PREMIJERA U ZETSKOM DOMU

Na sceni Zetskog doma sinoć je premijerno izvedena predstava “Ljubavno doba”. Glumci su tinejdžeri, a postavili su predstavu za svoje vršnjake.

“Buran aplauz njihovih drugova, učvrstio je njihovu vjeru da će iskustva, koja su utkali u tekst koji je kolektivni rad, uticati i dati impuls za neke spoznaje. Kroz ovaj proces, koji se odvijao tokom prethodne godine, kroz rad Studija Kraljevskog pozorišta, vodili su ih Marija Backović, koja je režirala predstavu i Mirko Radonjić, saradnik na dramaturgiji”, ističe se u saopštenju Kraljevskog pozorišta. 

Rediteljka Marija Backović je naglasila da su se mladi odmah odlučili za temu ljubavi i u tome su bili jednoglasni.

“Osmišljavali smo scene, odlučivši da se nećemo baviti samo jednom temom. Brižljivo smo skupljali priče o njihovim iskustvima i problemima i sproveli smo dramaturgiju tako što smo spojili djeliće. Shvatili smo da smo opterećeni onim što znamo od rodtelja, ljudi koji nas okružuju, medija, literature, a najveći romani su o tragičnim ljubavima, rijetko koji film po istinitom događaju ima srećan kraj. Malo je pozitivnih primjera partnerske ljubavi. A imamo ideju da je ljubav čista, a opet ona se stalno prlja i to baš u tim prvim koracima. Dobili smo na kraju vapaj, ruke koje nešto traže, i imenovali to – da je dovoljno biti jedno naspram drugog, gledati se i prepustiti”, rekla je Backović.

Polaznica Studija Kraljevskog pozorišta, Doroteja Bušković je objasnila da su se vršnjaci pronašli u njihovoj predstavi, a odraslima su bili možda i smiješni, jer je taj njihov problem za odrasle zanemarljiv i ne razgovaraju mnogo sa njima na ovu temu.

“Rad koji je trajao dva mjeseca razbio mi je sve iluzije, razbio strahove koje imam. Shvatio sam da je ljubav pokretač svega, da ne treba dati prednost negativnom, treba nju staviti u prvi plan. Mislim da će ova predstava biti važna i starijima, naročito imajući u vidu da smo radili na Cetinju, koje je kao i većina opština u Crnoj Gori mala sredina. Pristupa se u stereotipima, konzervativnim uglavnom. Nadam se da ćemo svi shvatiti pravo značenje ljubavi, kao univerzalne definicije u univerzumu”, kazao je Nemanja Mijović, glumac u predstavi.

Ansambl čine: Milica Andrić, Dorotea Roganović, Milica Radović, Valentina Ivanović, Marija Jovićević, Aleksandra Šovran, Maja Marković, Andrej Lipovina, Itana Samardžić, Marija Andrić, Maša Tomić, Doroteja Bušković, David Vuković, Nemanja Mijović/Đorđije Proroković. Oni su dio najstarije grupe Studija Kraljevskog pozorišta i imaju između 15 i 18 godina.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1507. u bici s pobunjenicima u Navari poginuo je Čezare Bordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI, poslužio je Makijaveliju kao uzor političkog cinizma i smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše djelo «Vladalac».

1832 – Rođen je engleski kapetan Čarsl Bojkot, protiv kojeg je 1880. dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primijenjen nenasilni otpor  odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je po njemu nazvan bojkot.

1843 – Petar II Petrović Njegoš zabilježio je da je te godine Cetinje posjetio veliki broj stranaca, što je Vladici, kako je sam zapisao, bilo odveć milo da «inostranci počesto dolaze u Crnu Goru».

1848 – U Beču su izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog  režima kancelara Klemensa Meterniha, što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.

1868 – Skinuta je zabrana s pravopisa Vuka Stefanovića Karadžića i dozvoljena  njegova upotreba. Rješenje o tome donio je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvjete Dimitrije Crnobarac. Zabrana je skinuta četiri godine nakon Karadžićeve smrti.

1880 – Rođen je srpski pisac Vladislav Petković-Dis, uz Simu Pandurovića i Milana Rakića najznačajniji pjesnik srpske moderne s početka 20. vijeka. Na povratku iz Francuske 1917. gdje je izbjegao u vrijeme Prvog svjetskog rata, utopio se kod Krfa kada je njemačka podmornica torpedovala brod na kojem se nalazio. Dis je objavio dvije zbirke pjesama «Utopljene duše» i «Mi čekamo cara».

1916 – Kralj Nikola je zbog teškog političkog i diplomatskog položaja u egzilu izrazio želju da posjeti Petrograd, gdje bi neko vrijeme proveo kod ruskog cara u svojstvu feldmaršala ruske vojske. Carev odgovor iz Petrograda kojim je odbijen kraljev prijedlog izvjesno je odslikao stav ruske politike prema zbivanjima u Crnoj Gori.

1925 – Umro je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsjednik od 1911. do 1912. godine.

 1960 – Pokretanjem dva agregata po 38 megavata snage, potekli su prvi kilovati električne energije iz Hidroelektrane Perućica. Time je okončana prva faza gradnje te, po mnogo čemu, izuzetne elektrane. Prethodno su bile napravljene akumulacije Slano, Krupac, Vrtac, prvi cjevovod, mašinska zgrada, razvodno postrojenje 110 kilovolti i odvod vode za agregate. Zamisao gradnje Hidroelektrane Perućica datira od aprila 1936. godine.

1999 – Umro je Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. vijeka. Počeo je da svira u petoj godini, a svjetsku slavu stekao je  u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku  svirao Mendelsonov koncert za violinu.

2003 – U atentatu u Beogradu ubijen je srpski premijer i predsjednik Demokratske stranke dr Zoran Đinđić. Rođen je 1. avgusta 1952. Predsjednik DS-a bio je od 1994. a premijer Vlade Srbije od januara 2001. Sudsko vijeće Specijalnog suda u Beogradu za ubistvo premijera Đinđića osudilo je 23. maja 2007. dvanaestoricu optuženih na ukupno 378 godina zatvora. Za organizaciju ubistva i neposredno izvršenje osuđeni su, na po 40 godina, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija i bivši zamjenik komandanta JSO-a Zvezdan Jovanović.

2007 – Na sjednici u Strazburu, Politički odbor Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope usvojio je pozitivno mišljenje izvjestioca Žana Gardeta o pristupanju Crne Gore Savjetu Evrope sa detaljnom listom obaveza, među kojima su bile usvajanje novog ustava u roku od godinu dana, ratifikacija niza konvencija Savjeta Evrope i brojne izmjene u domaćem zakonodavstvu.

2009 – U KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici predstavljen je istorijski roman Nikole I Petrovića “Despa”, objavljen, nakon više od sto godina od nastanka, u izdanju Matice crnogorske i Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje “Vojislav Nikčević”. Roman kralja Nikole “Despa”, koji govori o zbivanjima u Zeti na početku XV vijeka, za štampu su priredili Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić.  

2010 – Lideri tri najjače opozicione partije u Crnoj Gori (SNP-a, Nove i  PzP-a) potpisali su izjavu i obavezali se da će zajednički djelovati, da bi, kako je u izjavi precizirano, smijenili vlast i oslobodili državu od snažnog uticaja organizovanog kriminala.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1938 – Predvođene Adolfom Hitlerom njemačke trupe umarširale su u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem Rajhu.

1947 – Predsjednik SAD Hari Truman proklamovao je u Kongresu doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma – Trumanova doktrina. Prva sredstva data su Grčkoj i Turskoj.

1978 – Partije ljevice, prvi put u istoriji Francuske, dobile su apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

1999 – Poljska, Češka i Mađarska, postale su članice NATO pakta. Bile su to prve zemlje bivše člancie Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO-u.

2000 – Papa Jovan Pavle II zamolio je za oprost Rimokatoličkoj crkvi za počinjene grijehe, uključujući njene obračune  s Jevrejima, jereticima, ženama i urođenicima.

2001 – U akciji uništavanja neislamskih spomenika kulture, talibanske vlasti u Afganistanu uništile su dva najveća kipa Bude u svijetu, star nekoliko hiljada godina.

2009 – Sedamdesettrogodišnji američki finansijski špekulant Bernard Medof priznao je pred Saveznim sudom na Menhetnu da je autor najveće finansijske prevare u istoriji, kojom je klijente svoje “ponzi šeme”, investicionog pandana piramidalnoj štednji, oštetio za čak 65 milijardi dolara. Medof je osuđen na 150 godina zatvora.

2013 – Svjetski ekonomski forum objavio je listu mladih globalnih lidera za 2013. Na listi je bilo njih 199 iz 70 zemalja, a među njima i potpredsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić

KIC “BUDO TOMOVIĆ”

KIC “Budo Tomović” odgodio je izvođenje muzičko-plesnog spektakla “Sunce Anadolije”, koji je trebalo da bude održan 13. marta na velikoj sceni KIC-a.

Kako je saopšteno, do odgađanja je došlo zbog zabrane putovanja iz Turske državnim službenicima i aktuelnog korona virusa.

O naknadnom terminu blagovremeno ćemo vas informisati, poručili su iz KIC-a.

“ŽIVIMO KULTURU”

“Pejović Guitars“ jedan je od trinaest projekata koji, u okviru kampanje “Živimo kulturu”, predstavlja Ministarstvo kulture. Riječ je o stvaralaštvu Cetinjanina Ivana i Andrije Pejovića, koji duži niz godina njeguju zanat izrade muzičkih instrumenata, prije svega akustičnih i električnih gitara.

Kako navode iz Ministarstva, autentičnim dizajnom, instrumenti Ivana i Andrije Pejovića donijeli su novu ergonomiju koja je prepoznata od brojnih muzičkih aktera u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva kulture ističu da su podržali dalju nadogradnju njihovih postojećih proizvodnih kapaciteta, ali i širu regionalnu promociju gitara iz radionice Pejović.

“Oduvijek smo bili fascinirani gitarom i muzikom koja je bazirana na gitarskom zvuku. U nemogućnosti da kupimo instrument na kojem bismo svirali, krenuli smo u istraživanje kako sami da ga napravimo. Iz toga, rođena je ideja da ovaj naš, amaterski, ali vrlo ambiciozan rad pokušamo pretočiti u biznis. Osmjelili smo se jer iza nas su validni rezultati, pa imamo već desetak napravljenih gitara koje su se pokazale kao jako dobri instrumenti“, ocjenjuje Ivan Pejović.

Prema riječima Andrije Pejovića, gitare koje su do sada napravili veže jedna zajednička stvar – sve su različite.

“Nijedna nema sličnosti sa drugom, svaka predstavlja drugačiji tip instrumenta i zasebno istraživanje. Kroz ta istraživanja neke od njih nijesu uspjele 100 odsto, pa su sada to naši instrumenti koji su dovoljno dobri za naše potrebe. Ipak, u posljednje vrijeme krenuli smo u izradu gitara koje bi kvalitetom zadovoljile šire tržište i standarde te industrije“, kaže Andrija.

Kako naglašava, ciljna grupa su im ljudi koji traže savršen instrument za sebe, onaj koji će biti napravljen po njihovim specifikacijama i potrebama. U tom kontekstu, prisjetili su se da je najspecifičnija gitara koju su napravili bila baš prva, jer je u potpunosti odudarala od standarda – od duge skale, do ručno izrađenih magneta…

“Ta gitara, iako veoma nestandardnih specifikacija, i danas dobro funkcioniše i zvuči perfektno”, napominje Ivan.

Andrija dodaje i da su se skoro svi afirmisani crnogorski muzičari oprobali u sviranju na njihovim instrumentima.

“Ljudima koji su navikli na standardne instrumente, bude pomalo čudno u početku kad uzmu u ruke nešto što totalno odudara od onog na šta su navikli. Tada uslijedi momenat adaptacije na naš instrument da bi se, na kraju, svidjelo se svakom ko je probao. U prilog tome govori i činjenica da smo do sada imali samo dobre kritike što se tiče naših prvih istraživačkih radova na izradi gitara“, ističe Andrija.

Prema Ivanovim riječima, u Crnoj Gori ima dosta ljudi koji mogu da im pomognu u predstavljanju njihovog umijeća.

“Ne bih bježao odavde i po svaku cijenu pravio gitare za neko drugo tržište. Moramo se prvo utemeljiti u sopstvenoj sredini i sarađivati sa našim zbilja odličnim muzičarima i gitaristima, koje uz to i jako dobro poznajemo. Mislim da nam oni mogu pomoći da napravimo i dobar reklamni materijal za naše instrumente“, zaključuje Ivan.

Iz Ministarstva kulture podsjećaju da je prvi konkurs u okviru programa „Kreativna Crna Gora” prošle godine donio brojne proizvode koji su, uz podršku Ministarstva kulture, predstavljeni domaćem i međunarodnom tržištu.

“Upravo rezultati prvog konkursa, na kojem smo podržali 11 projekata, bili su i ključni razlog da program bude nastavljen – uz još širi opseg oblasti koje su podržane tokom drugog konkursa”, zaključuju iz Ministarstva.

KIC BUDO TOMOVIĆ

Časopis Komuna u saradnji sa KIC “Budo Tomović” organizuje promociju knjige “Ne daju mi oči da šutim” Šemsudina Gegića, poznatog spisatelja, dramaturga, pozorišnog, televizijskog i filmskog reditelja, jednog od rijetkih autora sa prostora bivše Jugoslavije koji je tokom svoje tridesetogodišnje karijere dobio najviša međunarodna priznanja u svim medijima i žanrovima u kojima se okušao.

Promocija će biti održana u četvrtak, 12.marta 2020. godine, u sali Dodest, sa početkom u 19 sati.

“Na promociji će pored autora govoriti: jedan od recezenata knjige i publicista Željko Rutović, predsjednik Udruženja pisaca Bosne i Hercegovine Hadžem Hajdarević, univertizetski profesor i književnik Draško Došljak i direktor časopisa Komuna koja je izdavač ove knjige Amer Ramusović”, saopštili su organizatori.

U okviru muzičkog programa nastupiće violinistkinja Amila Ašimović, učenica Srednje muzičke škole “Andre Navara”. Moderator večeri je publicista i doajen crnogorskog žurnalizma Dragan Mitov Đurović.

“U bogatstvu tromeđe, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, opisanih krajeva, događaja, ljudi i susreta, Gegić re-prezentira i markantno postavlja na scenu vrijednosna obilježja, društvene tipologije, mentalitetske matrice, koje u neponovljivoj individualnosti dinamiziraju čovjekovu originalnost kao utočište-pribježište vjekovnoj samo-održivosti, razapetoj između puta i bespuća, između nade i ponora, između života i smrti, požude i tragike, uzleta i pada, pravde i nepravde, mržnje i ljubavi, između zemlje i neba, prostora u kojima se ne da konfekcijski ukrotiti i ustrojiti, njegov čovjek, njegova duša i njegov život. Sa Gegićevom knjigom riječ, podjednako i ljudska i književna, dobija na snazi, značaju i sveopštoj vrijednosti”, zapisao je jedan od recezenata knjige Željko Rutović.

Šemsudin Gegić rođen je 1951. godine u Zavidovićima, diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Autor je više od deset pozorišnih drama koje su izvođene širom našeg regiona, dobitnik je čak 37 priznanja i i nagrada sa prestižnih međunarodnih filmskih festivala, a dobitnik je i ovogodišnje nagrade festivala “Sarajevska zima”- “Srebrna pahuljica” Svoje kratke priče i poeziju objavljuje u časopisima, novinama, a najčitaniji je autor prestižnog bosanskohercegovačko-američkog portala Kliker.info. Najduži period svoga života proveo je u Sarajevu, a nakon 2018. godine živi i stvara u Milanu.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1544. rođen je italijanski pjesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa «Oslobođeni Jerusalim» koji se smatra jednim od najreprezentativnijih djela italijanske književnosti. Bio je uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala je Getea i Bajrona. Svoje sonete posvetio je Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić.

1788 – Vladika Petar I i guvernadur Jovan Radonjić primili su u manastiru Stanjevići austrijsku delegaciju koja je, noseći carsko pismo i novac, došla s namjerom da hrišćansko stanovništvo na Balkanu, ugroženo od Otomanske imperije, pobuni protiv Turaka za interese bečkog dvora. Dolazak austrijske delegacije produbio je jaz između Petra I, zastupnika proruske politike, i proaustrijski orjentisanog guvernadura Radonjića.

1878 – Na Cetinju je rođen Pero Poček, prvi crnogorski slikar moderne orijentacije. Zahvaljujući crnogorskom dvoru 1898. upisao je studije slikarstva na akademiji u Napulju. Poslije završenih studija i boravka u Italiji vratio se u Crnu Goru. Toplina mediteranskog podneblja i romantičarska tradicija crnogorske epike, odredili su Počekov umjetnički prosede. Slikao je pejzaže, portrete, figuralne kompozicije i mrtvu prirodu. Na izložbi balkanskih zemalja u Rimu i Londonu 1907. dobio je nagradu “Gran pri”. Nakon te izložbe nastanjuje se u blizini Rima, gdje je i umro 1936. godine.

1947 – U Kotoru je otvorena škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje. Bila je to prva državna muzička škola u Crnoj Gori. Dala je veliki broj istaknutih muzičara: solista, dirigenata, članova orkestara  u našoj zemlji i inostranstvu.

1955 – Umro je engleski mikrobiolog Aleksander Fleming koji je 1928. iz gljive Penicilium notatum izlovao prvi antibiotik  penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podijelio je 1945. s engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim ljekarom Florijem, koji su njegov izum prvi put primijenili.

1981 – Pod parolom «Kosovo – republika« u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedjeljama zahvatile cijelo Kosovo. Prvi put su tada kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.

2006 – U dogovoru predstavnika unionističkog i suverenističkog bloka sa izaslanikom visokog predstavnika Evropske unije za referendum  o državnom statusu Crne Gore Miroslavom Lajčakom, odlučeno je da predsjednik Republičke referendumske komisije  bude slovački diplomata František Lipka.

2006 – U zatvorskoj ćeliji Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu nađen je mrtav srpski lider Slobodan Milošević, osumnjičen za zločine protiv čovječnosti na Kosovu i u Hrvatskoj i genocid u Bosni i Hercegovini. Rođen je 20. avgusta 1941. u Požarevcu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Pravni fakultet 1964. u Beogradu.  Bio je predsjednik CKSK Srbije, Predsjednik Srbije i Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije. Međunarodni sud u Hagu optužio ga je za zločine protiv čovječnosti počinjene na Kosovu 1999,  a kasnije i za zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Uhapšen je u Beogradu 1. aprila 2001, a Haškom sudu izručen 28. juna iste godine. Milošević je sahranjen u Požarevcu, u dvorištu porodične kuće svoje supruge Mirjane Marković. Autor je knjige “Godine raspleta”.

2008 – Pred sudom za ratne zločine u Hagu počelo je suđenje trojici hrvatskih generala optuženih za zločine nad Srbima tokom operacije „Oluja“ – Antu Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku.

2009 – U Podgorici je, u 61. godini, umro poznati crnogorski slikar Dobroslav-Miško Mrdak, član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Pored slikanja bavio se i pedagoškim radom, grafičkim dizajnom, skulpturom, scenografijom, likovnom kritikom. Imao je više samostalnih izložbi i učestvovao je na preko 120 kolektivnih. Radio je kao profesor crtanja na Likovnoj akademiji u Trebinju. Mrdak je dobitnik nagrade  „Petar Lubarda“ i brojnih drugih značajnih priznanja za slikarstvo.

2009 – Francuski predsjednik Nikola Sarkozi objelodanio je da je Francuska ponovo ušla u vojnu komandu NATO-a i kazao da razlozi zbog kojih je general De Gol izašao iz tog kruga četiri decenije ranije više nijesu relevantni.

2011 – Šef kancelarije u Vladi Srbije  za odnose s medijima Milivoje Mihajlović  izjavio je za podgorički dnevni list „Vijesti“ da je Vlada Srbije na sjednici 3.marta izmijenila spornu odrednicu iz  Strategije za jačanje odnosa sa Srbima u regionu, usvojene na sjednici Vlade 21. januara, kojom je, između ostalog, traženo da Srbi budu konstitutivan narod u Crnoj Gori

2011 – Japan je pogodio najrazorniji zemljotres u posljednjih 140 godina i izazvao cunami visok deset metara duž sjeveroistočne obale te zemlje. U zemljotresu i cunamiju poginulo je ili nestalo više od 27.000 ljudi.  Jačina zemljotresa u epicentru, oko trista kilometara sjeveroistočno od Tokija, iznosila je 8,9 stepeni Rihterove skale. Nakon katastrofalnog zemljotresa eksplozija je teško oštetila glavnu zgradu nuklearne centrale u Fukušimi, što je izazvalo curenje radioaktivnog materijala iz postrojenja, 240 kilometara sjeverno od Tokija. Japanska agencija za nuklearnu bezbjednost saopštila je da je incident svrstan na nivo IV Međunarodne skale za procjenu nuklearnih i radioloških nesreća. Prva ispitivanja pokazala su da je zemljotres pomjerio Zemljinu osu za gotovo deset santimetara i da je veći uticaj u tom smislu imao samo zemljotres u Čileu 1960. Cunami je oslobodio energiju jednaku energiji 23 hiljade atomskih bombi bačenih na Hirošimu 1945, a njegovi talasi poplavili su čak Kurilska ostrva, plaže na Havajima i oštetili luke u Kaliforniji.

2014 – Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, viceadmiral Dragan Samardžić susreo se u Centralnoj američkoj komandi u Tampi na Floridi s komandantom generalom Lojdom Ostinom III, koji je pohvalio učešće Vojske Crne Gore u mirovnoj misiji ISAF u Avganistanu. Samardžić je posjetio i Komandu za specijalne operacije Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, gdje se susreo sa zamjenikom komandanta, generalom Džonom Mulholandom. Tokom posjete susreo se i s načelnikom Združenog štaba Oružanih snaga SAD-a, generalom Martinom Dempsijem, koji je iskazao snažnu podršku politici „otvorenih vrata“ i prijemu Crne Gore u punopravno članstvo u NATO. Samardžić je imao sastanke i sa zvaničnicima u Pentagonu; susreo se sa šefom Biroa Nacionalne garde, generalom Frankom Grasom i  posjetio Agenciju za odbrambenu i bezbjednosnu saradnju. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1885 – Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svjetski rekord u brzoj vožnji automobilom. Postao je 1935. prvi čovjek koji je automobilom «Plava ptica» vozio brže od 300 milja na sat, odnosno 483 km.

1990 – Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost  te zemlje od Sovjetskog Saveza. Bila je to prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.

2004 – U seriji od deset eksplozija koje su u jutarnjim satima odjeknule na tri željezničke stanice u četiri voza u Madridu stradalo je preko dvjesta osoba, a više od od hiljadu i četiri stotine je povrijeđeno. Napadi na željezničke stanice u Madridu povezani su s terorističkom mrežom Al Kaida Osame Bin Ladena i prvi su na Zapadu poslije napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.

2007 – Francuski predsjednik Žak Širak saopštio je uoči predsjedničkih izbora u toj zemlji da se neće kandidovati za predsjednika i da se nakon 45-godišnje karijere povlači s prvih političkih linija. Širak je tri puta bio biran za gradonačelnika Pariza, a za šefa države bio je izabran 1995. a zatim i 2002.

2011 – Ispred zgrade Vlade Crne Gore održan je prvi javni protest crnogorskih Roma i Egipćana.

U KIC-U

KIC “Budo Tomović” u saradnji sa časopisom KOMUN@ organizuje promociju knjige “Ne daju mi oči da šutim” Šemsudina Gegića, poznatog spisatelja, dramaturga, pozorišnog, televizijskog i filmskog reditelja.

Promocija će biti održana u četvrtak, 12.marta, u sali Dodest, sa početkom u 19 sati.

Na promociji će pored autora govoriti: mr Željko Rutović, direktor Direktorata za medije, recezent knjige i publicista, Hadžem Hajdarević, predsjednik Udruženja pisaca Bosne i Hercegovine, dr Draško Došljak, univertizetski profesor i književnik, i mr Amer Ramusović, direktor časopisa KOMUN@ koja je izdavač ove knjige.

U okviru muzičkog programa nastupiće violinistkinja Amila Ašimović, učenica Srednje muzičke škole “Andre Navara”. Moderator večeri je publicista i doajen crnogorskog žurnalizma Dragan Mitov Đurović.

“Dvadeset i šest priča ove knjige stoje same za sebe. Svaka je „uramljena“ i zaokružena. Kad pročitate jednu – druga može da čeka. Ali, taman onoliko da proživimo sadržaj prve. I sve tako redom. Do kraja. Kada sklopite posljednju stranicu dvadeset i šeste priče shvatite da su one ukupnost Gegićeva smještena u jedan veliki ram koji sve ove priče čvrsto drži i tematski i sadržinski.” prof. dr Draško Došljak

Šemsudin Gegić rođen je 1951. godine u Dolina Zavidovići, diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Autor je više od deset pozorišnih drama koje su izvođene širom našeg regiona.

Svoje kratke priče i poeziju objavljuje u časopisima, novinama, a najčitaniji je autor prestižnog bosanskohercegovačko-američkog portala Kliker.info.

Najduži period svoga života proveo je u Sarajevu, a nakon 2018. godine živi i stvara u Milanu.

ZETSKI DOM

Predstava “Ljubavno doba” premijerno će biti izvedena 11. marta u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Glumci su polaznici Studija Kraljevskog pozorišta, a predstavu režira Marija Backović.

Kako je saopšteno iz Zetskog doma, tekst je nastajao u procesu sa srednjoškolcima koji pohađaju Studio i potpisuje ga kolektiv predstave koji ga priprema već godinu.

Saradnik na dramaturgiji je Mirko Radonjić,a organizator Dubravka Matičić.

“Proces je bio temeljan i buran. Mi smo prešli značajan put sazrijevanja, sagledavanja sebe i okruženja, prepoznavanja stereotipa i traženja ljubavi među nama, ali i u svakome od nas. Ovo je bio jedan bujan, šarmantan, turbulentan, zavodljiv i plemenit proces, kakvi su i sami glumci. Stvorili smo važnu i uzbudljivu predstavu. Tinejdžeri su ciljna grupa, ali i svi odrasli koji su gledali probe pronalaze temu i sadržaj podjednako zanimljivim. Svakako da smo gradili priču iz ugla života na Cetinju, ali priče su univerzalne. Dominantan je utisak male sredine, ali rekla bih da je to karakteristika svih gradova u našoj zemlji”, kazala je rediteljka Backović.

Naglasila je da ova predstava može “na kratko pružiti utočište”.

“Tako što ćeš se kao gledalac osjetiti manje usamljeno, prepoznavši episode iz svog života i uvidjevši da se i drugi osjećaju isto ili slično. Mi pričamo priču o ljubavi u djelićima koje smo brižljivo skupljali iz iskustava svih nas, a Mirko Radonjić je uspio da ih posloži na način da uspijemo vidjeti svoj odraz u toj apstraktnoj cjelini. Na kraju smo naučili da jedino što možemo, jeste da odbacimo sve što nam drugi govore, stanemo jedno spram drugog i pokušamo da se volimo, valjda nas ljubav oplemeni“, rekla je o radu na predstavi rediteljka Marija Backović.

Ansambl čine: Milica Andrić, Dorotea Roganović, Milica Radović, Valentina Ivanović, Marija Jovićević, Aleksandra Šovran, Maja Marković, Andrej Lipovina, Itana Samardžić, Marija Andrić, Maša Tomić, Doroteja Bušković, David Vuković, Nemanja Mijović/Đorđije Proroković. Oni su dio najstarije grupe Studija Kraljevskog pozorišta i imaju između 15 i 18 godina.

ROMAN NIKOLE NIKOLIĆA

Roman “Sirene za uzbunu”, Nikole Nikolića, promovisan je sinoć na Zimskom salonu knjige. Riječ je o djelu koje opisuje 1999. godinu koju su obilježili bombardovanje, vanredno stanje i mnoge lične i kolektivne drame.

Posljednja godina prošlog vijeka, koju pamtimo po burnim dešavanjima u našoj zemlji i regionu, inspirisala je Nikolu Nikolića da napiše roman. Dvije decenije kasnije, oživljava situacije i likove koji su mu se kao desetogodišnjaku urezali u pamćenje.

“Meni je prosto bio potreban ovaj roman da na neki način shvatim i dio vlastite prošlosti, ne samo dio prošlosti vlastite zemlje, kako bih na kraju krajeva stekao i neki odbrambeni mehanizam prema budućnosti jer ja smatram da oslanjanje na pamćenje može biti dobra alatka da u budućnosti preventivno djelujete za neke loše situacije”, kazao je Nikolić.

Autor kaže da ga često inspirišu vanredne situacije u kojima ličnosti pokazuju svoj pravi karakter. Takva je bila i 1999. godina o kojoj, prema riječima profesorice književnosti Jelene Krsmanović, treba da znaju i generacije koje su rođene kasnije.

“Naše generacije svakako mogu da osjete jednu emociju koju su imale dok se sve to dešavalo, za mlađe generacije, pogotovo ove srednjoškolce naše, baš preporučujem da pročitaju ovu knjigu, da se upoznaju sa svim tim vremenom, ali isto tako da vide kako se stvaraju, ma fantastični književni likovi”, kazala je Krsmanović.

Mladi pisac se prihvatio teškog zadatka da piše o osjetljivim temama našeg društva, ističe književnica i lingvistkinja Slavica Perović.

“To je uradio na visokom spisateljskom i umjetničkom nivou i nadasve pošteno, što je često zlatni presjek za ocjenu pisca. Licemjerje, vaganje, nećkanje, ostale su među koricama romana kao fikcionalni junaci. Autor ih je morao tamo ostaviti, jer jedino tako može ponovo pisati o ljubavi”.

Roman “Sirene za uzbunu” objavila je izdavačka kuća “Nova knjiga”. Nikolić je napisao i romane “Čvor” i “Meandar”, kao i zbirku priča “Atakama”.