav prema društvu, zdravlju ali i našoj struci – umjetnosti”, istakli su iz PR službe Festivala.

KREATIVNA KOLAŠINKA

Kolašinka Bosiljka Šćepanović ima više hobija, slika, radi dekupaž, ukrašava predmete od stakla, a piše i pjesme. Želja joj je da objavi zbirku pjesama koja je već spremna, ali, kako kaže,nema dovoljno novca da to ostvari.

Kada pogledate dvorište Kolašinke  Bosiljke Šćepanović dočekaće vas sređena okućnica,  ukrašena raznobojnim cvijećem. Na tremu Cica, kako je od milošte zovu, sa osmjehom dočekuje goste. U kući raznovrsni predmeti koje sagovornica TVCG izrađuje od stakla i drugih materijala.  Velika ljubav i trud utkani u sve predmete koje izrađuje, ističe da je u Kolašinu veoma teško nabaviti materijal za rad.

„U Kolašinu ne postoji ni jedna hobi radnja, ne postoji ni jedna knjižara koja to nabavlja. Ja recimo, ne mogu da nabavim slikarsko platno ni  četkice. Najčešće sam to nabavljala u Budvi u knjižarama koje imaju hobi materijal. Sad najbliže gdje bih mogla da kupim to je Bar, a u mojim godinama treba da odem do Bara da nađem prodavnicu i da to na kraju “uprtim”  da donesem do Kolašina i to mi je komplikovano“, kaže Kolašinka.   

Pored dekupaža i drugih tehnika kojima ukrašava tanjire, flaše i druge predmete Bosiljka pravi unikatne ogrlice i minđuše. No ističe da joj je najveća ljubav pisanje poezije. Život, ljubav supružnika, ljubav majke prema djeci, ali i domovini, samo su neki od motiva u stihovima Šćepanovićke.

„Život i ja kao tramavaj dvojka, vrtimo se stalno u krug

on i ja smo gadna spojka i nije mi ni brat ni drug.

Gledam život onako sa strane jer me se ne tiće jer nije moj,

on lovac, a ka vrabac sa grane čitav smo život mi vodili boj,

on me prati ja od  njega bježim, čupa grize ko bijesan da je,

okrenem se pa na njega režim a on na mene još više zalaje. 

Bosiljka kaže da bi rado objavila zbirku pjesama koja je odavno spremna, ali žali što nema dovoljno novca da sebi tu želju ispuni.

„Kupi kartu za voz sreće, malo od sebe drugome daj,

zemlju ovu ljubav pokreće i tebe će pokrnuti znaj“, poručuje u stihovima Bosiljka.

Dragana Šćepanović Vlahović, TVCG

AUTORKA DRAGANA MRKIĆ

Iz štampe je nedavno, u izdanju Nove knjige iz Podgorice, izašla treća knjiga poezije “Na lijevom ramenu” autorke Dragane Mrkić. Zbirka sadrži pet ciklusa i krenuvši od prvog gdje autorka dobrim dijelom ispisuje snažnu emociju o svojoj familiji, pa nadalje putuje kroz vrijeme i trenutke duboko urezane u njenom kodu.

Novinar i publicista Vanja Kovačević, koji je recenzent knjige kaže da je “za Draganu Mrkić poezija živi izvor, živa voda sjećanja i života u kojoj čak i od gubitka nastoji da stvori riječ.”

“Za autorku živjeti znači pisati, makar to bilo prokletstvo najveće od svih. Pri čemu ona ne pokušava poezijom (i poeziju) da mistifikuje, već naprosto da progovori o stvarima u kojima se prepoznajemo, koje nam znače, uvlačeći nas na taj način u svoj svijet koji postaje istovremeno i naš… Zbog toga njene pjesme, kako neko reče, postaju pripovijesti – združene samoće”.

Kovačević je u recenziji ukazao i na stihove arapskog pjesnika El Mutanabija: “Ti što pravdu dijeliš svima osim meni, s tobom kavgu zapovijedam, ti me tužiš, i ti mi sudiš. Ja sam onaj čije riječi i slijepac čita i gluvi čuje. Spavam očiju zatvorenih uprkos riječima koje odzvanjaju naokolo dok drugi zbog njih gube san i nadmeću se među sobom… Prekoravam te zato, al’ to činim s ljubavlju, jer moje riječi su niska bisera tebi namjenjena.“

Stihove pjesme pod nazivom “Njoj” iz nove zbirke Dragane Mrkić govori poznati glumac Žarko Laušević.

Dragana Mrkić, rođena Bataković u Nikšiću, 10. jula 1978. godine. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Novinarka u RTCG od 1997. godine. Autorka je brojnih emisija na televiziji i tekstova u časopisima. Objavila je tri knjige poezije: „Previše te ima“ (2011.), „Predugo te nema“ (2017.) i „Na lijevom ramenu“ (2020.). Učesnica raznih književnih susreta, a njene pjesme i radovi objavljivani su u brojnim zbornicima, antologijama, portalima i sajtovima kod nas i u regionu.

Živi i radi u Podgorici.

KOTOR ART

Studenti Muzičke Akademije sa Cetinja sinoć imali priliku da se predstave na KotorArt Don Brankovim danima muzike. Festival je, zbog redukovanog gledališta unutar same Crkve sv. Duha obezbjedio direktan prenos na trgu ispred Kina, uz podršku prijatelja Festivala, kafića „Ombra“ kao i direktan prenos putem YouTube kanala, tako da je ukupan broj publike bio veći od 500 ljudi.

Na koncertu su nastupali solisti kao i kamerni ansambli. Trio za dvije violine i klavir Ludvig van Betovena izvele su Aksa Muratović (violina), Teodora Ćalić (violina), Iva Ivanović (klavir) dok su kompoziciju „Sjećanje na Ludviga van Betovena“ kompozitora Pedra Tintorera izvele Milena Jaramaz (violina), Ksenija Lukić (viola), Andrijana Ramović (kontrabas) i Iva Drekalović (klavir). Kao solisti predstavili su se Viktor Huter (violina), Žunja Lipanović (flauta), Vasilije Vujadinović (klarinet), Seida Kučević (trombon), Filip Miladinović (gitara) i Uroš Sučić (truba).

Zahvaljujemo se svim profesorima i studentima na kvalitetnom koncertu, želji i spremnosti da u ovakvom vremenu istraju na svojim putevima umjetnosti. Akademiji želimo čestitati jubilej, 40 godina postojanja, i poželjeti puno uspjeha u daljem radu i kvalitetan razvoj na svim poljima. Na Festivalu očekujemo još jedan koncert, ovog puta sa profesorima Akademije. Festival je pružio svoj maksimum da se pobrine o bezbjednosti zdravlja učesnika, publike i radnog osoblja. Vršena je dezinfekcija prostora, kao i obuće i ruku prije ulaska u salu. Ovo je naša trenutna realnost, a mi, kao Festival, trudimo se najbolje reagovati u datim uslovima, brzo i efikasno odgovoriti svim izazovima. Publici veliko hvala za sinoćnu podršku mladim talentovanim umjetnicima. – istakli su iz PR službe Festivala.

Na Pjaci od Kina, večeras Festival organizuje prvi koncert u nizu serijala koncerata u okviru Pjace od džeza. U 22h nastupa džez trio: Šule Jovović (gitara), Sara Jovović (klavijature), Martin Đorđević (bubanj).

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1781. tokom kratkotrajne vladavine vladike Arsenija Plamenca, u Beč je doputovao guvernadur Jovan Radonjić čiji je samoinicijativni pokušaj spoljnjeg oslonca na Austriju u Crnoj Gori prouzrokovao veliki razdor, krizu, čak i krvoproliće među Crnogorcima zbog različitog odnosa prema Radonjićevoj spoljnopolitičkoj orijentaciji.

1834 – Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega, koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umjetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući tijelo u pokretu. U početku realist, kasnije se približio impresionizmu, ali, zbog svoje predodređenosti za liniju i oblik, samo djelimično. U okrilju enterijera slikao je figure i kompozicije i njima nastojao sažeti oblik i boju u čvrstu cjelinu. Uljanu boju koristio je kao sredstvo da ostvari oblik, dok je svu  ljepotu boje postigao brojnim pastelima. Pri kraju života, gotovo slijep, radio je  sitne figure u vosku i glini. Poznata djela: “Balerina”, “Kupačica” , “Pralja”.

1893 – Rođen je ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma i vodeći pjesnik u vrijeme Oktobarske revolucije i u ranom sovjetskom periodu. Učestvovao je u revolucionarnom pokretu kao boljševik, radio ilegalno i bio hapšen. Nakon oslobađanja udaljio se od partije, da bi, kako je sam pisao u uspomenama, naučio „da pravi socijalističku umjetnost“. Prvu pjesmu štampao je 1913. u futurističkom zborniku „Šamar društvenom ukusu“. Osim pjesama i poema, u kojima je došlo do izražaja njegovo majstorstvo u pogledu pjesničke forme i njegova pjesnička intuicija, napisao je pet drama, od kojih napoznatije „Misterija buf“, „Stjenica“ i „Kupatilo“, 16 filmskih scenarija, nekoliko knjiga za djecu, niz eseja o svojim putovanjima u inostrane zemlje i veliki broj književno-polemičkih članaka. Izvršio je samoubistvo 13. aprila 1930. u Moskvi. Poznata djela: “Pjesme o revoluciji”, “Oblak u pantalonama”, “Rat i svijet”, “Lenjin”.

1905 – Na zboru građana na Cetinju donesena je odluka o osnivanju Crnogorske banke sa sjedištem u prijestonici Crne Gore. Na tom skupu izabran je odbor koji je trebalo da pripremi osnivanje banke. Organizator skupa, kojem je predsjedavao Gavro Vuković, bio je ministar finansija Crne Gore Lazar Mijušković. Montenegro banka l9. jul – dan kada je  osnovana prva crnogorska banka, obilježava kao svoj dan.

1918 – Nakon što su SAD dale agreman za crnogorskog ambasadora u Vašingtonu, dekretom kralja Nikole na tu funkciju je postavljen  general Anto Gvozdenović.

1956 – Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkoj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

2006 – Usvojen je novi Poslovnik Skupštine Crne Gore. Prema novom poslovniku, Kolegijum predsjednika Skupštine sačinjavaju potpredsjednici parlamenta i predsjednici klubova poslanika. U radu parlamenta, po potrebi, mogu učestvovati i predsjednici pojedinih skupštinskih odbora. Skupština ima više potpredsjednika od kojih  jedan predstavlja opoziciju. Radi jačanja kontrolne funkcije Skupštine, poslovnikom su predviđeni konsultativno saslušanje, kontrolno saslušanje i parlamentarna istraga. Predviđeno je takođe da poslanik tokom skupštinske rasprave, može govoriti maternjim jezikom.

2007 – Rusija je protjerala četvoricu britanskih diplomata i suspendovala saradnju sa tom zemljom u borbi protiv terorizma nakon što su britanske vlasti 16. jula saopštile da će protjerati četvoricu ruskih diplomata zbog odbijanja Moskve da izruči Andreja Lugovoja, glavnog osumnjičenog za ubistvo trovanjem bivšeg KGB agenta Aleksandra Litvinjenka u Londonu 2006. Litvinjenko koji je radio za rusku bezbjedonosnu službu, nakon bjekstva u Britaniju postao je žestoki kritičar predsjednika Putina.

2012 – Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Aleksandar Veršbou sastao se u Podgorici s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Nebojšom Kaluđerovćem, predsjednikom Filipom Vujanovićem, šefom parlamenta Rankom Krivokapićem, premijerom Igorom Lukšićem i ministarkom odbrane Milicom Pejanović-Đurišić. Veršbou je u razgovoru s Kaluđerovićem rekao da je „Crna Gora veoma bitna Alijansi“. „Pokazali ste posvećenost rješavanju svih pitanja koja se tiču mira i stabilnosti, dodao je Veršbou, te da ste svjesni da u današnjim globalnim uslovima, bezbjednosni problemi nijesu nešto što se dešava samo na domaćem terenu“.

2012 – Rusija i Kina uložile su veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN kojom je sirijskim vlastima zaprijećeno sankcijama ukoliko ne zaustave nasilje nad pobunjenicima. Rusija i Kina treći put, uprkos ljutim reakcijama Zapada, koriste veto kako bi blokirale rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Siriji.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1814 – Rođen je Semjuel Kolt koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.

1900 – Otvorena je pariska podzemna željeznica – Metro.

1943 – U namjeri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svjetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.

1974 – Španski diktator Fransisko Franko, privremeno je zbog bolesti predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975. poslije Frankove smrti postao kralj Španije.

2000 – Rusija je predstavila svjetskom tržištu novo protivtenkovsko oružje montirano na prikolici kros-kantri motorcikla.

2007 – Na stadionu pod Goricom, pred oko 12.000 gledalaca, odigrana je utakmica između splitskog Hajduka i podgoričke Budućnosti. Neriješen duel dva kluba 1:1 ostao je u sjenci obračuna njihovih navijača.

2008 – Američki političari poručili su iranskim vlastima da se moraju opredijeliti da li su za saradnju i odustajanje od daljeg razvoja svog nuklearnog programa, ili su za sukob.

2008 – Papa Benedikt XVI izvinio se zbog slučajeva seksualnog zlostavljanja u katoličkoj crkvi u Australiji i rekao da se odgovorni moraju privesti pravdi. Katolička crkva u Australiji isplatila je milione dolara odštete žrtvama seksualnog zlostavljanja od strane sveštenstva.

PRVA KRIMINALISTIČKA SERIJA

Šetači po Mjesecu, naših istaknutih sineasta, scenariste Obrada Nenezića i reditelja Radoslava T. Stanišića biće prva kriminalistička serija u Crnoj Gori, rađena u produkciji Televizije Crne Gore.

Ova gangsterska priča prati grupu mladih ljudi, nasljednika I sinova dobro znanih bezkompromisnih Fajtera od kojih je drhtalo podzemlje zapadne Evrope i dolina Rajne. 

Crna hronika jedne mladosti prikazuje mlade ljude zarobljene u sistemu tranzicije Crne Gore početkom 21- og vijeka. U ovakvim uslovima svako odudaranje od sredine, proboj ka naprijed, ka snovima biva brutalno odsječen. Tu se rađa surovost. Ipak, to je surovost kojoj vrela mlada krv i ideali ne dozvoljavaju da potpuno okameni čovjeka, pa iznutra ostaje da kuca srce. Srce koje će voditi mlade ljude, jer imaju ideale i snove ma koliko spoljašnji svijet bio tvrd. 

Iako se na prvi pogled čini jednobojno siva, u atmosferi sive rađa se i ljubav, nasuprot degradaciji stida i morala neminovnoj za godine tranzicije. Mjestimično, sa likovima ulazimo u laki humor, pa se nasmijemo zanesenosti jedne mladosti. 

Šetači po Mjesecu je priča istovremeno emotivna i suptilna. Životna priča koju kada pogledate – uzdahnete i pomislite – eh, a da su bili neđe drugo, moglo je biti drugačije.

Možda bi bilo drugačije, a možda i ne bi. Svaki grad na svijetu ima ovakvu ili sličnu priču. To su karakteri koji svakim korakom pečate svoju tragičnu sudbinu vjerujući u herojske snove. 

Sve lađe su na pučini, sva jedra razvijena, a oluja ne prestaje. Ali mladi ljudi nastavljaju dalje, takoreći sa srcem na pramcu – u talase života, prkosni, inatni jer oni su nasljednici onih za koje se priča, a najveća čast je biti bolji od drugih, dospijeti u priču.

Serija ima deset epizoda, u trajanju od po 50 min. Snimanje je planirano za septembar 2020 godine.

ZBOG KORONAVIRUSA

Savjet Green Montenegro International Film Festa (GMIFF), obavjestio je javnost da se ovogodišnje VI izdanje festivala zbog složene epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, nažalost neće održati u planiranom periodu od 01. do 04. avgusta 2020. godine, na obali Crnog jezera na Žabljaku.

O novom datumu održavanja festivala javnost će biti obaviještena blagovremeno.

Zdravlje i bezbjednost svih gostiju festivala su na prvom mjestu.