U DANILOVGRADU

Rekonstrukcija zgrade Umjetničke kolonije Danilovgrad uskoro bi trebalo da bude završena, a iz te ustanove najavljuju i mogućnost novih programa i suvenirnicu, koja će doprinijeti turističkoj ponudi u tom gradu.

Umjetnički direktor Javne ustanove Umjetnička kolonija Danilovgrad, Velibor Pavićević, kazao je da se rekonstrukcija zgrade te ustanove nije odvijala očekivanom dinamikom uslijed novonastale situacije sa koronavirusom.

„Međutim, u poslednje vrijeme je puno toga odrađeno. Očekujemo da će uskoro biti završena čitava rekonstrukcija. Dosta je urađeno na unutrašnjosti galerije, a i u spoljnjem dijelu“, rekao je Pavićević u izjavi za PR Centar.

Kako je pojasnio, u unutrašnjem dijelu objekta su postavljeni mermerni podovi, zidovi su u završnoj fazi, a uskoro treba da bude završen i plafon, „na kojem će biti moderna rasvjeta“.

„U gornjem dijelu zgrade, nalaziće se dvije kancelarije i smještajni kapaciteti od nekoliko soba za umjetnike koji budu dolazili da borave u ovom prostoru. Biće to jedna zaokružena cjelina i radna i smještajna, tako da ćemo imati pravi ambijent u kojem će se stvaraoci osjećati lijepo. Istovremeno imaće i jedan lijepi atelje na otvorenom“, kazao je Pavićević.

Govoreći o ovogodišnjem međunarodnom simpozijumu skulpture, Pavićević je kazao da još uvijek razmatraju način na koji će biti održan, kao i da li će biti održan, ukoliko to epidemiološka situacija dozvoli.

„Razmišljali smo o mogućnosti da se dovedu jedan ili dva umjetnika iz regiona. Sve je to pod znakom pitanja i zavisi od epidemiloške situacije sa koronavirusom“, naveo je Pavićević.

On je kazao da je Umjetnička kolonija koncipirana kao jedna od ključnih institucija kad je u pitanju skulptura u Crnoj Gori, kao i kultura u državi pa i šire.

„Planiramo i nove programe, ukoliko budemo finansijski u mogućnosti. Umjetnička kolonija ima svijetlu budućnost, kao jedna od najpozitivnijih tačaka kulture kod nas“, smatra Pavićević.

On je kazao da je moguća nova vrsta izložbe i manji simpozijum.

„Moguće je da ćemo u budućnosti formirati suvenirnicu, da obogatimo sadržaj dodatno, a to bi bilo značajno i za turističku promociju Danilovgrada i kolonije“, zaključio je Pavićević.

U TOKU ODABIR GLUMACA

Javni servis uskoro bi trebalo da počne snimanje prve pilot epizode kriminalističke serije “Šetači po mjesecu”, po istoimenom romanu Obrada Nenezića. U toku je odabir glumaca, a reditelj Radoslav T. Stanišić ističe da će to biti prva kriminalistička TV serija u Crnoj Gori.

“Balada o gubitnicima” kako je roman “Šetači po mjesecu” okarakterisao autor, Obrad Nenezić, uskoro će biti ekranizovana. Reditelj Radoslav Stanišić otkriva okosnicu radnje koja je smještena u vrijeme devedesetih godina prošlog vijeka.

“Vrijeme brutalnosti, vrijeme surovosti, kada se stav i dostojanstvo nisu poštovali, kada, ko je imao stav i dostojanstvo, on je morao biti brutalan, to je mlada grupa mladih kriminalaca koji su potomci čuvenih fajtera sa majdana, svaki grad ima neki svoj majdan. Oni nisu željeli da budu kriminalci, ali znate, čovjek je onakav kakav se ispoljava, ali tu itekako podsticaji čine svoje”, kazao je reditelj dr Radoslav T. Stanišić.

U toku je odabir glumaca, a prijavilo ih se pedeset iz cijele Crne Gore. To je prilika, kaže Stanišić, da neafirmisani glumci dobiju priliku, baš kao što je prije desetak godina dobio Momčilo Otašević na snimanju serije “Malo para, puno želja”, takođe u produkciji naše kuće.

“Što je negdje, kako to reditelji vole da kažu, slatka muka da se odaberu najbolji, možda to ‘najbolji’ ne u punom tom smislu, nego najzahtjevniji u prvoj toj epizodi, jer podsjetiću, treba nam još devet jer kanimo da napravimo seriju i što kažu, ako bog da i film”, kazao je Stanišić.

Glavni producent projekta, Predrag Vukčević kaže da će nakon što izaberu glumce, odabrati lokacije za snimanje koje bi trebalo da počne u septembru.

“Ne smijemo, s obzirom na postojeću situaciju ništa da tvrdimo, ali očekujemo da bismo do prve polovine oktobra sigurno uspjeli da završimo snimanje. Onda naravno, nakon toga ide postprodukcija, to je već neki period o kojem ćemo kasnije pričati, kad završimo snimanje”, kazao je producent Predrag Vukčević.

Iako je virus “Kovid 19” zaustavio realizaciju pojedinih projekata Televizije Crne Gore, nije onemogućio i rad na igranim formama. Tako je nedavno završeno snimanje TV serije i filma “Naod” u režiji Slobodana Šćepanovića, po tekstu Gojka Kastratovića.

Petra Božović, TVCG

U KOLAŠINU

U Kolašinu je otvorena izložba pod nazivom Crnogorsko ćirilsko štamparstvo 15-og i 16-og vijeka, povodom 525 godina od štampanja Oktoiha prvoglasnika u štampariji Crnojevića, kao i prvih knjiga koje je u svojoj štampariji u Veneciji štampao Božidar Vuković Podgoričanin. Izložbu je priredila Matica crnogorska.

Dragana Šćepanović Vlahović, TVCG

ODLAZAK VELIKANA

Odlazak velikana, kakva je bila Darinka Matić Marović, gubitak je za sve koji su je poznavali, kao i za ukupnu muzičku kulturu naših prostora ističe njen dugogodišnji saradnik i prijatelj, kompozitor Žarko Mirković i podsjeća na to koliko je traga ostavila u crnogorskoj kulturi.

Nastupila je na više od deset hiljada koncerata širom svijeta predvodeći akademski hor “Kolegijum muzikum” koji su nazivali i njenim čedom i hor “Obilić”. 

Prva dirigentkinja u nekadašnjoj Jugoslaviji, prva dekanica Fakulteta muzičke umetnosti i prva rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu. 

U REŽIJI MARTINOVIĆA

U toku je priprema snimanja filma o crnogorskom velikanu, knjazu Danilu Petroviću, koji će režirati Andro Martinović i Veljko Bulajić i scenarista Stevan Koprivica. Film epohe, će iziskivati velika ulaganja. To će biti drama vlasti o burnoj prošlosti, ali i film o Crnoj Gori danas, poručuje  Martinović.  

TELEGRAM SAUČEŠĆA

Dirigentkinja Darinka Matić Marović je muzičku umjetnost izdigla iznad ustaljenih standarda stvarajući osobeni stil dirigovanja kojim je suvereno vladala na domaćoj i međunarodnoj sceni, naglašava se u telegramu saučešća koji je uputio ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

“Darinka Matić-Marović pripadala je najužoj jugoslovenskoj umjetničkoj eliti. U razvojnom putu crnogorske umjetničke muzike ostaće upamćeni njeni brojni koncerti visokih umjetničkih dometa, vokalna i vokalno-instrumentalna djela izvođena sa istom posvećenošću jednako na domaćim festivalima i pozornicama, kao i na prestižnim međunarodnim scenama. Pamtićemo njenu duboku odanost zavičaju – Crnoj Gori i pedagošku misiju iskazanu kroz uspostavljanje odsijeka za horsko dirigovanje u našoj zemlji”, ističe Bogdanović.

Brojne nagrade i najveća priznanja, kako se dodaje u telegramu, svjedoče o tragu velike umjetnice, ali iznad svega o tragu mudrog učitelja iskonske pozitivne energije.

“Njen bokeljski duh, energija i strast za umjetnošću kojom se bavila ostaju u svima koji su slijedili njen put umjetnosti. Uz neizmjernu zahvalnost velikoj umjetnici na izuzetnim dostignućima, njenoj porodici, prijateljima i umjetničkoj zajednici upućujem izraze iskrenog saučešća“, navedeno je u telegramu ministra Bogdanovića.

ZBOG KORONE

Zbog sve složenije epidemiološke situacije u zemlji prouzrokovane virusom Kovid-19, 33. izdanje festivala “Barski ljetopis”, koji je trebalo da bude održan od 26. jula do 15. avgusta, odlaže se do daljnjeg, saopšteno je iz PR službe festivala.

Organizatori ističu da iako Kulturni centar Bar raspolaže odgovarajućom infarstrukturom koja može obezbijediti poštovanje propisane mjere fizičke udaljenosti među gledaocima, smatraju da bi održavanje bilo kakvih programa u ovoj situaciji publiku festivala izložilo bespotrebnom riziku.

“Pritom, priroda umjetničkih, a posebno pozorišnih programa je takva da je u većini slučajeva izvođačima nemoguće nametnuti makar osnovnu mjeru uzajamne fizičke distance, a obaveza je Festivala, kao organizatora, da svima pruži bezbjedne uslove za rad i stvaralaštvo”, navodi se u saopštenju.

S obzirom na to da se programski koncept 33. “Ljetopisa” oslanja isključivo na crnogorsku umjetničku scenu, organizatori nemaju bojazni da će se festival moći održati u kasnijem terminu, kada se steknu uslovi za bezbijedno održavanje kulturno-umjetničkih manifestacija.

O novim terminima javnost će, kako su kazali, biti blagovremeno obaviještena.

INART SE NEĆE ODRŽATI

Peti festival uličnih performera InArt ove godine neće se održati, saopštio je umjetnički direktor InArt festivala Ljubinko Kaličanin.

“Imajući u vidu komplikovanu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, kao i internacionalni karakter festivala, organizatori su, u dogovoru sa TO Tivat, odlučili da otkažu ovogodišnji festival”, kazao je Kaličanin.

Festival je trebalo da se održi od 22. do 24. jula u Tivtu.

“Vjerujemo da će koronavirus ubrzo biti prošlost, a InArt festival vratiće se naredne godine još atraktivniji i programski bogatiji”, dodao je Kaličanin.

U 83. GODINI

Profesor emeritus Darinka Matić Marović, koja je na Univerzitetu Crne Gore dobila počasni doktorat 2011. godine, preminula je u 83. godini života, danas, u Beogradu.

“Ime prof. Darinke Matić-Marović poznato je gotovo svakom ljubitelju muzike na našim postorima. Harizmatičnom ličnošću, fascinantnom energijom koja zrači i osvaja ona je svojom umjetničkom i pedagoškom djelatnošću stekla popularnost koja u oblasti klasične muzike nije svakidašnja i uobičajena”, riječi su koje su obavljene o njoj u Biltenu Univerziteta Crne Gore 2011. godine.

Rođena u Herceg Novom, školovala se u Kotoru i Beogradu, najveći dio svog radnog vijeka provela je kao profesor dirigovanja na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (1971–2005), dugogodišnji rukovodilac hora i orkestra ove institucije. U nekoliko mandata bila je prodekan (1979–1983) i dekan ovog Fakulteta (1983–89), i prva žena rektor Univerziteta umetnosti u Beogradu (1989–1998), navodi se u Biltenu.

Kako dodaju u saopštenju UCG, uz Manju Radulović-Vulić, kao član Matične komisije za osnivanje Muzičke akademije, zajedno sa kolegama Dušanom Trbojevićem i Tomom Proševim, svojim autoritetom umjetnika i tadašnjeg dekana FMU, i velikom željom da pomogne svom zavičaju, Darinka Matić-Marović je dala ogroman doprinos osnivanju Muzičke akademije u Titogradu 1980. godine, na kojoj je bila angažovana punih trideset godina, kao profesor Horskog dirigovanja i Dirigovanja.

“Dala je i ključni doprinos svim značajnim muzičkim projektima u Crnoj Gori: Vodila je simfonijski orkestar RTV Crne Gore na Danima kulture Crne Gore u Rusiji, Ženski hor i kamerni ansambl Muzičke akademije na festivalima Dani muzike u Herceg Novom i BEMUS Beogradu. Sa njoj svojstvenim odnosom i posebnim uspjehom je vodila i međunarodne ljetnje horske škole u Kotoru, kao i ljetnje škole za gudače u Baru i Kotoru koje su organizovane u saradnji sa Muzičkom akademijom i festivalima Kotor art i Barski ljetopis. Bila je redovan gost muzičkih scena u Podgorici, Kotoru Baru Budvi, Tivtu, Herceg Novom, Cetinju, priređujući koncerte koji se i danas pamte”, ističu u UCG.

Decenijama je Darinka Matić Marović sa posebnom posvećenošću promovisala crnogorsku muziku. Snimala je i izvodila djela naših autora širom regiona, a njihove kompozicije sastavni su dio programa ansambala koje vodi na brojnim turnejama širom svijeta.

U muzičkoj pedagogiji, kao dugogodišnji profesor na nekoliko visokoškolskih institucija (Beograd, Cetinje, Banja Luka…), Darinka Matić-Marović je ostvarila izuzetne rezultate, jer njeni studenti danas djeluju kao pedagozi u svim muzičkim centrima regiona, u osnovnim, srednjim i visokim školama, i kao dirigenti značajnih ansambala.

Kao dirigent i umjetnički rukovodilac proslavljenih horova Collegium musicum i Obilić (AKUD-a Branko Krsmanović) Darinka Matić-Marović je širom svijeta, na najprestižnijim horskim takmičenjima i u najvećim koncertnim dvoranama postigla umjetničke uspjehe koje je teško pobrojiti. Osvajala je sa svojim ansamblima prve, apsolutno prve i specijalne nagrade, a nerijetko je bila izdvajana i za priznanje “najbolji dirigent“.

“Gotovo je nemoguće pobrojati sve umjetničke, stručne i društvene nagrade i priznanja Darinke Matić-Marović. Izdvojićemo samo najznačajnije. Dobitnica je: Ordena rada sa srebrnim vijencem, Trinaestojulske nagrade, Sedmojulske nagrade, Vukove nagrade, Oktobarske nagrade Beograda, Zlatnog beočuga za životno djelo… Naporedo sa svojim izuzetnim angažmanom u sredini u kojoj stalno živi, Darinka Matić-Marović je kao dirigent i pedagog veliki dio svoje energije i svog umijeća posvećivala Crnoj Gori. Njen rad svjedoči ne samo o izuzetnom umjetniku i pedagogu već i o ličnosti visoke etike koja je duboko vezana i odana svom zavičaju”, napominju u UCG.

POČINJE KOTOR ART

Projekcijom dokumentarnog filma “Simfonija svijeta”, filmskog ostvarenja njemačke televizijske kuće Dojče Vele, koje je posvećeno Betovenu, u kinu “Boka” u Kotoru, večeras sa početkom u 21 sat počeće i zvanično program ovogodišnjeg KotorArta Don Brankovih dana muzike.

Ulaz u Kino “Boka” je slobodan, s tim što su mjesta ograničena zbog epidemiološke situacije u zemlji.

Kako naglašavaju organizatori, priča o Betovenu prožimaće se tokom čitavog Festivala, a tokom prve sedmice festivala, planirano je nekoliko programa.

“U subotu, 18. jula, u 21.30 h, u Crkvi sv. Duha koncert će održati najbolji studenti Muzičke akademije sa Cetinja. Muzička akademija Cetinje ove godine proslavlja jubilej, 40 godina postojanja, i na Festivalu je planiran još jedan koncert u saradnji sa profesorima ove institucije. Ovogodišnja Pjaca od džeza predstaviće neke od najboljih džez muzičara iz Crne Gore, svakog vikenda u toku trajanja festivala, u saradnji sa Lušticom Bay i festivalom Wild Beauty Art. Serijal koncerata počinje u subotu 18. jula, kada će u jedinstvenom ambijentu Luštice Bay nastupiti ‘Šule Jovović Trio’ koji čine džez pijanistkinja Sara Jovović, gitarista Milorad Šule Jovović i bubnjar Martin Đorđević. Isti sastav nastupiće u Kotoru narednog dana, 19. jula, sa početkom u 22 h, tradicionalno u nedjelju, koja je u posljednjim godinama tokom trajanja KotorArt festivala praćena zvucima džeza. Ovogodišnji kotorski koncerti su planirani na Pjaci od Kina, radi poštovanja svih bezbjednosnih mjera nadležnih službi”, ističe se u saopštenju KotorArta.

Sve događaje, kako napominju, organizuju sa malim brojem izvođača uz poštovanje mjera NKT-a i Instituta za javno zdravlje.

“Za sve događaje na ovogodišnjem Festivalu ulaz je slobodan, a našu publiku molimo za razumjevanje tokom ovogodišnjeg Festivala ukoliko dođe do promjena u programu. Iz ovog razloga smo upravo pristupili odgovorno prema publici, ne objavljujući kompletno planiran program već ćemo se postepeno javljati sa planiranim sedmičnim programima”, objašnjavaju organizatori.

Informacije na sedmičnom nivou, planirani kalendar kao i interesantne intervjue sa ličnostima iz svijeta kulture, umjetnosti, diplomatije, ekonomije, svi zainteresovani će moći pronaći i na profilima festivala na društvenim mrežama, kao i na sajtu www.kotorart.me