ZBOG KORONAVIRUSA

Svi programi koji su na redovnom repertoaru JU “Gradsko pozorište” Podgorica u martu 2020. godine, otkazuju se do daljnjeg, saopšteno je iz ovog pozorišta.

Kako se objašnjava ovakvu odluku donijeli su na osnovu preporuke Instituta za javno zdravlje Crne Gore, usljed opasnosti od virusa KOVID 19 (koronavirus).

“Povratak novca od kupljenih ulaznica može se izvršiti na biletarnici KIC “Budo Tomović”, radnim danima od 9 do 20 sati, vikendom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati. Novac za ulaznice kupljene putem on-line prodaje, po automatizmu će biti vraćen na račun vlasnika kartice. O nastavku rada i početku održavanja programa svi će biti blagovremeno obaviješteni”, ističu u Gradskom pozorištu.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1572. u Starigradu na ostrvu Hvar umro je Petar Hektorović, autor spjeva «Ribanje i ribarsko prigovaranje», izuzetno vrijednog književno-istorijskog dokumenta, u kojem je pored autobiografskih, zabilježio i dragocjene etnografske podatke, kao i neke narodne lirske i epske pjesme. Hektorović je preveo i spjev «Remedia amoris» rimskog pjesnika Ovidija.

1781 – Engleski astronom njemačkog porijekla Vilijam Heršel otkrio je sedmu planetu Sunčevog sistema, koja je kasnije nazvana Uran.

1852 – Održana je u Crnoj Gori skupština na kojoj je izglasana peticija ruskom caru Nikolaju I, kojom je zahtijevano da duhovna vlast bude odvojena od svjetovne, tako da bi jednu vršio vladika, koga bi birao narod, a drugu Danilo Petrović i njegovi potomci u prvoj liniji prvorođenja s titulom knjaza.

1903 – Umro je Matija Ban, pjesnik i dramski pisac, porijeklom iz okoline Dubrovnika. Kao diplomata u vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića posjećivao je Njegoša i pisao o književnim i političkim razgovorima s njim.

1946 – Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbjednosti uhapsili su generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svjetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović je osuđen na smrt zbog izdaje. Strijeljan je 17. jula iste godine.

1975 – Umro je Ivo Andrić, jedan od najvećih južnoslovenskih pisaca 20. vijeka, čije je djelo donijelo ugled i međunarodno priznanje književnosti južnoslovenskih naroda. Prvi je i do sada jedini književnik na južnoslovenskim prostorima dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1961). Poznata Andrićeva djela: «Ex ponto» , «Na Drini ćuprija», «Travnička hronika « , «Gospođica», «Prokleta avlija».

1990 – Sovjetski parlament izglasao je uvođenje višepartijskog sistema, nakon 72-godišnjeg monopola Komunističke partije na vlast.

2012 – U Podgorici je, u 91. godini, umro jedan od najznačajnijih crnogorskih istoričara, akademik  Branko Pavićević, prvi predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, utemeljitelj i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Rođen je u Nikšiću, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a Pravni fakultet i studije na Institutu društvenih nauka u Beogradu. Nakon studija izabran je za asistenta Istorijskog instituta SANU, gdje je od 1951. proučavao crnogorsku pravnu istoriju. Doktorsku disertaciju „Stvaranje crnogorske države“, odbranio je 1954. Od sredine 1955. bio je na specijalizaciji na Rimskom univerzitetu, a istovremeno je  započeo i istraživanja u rimskom, vatikanskom, mletačkom i bečkom arhivu. Na Katedri za istoriju Zapadnih i Južnih Slovena Istorijskog fakulteta u Moskvi boravio je, s prekidima, četiri godine, istražujući arhivsku građu o Crnoj Gori od XVIII do XX vijeka. Na temelju te građe objavio je tri monografije: „Crna Gora u ratu 1862.“, „Knjaz Danilo Petrović Njegoš“ i „ Petar I Petrović Njegoš“. Pripremio je samostalno ili s drugim istoričarima jedanaest tomova istorijskih izvora o crnogorskoj istoriji, a u periodičnim publikacijama objavio nekoliko stotina rasprava, ogleda i članaka. Pored naučnog i prosvjetno-obrazovnog, značajan je i društveno-politički angažman akademika Pavićevića. Bio je član Predsjedništva CK KP Crne Gore, član CK KPJ i poslanik u Skupštini SFRJ.  U julu 1941. učestovao je u pripremanju ustanka u rodnim Pješivcima, a potom u antifašističkoj oslobodilačkoj borbi do kraja rata. Svojim djelom i javnim angažmanom, akademik Branko Pavićević čitavog se života zalagao za Crnu Goru i njenu afirmaciju.

2013 – Odlukom 115 kardinala, u Vatikanu je za poglavara Rimokatoličke crkve izabran Argentinac Horhe Mario Bergoljo, prvi latinoamerički papa; prvi papa posljednjih 1200 godina koji nije iz Evrope i prvi papa jezuit. Poznat po skromnosti i zalaganju za socijalnu pravdu, uzeo je ime svetog Franja Asiškog, reformatora iz 13. vijeka koji je živio u siromaštvu. Papa Franjo, 226. pontif u dvomilenijumskoj istoriji crkve, rođen je 1936. u sedmočlanoj porodici italijanskog željezničkog radnika u Argentini. Prije nego što se posvetio vjerskoj službi, studirao je književnost i psihologiju. Papa Jovan Pavle II imenovao ga je za kardinala 21. februara 2001. Uprkos kardinalskoj funkciji, živio je u malom stanu u Buenos Ajresu i vozio se gradskim prevozom. Iako konzervativac smatra se reformatorom i umjerenjakom poznatim po snažnim pregovaračkim sposobnostima, a po ocjeni biografa i spremnosti da dovede u pitanje interese moćnika. Papa Franjo je preuzeo dužnosti od 85-godišnjeg Benedikta XVI, koji se u februaru povukao uz objašnjenje da papinske obaveze prevazilaze njegove fizičke mogućnosti, mada se vjeruje da su njegovoj abdikaciji, prvoj nakon šest vjekova, u prvom redu doprinijele vatikanske afere, sporovi s muslimanima i Jevrejima, seksualni skandali zlostavljanja djece u pojedinim crkvama, sukobi među visokim zvaničnicima u Vatikanu i širenje sekularizma. Zanimljivo je da je papu Franja 27. juna 1992. u biskupski red, u katedrali u Buenos Ajresu, zaredio nadbiskup Emilio Ognjenović, porijeklom iz Pive. Smatra se da je rođen na Cetinju 25. januara 1923. i da mu je ime prije odlaska u Argentinu bilo Milan. Emilio (Milan) Ognjenović umro je 29. januara 2011.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1881 – U atentatu u Petrogradu ubijen je ruski car Aleksandar II.

1961 – Štampan je prvi broj «Nikšićkih novina». List je izlazio ponedjeljkom. Glavni i odgovorni urednik bio je Ilija Popović. Poslije 65 brojeva «Nikšićke novine « su prestale da izlaze, a list je ponovo pokrenut 31. decembra 1969.

2004 – Nastupom u Pučinijevoj “Toski” u Metropoliten operi u Njujorku (pred četiri hiljade posjetilaca), 68-godišnji italijanski pjevač  Lučano Pavaroti oprostio se od operske scene. Proslavljeni tenor je u “Toski” nastupio u ulozi Marija Kavaradosija, pod dirigentskom palicom umjetničkog direktora Metropoliten opere Džejmsa Levajna.

2010 – U Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici prvi put je transplantiran humani srčani zalistak 35-godišnjoj pacijentkinji iz Novog Sada.

2012 – Na stadionu sportsko-rekreativnog centra na Topolici u Baru, odigrana je prva zvanična utakmica ženske fudbalske reprezentacije Crne Gore s reprezentacijom Bosne i Hercegovine. Znatno iskusnija, reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je crnogorsku reprezentaciju 3:2.

ZBOG KORONAVIRUSA

U cilju sprovođenja novih mjera zaštite od koronavirusa koje je predložio Institut za javno zdravlje, Crnogorsko narodno pozorište, Kraljevsko pozorište Zetski dom i Muzički centar Crne Gore, otkazuju igranje svih predstava i realizaciju programskih aktivnosti do daljeg.

Iz CNP-a su saopštili da se povrat novca od kupljenih ulaznica može izvršiti na biljetarnici pozorišta, svakog radnog dana do 9 do 20.30 sati.

“Novac za ulaznice kupljene putem on-line prodaje, po automatizmu ce biti vraćen na račun vlasnika kartice”, navodi se u saopštenju CNP-a.

O nastavku programskih aktivnosti u Crnogorskom narodnom pozorištu javnost će biti blagovremeno obaviještena.

“U cilju sprovođenja novih mjera zaštite od koronavirusa, koje je predložio Institut za javno zdravlje, Kraljevsko pozorište Zetski dom dužno je obustaviti realizaciju programskih aktivnosti koja uključuju javna okupljanja, kada je riječ o našem teatru- pozorišnih predstava i koncerata. Obustava aktivnosti sprovodiće se do daljnjeg, u skladu sa instrukcijama Instituta za javno zdravlje”, naveli su u saopštenju.

I Muzički centar Crne Gore obavjestio je javnost da se planirani koncerti otkazuju, do daljnjeg, kao preventivni čin, a u skladu s preporukama Ministarstva kulture Crne Gore i Instituta za javno zdravlje Crne Gore, usljed opasnosti od virusa KOVID 19 (koronavirus).

Oni su naveli da će o nastavku rada i početku održavanja koncerata javnost blagovremeno obavijestiti.

NA CETINJU

Park pjesnika i spomenik Aleksandru Lesu Ivanoviću na Cetinju trebalo bi da bude završen do kraja godine, kažu u Sekretarijatu za kulturu, sport i mlade Prijestonice. Istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov smatra da, iako se čeka gotovo tri godine, najvažnije je da projekat bude kvalitetno završen.

U vrijeme kada izgradnja višespratnica traje svega nekoliko mjeseci, pomislili biste da bi uređenje jednog parka i izrada spomenika trajali  neuporedivo kraće. Cetinjani, međutim, na Park pjesnika i spomenik Aleksandru Lesu Ivanoviću čekaju skoro tri godine.

Uređenje parka kod Fakulteta dramskih umjetnosti inicirao je direktor Nevladine organizacije “Cetinje” Vesko Pejović još 2017. godine. Uslijedila je administrativna procedura koja je, po riječima Sekretara za kulturu, sport i mlade Cetinja Stanka Markovića, pri kraju.

“Revident sad provjerava da li je projektant ispunio urbanističko-tehničke uslove koji su mu dati, da li je ispunio konzervatorske uslove za tu površinu koja mu je data, da li su angažovana lica u projektu koja su po zakonu morala biti angažovana i ako jesu da li su na pravilan način angažovana”, kazao je Stanko Marković, sekretar za kulturu, sport i mlade Cetinje.

Izrada spomenika Aleksandru Lesu Ivanoviću koji će biti u Parku pjesnika povjerena je vajaru Zlatku Glamočaku koji se jedini i javio na Konkurs. Žiri je prihvatio idejno rješenje koje je umjetnik ponudio, uz neznatne primjedbe, kaže jedan od članova istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov. Prije dvadesetak dana, međutim, od umjetnika je stigla nova ideja.

“Zlatko Glamočak je taj projekat mijenjao, ja ne znam na čiju sugestiju, možda i na sugestiju predstavnika porodice, Bonje Ivanovića, uglavnom na posljednjem sastanku Organizacionog odbora bilo je dosta polemike da i to posljednje rješenje treba da se koriguje, tako da mi u ovom momentu uopšte ne znamo kako definitivno izgleda taj spomenik”, navodi Čilikov.

Izrada konačne verzije spomenika mogla bi da prolongira završetak projekta. Aleksandar Čilikov ističe međutim, da je kvalitet važniji od poštovanja rokova.

“Prošlo je dosta vremena, međutim ja smatram da je za podizanje javnih spomenika potrebno vrijeme, vrlo često smo ih mi u Crnoj Gori na brzinu podizali”. 16’12’’ i tu su probleme imali i umjetnici od kojih se traži za kratko vrijeme da nešto realizuju, javni spomenik je jako ozbiljna stvar”, smatra Čilikov.

U Sekretarijatu za kulturu, sport i mlade se nadaju da će Park pjesnika i spomenik najvećem crnogorskom liričaru Aleksandru Lesu Ivanoviću biti završen do kraja godine. Po trenutnom proračunu, trebalo bi da košta oko 70 hiljada eura.

PREMIJERA U ZETSKOM DOMU

Na sceni Zetskog doma sinoć je premijerno izvedena predstava “Ljubavno doba”. Glumci su tinejdžeri, a postavili su predstavu za svoje vršnjake.

“Buran aplauz njihovih drugova, učvrstio je njihovu vjeru da će iskustva, koja su utkali u tekst koji je kolektivni rad, uticati i dati impuls za neke spoznaje. Kroz ovaj proces, koji se odvijao tokom prethodne godine, kroz rad Studija Kraljevskog pozorišta, vodili su ih Marija Backović, koja je režirala predstavu i Mirko Radonjić, saradnik na dramaturgiji”, ističe se u saopštenju Kraljevskog pozorišta. 

Rediteljka Marija Backović je naglasila da su se mladi odmah odlučili za temu ljubavi i u tome su bili jednoglasni.

“Osmišljavali smo scene, odlučivši da se nećemo baviti samo jednom temom. Brižljivo smo skupljali priče o njihovim iskustvima i problemima i sproveli smo dramaturgiju tako što smo spojili djeliće. Shvatili smo da smo opterećeni onim što znamo od rodtelja, ljudi koji nas okružuju, medija, literature, a najveći romani su o tragičnim ljubavima, rijetko koji film po istinitom događaju ima srećan kraj. Malo je pozitivnih primjera partnerske ljubavi. A imamo ideju da je ljubav čista, a opet ona se stalno prlja i to baš u tim prvim koracima. Dobili smo na kraju vapaj, ruke koje nešto traže, i imenovali to – da je dovoljno biti jedno naspram drugog, gledati se i prepustiti”, rekla je Backović.

Polaznica Studija Kraljevskog pozorišta, Doroteja Bušković je objasnila da su se vršnjaci pronašli u njihovoj predstavi, a odraslima su bili možda i smiješni, jer je taj njihov problem za odrasle zanemarljiv i ne razgovaraju mnogo sa njima na ovu temu.

“Rad koji je trajao dva mjeseca razbio mi je sve iluzije, razbio strahove koje imam. Shvatio sam da je ljubav pokretač svega, da ne treba dati prednost negativnom, treba nju staviti u prvi plan. Mislim da će ova predstava biti važna i starijima, naročito imajući u vidu da smo radili na Cetinju, koje je kao i većina opština u Crnoj Gori mala sredina. Pristupa se u stereotipima, konzervativnim uglavnom. Nadam se da ćemo svi shvatiti pravo značenje ljubavi, kao univerzalne definicije u univerzumu”, kazao je Nemanja Mijović, glumac u predstavi.

Ansambl čine: Milica Andrić, Dorotea Roganović, Milica Radović, Valentina Ivanović, Marija Jovićević, Aleksandra Šovran, Maja Marković, Andrej Lipovina, Itana Samardžić, Marija Andrić, Maša Tomić, Doroteja Bušković, David Vuković, Nemanja Mijović/Đorđije Proroković. Oni su dio najstarije grupe Studija Kraljevskog pozorišta i imaju između 15 i 18 godina.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1507. u bici s pobunjenicima u Navari poginuo je Čezare Bordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI, poslužio je Makijaveliju kao uzor političkog cinizma i smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše djelo «Vladalac».

1832 – Rođen je engleski kapetan Čarsl Bojkot, protiv kojeg je 1880. dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primijenjen nenasilni otpor  odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je po njemu nazvan bojkot.

1843 – Petar II Petrović Njegoš zabilježio je da je te godine Cetinje posjetio veliki broj stranaca, što je Vladici, kako je sam zapisao, bilo odveć milo da «inostranci počesto dolaze u Crnu Goru».

1848 – U Beču su izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog  režima kancelara Klemensa Meterniha, što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.

1868 – Skinuta je zabrana s pravopisa Vuka Stefanovića Karadžića i dozvoljena  njegova upotreba. Rješenje o tome donio je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvjete Dimitrije Crnobarac. Zabrana je skinuta četiri godine nakon Karadžićeve smrti.

1880 – Rođen je srpski pisac Vladislav Petković-Dis, uz Simu Pandurovića i Milana Rakića najznačajniji pjesnik srpske moderne s početka 20. vijeka. Na povratku iz Francuske 1917. gdje je izbjegao u vrijeme Prvog svjetskog rata, utopio se kod Krfa kada je njemačka podmornica torpedovala brod na kojem se nalazio. Dis je objavio dvije zbirke pjesama «Utopljene duše» i «Mi čekamo cara».

1916 – Kralj Nikola je zbog teškog političkog i diplomatskog položaja u egzilu izrazio želju da posjeti Petrograd, gdje bi neko vrijeme proveo kod ruskog cara u svojstvu feldmaršala ruske vojske. Carev odgovor iz Petrograda kojim je odbijen kraljev prijedlog izvjesno je odslikao stav ruske politike prema zbivanjima u Crnoj Gori.

1925 – Umro je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsjednik od 1911. do 1912. godine.

 1960 – Pokretanjem dva agregata po 38 megavata snage, potekli su prvi kilovati električne energije iz Hidroelektrane Perućica. Time je okončana prva faza gradnje te, po mnogo čemu, izuzetne elektrane. Prethodno su bile napravljene akumulacije Slano, Krupac, Vrtac, prvi cjevovod, mašinska zgrada, razvodno postrojenje 110 kilovolti i odvod vode za agregate. Zamisao gradnje Hidroelektrane Perućica datira od aprila 1936. godine.

1999 – Umro je Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. vijeka. Počeo je da svira u petoj godini, a svjetsku slavu stekao je  u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku  svirao Mendelsonov koncert za violinu.

2003 – U atentatu u Beogradu ubijen je srpski premijer i predsjednik Demokratske stranke dr Zoran Đinđić. Rođen je 1. avgusta 1952. Predsjednik DS-a bio je od 1994. a premijer Vlade Srbije od januara 2001. Sudsko vijeće Specijalnog suda u Beogradu za ubistvo premijera Đinđića osudilo je 23. maja 2007. dvanaestoricu optuženih na ukupno 378 godina zatvora. Za organizaciju ubistva i neposredno izvršenje osuđeni su, na po 40 godina, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija i bivši zamjenik komandanta JSO-a Zvezdan Jovanović.

2007 – Na sjednici u Strazburu, Politički odbor Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope usvojio je pozitivno mišljenje izvjestioca Žana Gardeta o pristupanju Crne Gore Savjetu Evrope sa detaljnom listom obaveza, među kojima su bile usvajanje novog ustava u roku od godinu dana, ratifikacija niza konvencija Savjeta Evrope i brojne izmjene u domaćem zakonodavstvu.

2009 – U KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici predstavljen je istorijski roman Nikole I Petrovića “Despa”, objavljen, nakon više od sto godina od nastanka, u izdanju Matice crnogorske i Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje “Vojislav Nikčević”. Roman kralja Nikole “Despa”, koji govori o zbivanjima u Zeti na početku XV vijeka, za štampu su priredili Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić.  

2010 – Lideri tri najjače opozicione partije u Crnoj Gori (SNP-a, Nove i  PzP-a) potpisali su izjavu i obavezali se da će zajednički djelovati, da bi, kako je u izjavi precizirano, smijenili vlast i oslobodili državu od snažnog uticaja organizovanog kriminala.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1938 – Predvođene Adolfom Hitlerom njemačke trupe umarširale su u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem Rajhu.

1947 – Predsjednik SAD Hari Truman proklamovao je u Kongresu doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma – Trumanova doktrina. Prva sredstva data su Grčkoj i Turskoj.

1978 – Partije ljevice, prvi put u istoriji Francuske, dobile su apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

1999 – Poljska, Češka i Mađarska, postale su članice NATO pakta. Bile su to prve zemlje bivše člancie Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO-u.

2000 – Papa Jovan Pavle II zamolio je za oprost Rimokatoličkoj crkvi za počinjene grijehe, uključujući njene obračune  s Jevrejima, jereticima, ženama i urođenicima.

2001 – U akciji uništavanja neislamskih spomenika kulture, talibanske vlasti u Afganistanu uništile su dva najveća kipa Bude u svijetu, star nekoliko hiljada godina.

2009 – Sedamdesettrogodišnji američki finansijski špekulant Bernard Medof priznao je pred Saveznim sudom na Menhetnu da je autor najveće finansijske prevare u istoriji, kojom je klijente svoje “ponzi šeme”, investicionog pandana piramidalnoj štednji, oštetio za čak 65 milijardi dolara. Medof je osuđen na 150 godina zatvora.

2013 – Svjetski ekonomski forum objavio je listu mladih globalnih lidera za 2013. Na listi je bilo njih 199 iz 70 zemalja, a među njima i potpredsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić

KIC “BUDO TOMOVIĆ”

KIC “Budo Tomović” odgodio je izvođenje muzičko-plesnog spektakla “Sunce Anadolije”, koji je trebalo da bude održan 13. marta na velikoj sceni KIC-a.

Kako je saopšteno, do odgađanja je došlo zbog zabrane putovanja iz Turske državnim službenicima i aktuelnog korona virusa.

O naknadnom terminu blagovremeno ćemo vas informisati, poručili su iz KIC-a.

“ŽIVIMO KULTURU”

“Pejović Guitars“ jedan je od trinaest projekata koji, u okviru kampanje “Živimo kulturu”, predstavlja Ministarstvo kulture. Riječ je o stvaralaštvu Cetinjanina Ivana i Andrije Pejovića, koji duži niz godina njeguju zanat izrade muzičkih instrumenata, prije svega akustičnih i električnih gitara.

Kako navode iz Ministarstva, autentičnim dizajnom, instrumenti Ivana i Andrije Pejovića donijeli su novu ergonomiju koja je prepoznata od brojnih muzičkih aktera u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva kulture ističu da su podržali dalju nadogradnju njihovih postojećih proizvodnih kapaciteta, ali i širu regionalnu promociju gitara iz radionice Pejović.

“Oduvijek smo bili fascinirani gitarom i muzikom koja je bazirana na gitarskom zvuku. U nemogućnosti da kupimo instrument na kojem bismo svirali, krenuli smo u istraživanje kako sami da ga napravimo. Iz toga, rođena je ideja da ovaj naš, amaterski, ali vrlo ambiciozan rad pokušamo pretočiti u biznis. Osmjelili smo se jer iza nas su validni rezultati, pa imamo već desetak napravljenih gitara koje su se pokazale kao jako dobri instrumenti“, ocjenjuje Ivan Pejović.

Prema riječima Andrije Pejovića, gitare koje su do sada napravili veže jedna zajednička stvar – sve su različite.

“Nijedna nema sličnosti sa drugom, svaka predstavlja drugačiji tip instrumenta i zasebno istraživanje. Kroz ta istraživanja neke od njih nijesu uspjele 100 odsto, pa su sada to naši instrumenti koji su dovoljno dobri za naše potrebe. Ipak, u posljednje vrijeme krenuli smo u izradu gitara koje bi kvalitetom zadovoljile šire tržište i standarde te industrije“, kaže Andrija.

Kako naglašava, ciljna grupa su im ljudi koji traže savršen instrument za sebe, onaj koji će biti napravljen po njihovim specifikacijama i potrebama. U tom kontekstu, prisjetili su se da je najspecifičnija gitara koju su napravili bila baš prva, jer je u potpunosti odudarala od standarda – od duge skale, do ručno izrađenih magneta…

“Ta gitara, iako veoma nestandardnih specifikacija, i danas dobro funkcioniše i zvuči perfektno”, napominje Ivan.

Andrija dodaje i da su se skoro svi afirmisani crnogorski muzičari oprobali u sviranju na njihovim instrumentima.

“Ljudima koji su navikli na standardne instrumente, bude pomalo čudno u početku kad uzmu u ruke nešto što totalno odudara od onog na šta su navikli. Tada uslijedi momenat adaptacije na naš instrument da bi se, na kraju, svidjelo se svakom ko je probao. U prilog tome govori i činjenica da smo do sada imali samo dobre kritike što se tiče naših prvih istraživačkih radova na izradi gitara“, ističe Andrija.

Prema Ivanovim riječima, u Crnoj Gori ima dosta ljudi koji mogu da im pomognu u predstavljanju njihovog umijeća.

“Ne bih bježao odavde i po svaku cijenu pravio gitare za neko drugo tržište. Moramo se prvo utemeljiti u sopstvenoj sredini i sarađivati sa našim zbilja odličnim muzičarima i gitaristima, koje uz to i jako dobro poznajemo. Mislim da nam oni mogu pomoći da napravimo i dobar reklamni materijal za naše instrumente“, zaključuje Ivan.

Iz Ministarstva kulture podsjećaju da je prvi konkurs u okviru programa „Kreativna Crna Gora” prošle godine donio brojne proizvode koji su, uz podršku Ministarstva kulture, predstavljeni domaćem i međunarodnom tržištu.

“Upravo rezultati prvog konkursa, na kojem smo podržali 11 projekata, bili su i ključni razlog da program bude nastavljen – uz još širi opseg oblasti koje su podržane tokom drugog konkursa”, zaključuju iz Ministarstva.

KIC BUDO TOMOVIĆ

Časopis Komuna u saradnji sa KIC “Budo Tomović” organizuje promociju knjige “Ne daju mi oči da šutim” Šemsudina Gegića, poznatog spisatelja, dramaturga, pozorišnog, televizijskog i filmskog reditelja, jednog od rijetkih autora sa prostora bivše Jugoslavije koji je tokom svoje tridesetogodišnje karijere dobio najviša međunarodna priznanja u svim medijima i žanrovima u kojima se okušao.

Promocija će biti održana u četvrtak, 12.marta 2020. godine, u sali Dodest, sa početkom u 19 sati.

“Na promociji će pored autora govoriti: jedan od recezenata knjige i publicista Željko Rutović, predsjednik Udruženja pisaca Bosne i Hercegovine Hadžem Hajdarević, univertizetski profesor i književnik Draško Došljak i direktor časopisa Komuna koja je izdavač ove knjige Amer Ramusović”, saopštili su organizatori.

U okviru muzičkog programa nastupiće violinistkinja Amila Ašimović, učenica Srednje muzičke škole “Andre Navara”. Moderator večeri je publicista i doajen crnogorskog žurnalizma Dragan Mitov Đurović.

“U bogatstvu tromeđe, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, opisanih krajeva, događaja, ljudi i susreta, Gegić re-prezentira i markantno postavlja na scenu vrijednosna obilježja, društvene tipologije, mentalitetske matrice, koje u neponovljivoj individualnosti dinamiziraju čovjekovu originalnost kao utočište-pribježište vjekovnoj samo-održivosti, razapetoj između puta i bespuća, između nade i ponora, između života i smrti, požude i tragike, uzleta i pada, pravde i nepravde, mržnje i ljubavi, između zemlje i neba, prostora u kojima se ne da konfekcijski ukrotiti i ustrojiti, njegov čovjek, njegova duša i njegov život. Sa Gegićevom knjigom riječ, podjednako i ljudska i književna, dobija na snazi, značaju i sveopštoj vrijednosti”, zapisao je jedan od recezenata knjige Željko Rutović.

Šemsudin Gegić rođen je 1951. godine u Zavidovićima, diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Autor je više od deset pozorišnih drama koje su izvođene širom našeg regiona, dobitnik je čak 37 priznanja i i nagrada sa prestižnih međunarodnih filmskih festivala, a dobitnik je i ovogodišnje nagrade festivala “Sarajevska zima”- “Srebrna pahuljica” Svoje kratke priče i poeziju objavljuje u časopisima, novinama, a najčitaniji je autor prestižnog bosanskohercegovačko-američkog portala Kliker.info. Najduži period svoga života proveo je u Sarajevu, a nakon 2018. godine živi i stvara u Milanu.