12 NOMINACIJA

Film “J’accuse” (Optužujem) francusko-poljskog reditelja Romana Polanskog favorit je za Cezara, nagrade francuske Akademije filmske umjetnosti, čija će svečana 45. dodjela biti održana 28. februara u Parizu.

Ostvarenje kultnog reditelja osvojilo je najviše nominacija, ukupno 12, među kojima za najbolji film i najbolju režiju.

Filmovi “Les Miserables” (Jadnici) Ladja Lija i “La Belle epoque” (Lepa epoha) Nikole Bedoa dobili su po 11 nominacija za Cezara, saopštila je Akademija.

“Akademija nije institucija o moralnim stavovima”, rekao je predsjednik Alen Terzijan odgovarajući na pitanje o Polanskom (86), kojeg je pred izlazak filma francuska fotografkinja Valentin Monije optužila da ju je silovao 1975. godine kad je imala 18 godina.

Film “Optužujem” se bavi čuvenom aferom Drajfus iz 19. vijeka, a ostvarenje je pogledalo 1,5 miliona Francuza.

Za najboljeg glumca nominovani su Žan Dižarden, Danijel Otej, Damijen Bonar, Vensan Kasel i Reda Kateb, a za najbolju glumicu Adel Enel, Noemi Merla, Anais Demustije, Eva Grin, Kijara Mastrojan i Dorija Tilije.

Prošlogodišnji pobjednik je film “Jusqu’a la garde” (Do straže) reditelja Gzavijea Legrana koji je osvojio četiri Cezara, za najbolji film, najbolju glumicu koja je pripala Lei Driker, najbolju montažu i najbolji scenario.

Cezar je francuska nacionalna filmska nagrada, ustanovljena 1975. godine i smatra se francuskim Oskarom. Nominacije određuje francuska Akademija filmske umjetnosti, a u konkurenciji za nagradu su filmovi prikazani tokom prethodne godine.

Nagrada je dobila ime po skulptoru Cezaru Baldakiniju (1921-1998).

12 NOMINACIJA

Film “J’accuse” (Optužujem) francusko-poljskog reditelja Romana Polanskog favorit je za Cezara, nagrade francuske Akademije filmske umjetnosti, čija će svečana 45. dodjela biti održana 28. februara u Parizu.

Ostvarenje kultnog reditelja osvojilo je najviše nominacija, ukupno 12, među kojima za najbolji film i najbolju režiju.

Filmovi “Les Miserables” (Jadnici) Ladja Lija i “La Belle epoque” (Lepa epoha) Nikole Bedoa dobili su po 11 nominacija za Cezara, saopštila je Akademija.

“Akademija nije institucija o moralnim stavovima”, rekao je predsjednik Alen Terzijan odgovarajući na pitanje o Polanskom (86), kojeg je pred izlazak filma francuska fotografkinja Valentin Monije optužila da ju je silovao 1975. godine kad je imala 18 godina.

Film “Optužujem” se bavi čuvenom aferom Drajfus iz 19. vijeka, a ostvarenje je pogledalo 1,5 miliona Francuza.

Za najboljeg glumca nominovani su Žan Dižarden, Danijel Otej, Damijen Bonar, Vensan Kasel i Reda Kateb, a za najbolju glumicu Adel Enel, Noemi Merla, Anais Demustije, Eva Grin, Kijara Mastrojan i Dorija Tilije.

Prošlogodišnji pobjednik je film “Jusqu’a la garde” (Do straže) reditelja Gzavijea Legrana koji je osvojio četiri Cezara, za najbolji film, najbolju glumicu koja je pripala Lei Driker, najbolju montažu i najbolji scenario.

Cezar je francuska nacionalna filmska nagrada, ustanovljena 1975. godine i smatra se francuskim Oskarom. Nominacije određuje francuska Akademija filmske umjetnosti, a u konkurenciji za nagradu su filmovi prikazani tokom prethodne godine.

Nagrada je dobila ime po skulptoru Cezaru Baldakiniju (1921-1998).

12 NOMINACIJA

Film “J’accuse” (Optužujem) francusko-poljskog reditelja Romana Polanskog favorit je za Cezara, nagrade francuske Akademije filmske umjetnosti, čija će svečana 45. dodjela biti održana 28. februara u Parizu.

Ostvarenje kultnog reditelja osvojilo je najviše nominacija, ukupno 12, među kojima za najbolji film i najbolju režiju.

Filmovi “Les Miserables” (Jadnici) Ladja Lija i “La Belle epoque” (Lepa epoha) Nikole Bedoa dobili su po 11 nominacija za Cezara, saopštila je Akademija.

“Akademija nije institucija o moralnim stavovima”, rekao je predsjednik Alen Terzijan odgovarajući na pitanje o Polanskom (86), kojeg je pred izlazak filma francuska fotografkinja Valentin Monije optužila da ju je silovao 1975. godine kad je imala 18 godina.

Film “Optužujem” se bavi čuvenom aferom Drajfus iz 19. vijeka, a ostvarenje je pogledalo 1,5 miliona Francuza.

Za najboljeg glumca nominovani su Žan Dižarden, Danijel Otej, Damijen Bonar, Vensan Kasel i Reda Kateb, a za najbolju glumicu Adel Enel, Noemi Merla, Anais Demustije, Eva Grin, Kijara Mastrojan i Dorija Tilije.

Prošlogodišnji pobjednik je film “Jusqu’a la garde” (Do straže) reditelja Gzavijea Legrana koji je osvojio četiri Cezara, za najbolji film, najbolju glumicu koja je pripala Lei Driker, najbolju montažu i najbolji scenario.

Cezar je francuska nacionalna filmska nagrada, ustanovljena 1975. godine i smatra se francuskim Oskarom. Nominacije određuje francuska Akademija filmske umjetnosti, a u konkurenciji za nagradu su filmovi prikazani tokom prethodne godine.

Nagrada je dobila ime po skulptoru Cezaru Baldakiniju (1921-1998).

6. FEBRUARA

Knjiga poezije “Konfabulacije”, pjesnikinje Marija Dragnić, biće predstavljena 6. februara u multimedijalnoj sali podgoričkog KIC-a “Budo Tomović”.

O knjizi će, kako je najavljeno, sa autorkom govoriti Barbara Delać.

Marija Dragnić rođena je u Nikšiću 1990. godine. Diplomirala na Katedri za anglistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu gdje je završila i master studije.

Pjesme su joj objavljivane u književnoj periodici Ars, Zarez, Tema, Polja, Prosvjeta, Poezija, u elektronskim književnim časopisim Eckermann i Agon, na internet portalima Beton, Strane, Libela, astronaut.ba.

Dobitnica je druge nagrade na književnom konkursu Ulaznica 2016, prve nagrade na konkursu Ratkovićevih večeri poezije za 2018, i prve nagrade na konkursu PAF – POEZIJA za najbolje neobjavljivane stihove u Crnoj Gori u 2019. godini.
Objavila je knjigu poezije Konfabulacije (Bijelo Polje; Beograd, 2019).

Urednica je u veb časopisu za poeziju Enklava. Predaje engleski jezik u XIV beogradskoj gimnaziji.

Promocija u KIC-u počinje u 19 časova.

6. FEBRUARA

Knjiga poezije “Konfabulacije”, pjesnikinje Marija Dragnić, biće predstavljena 6. februara u multimedijalnoj sali podgoričkog KIC-a “Budo Tomović”.

O knjizi će, kako je najavljeno, sa autorkom govoriti Barbara Delać.

Marija Dragnić rođena je u Nikšiću 1990. godine. Diplomirala na Katedri za anglistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu gdje je završila i master studije.

Pjesme su joj objavljivane u književnoj periodici Ars, Zarez, Tema, Polja, Prosvjeta, Poezija, u elektronskim književnim časopisim Eckermann i Agon, na internet portalima Beton, Strane, Libela, astronaut.ba.

Dobitnica je druge nagrade na književnom konkursu Ulaznica 2016, prve nagrade na konkursu Ratkovićevih večeri poezije za 2018, i prve nagrade na konkursu PAF – POEZIJA za najbolje neobjavljivane stihove u Crnoj Gori u 2019. godini.
Objavila je knjigu poezije Konfabulacije (Bijelo Polje; Beograd, 2019).

Urednica je u veb časopisu za poeziju Enklava. Predaje engleski jezik u XIV beogradskoj gimnaziji.

Promocija u KIC-u počinje u 19 časova.

6. FEBRUARA

Knjiga poezije “Konfabulacije”, pjesnikinje Marija Dragnić, biće predstavljena 6. februara u multimedijalnoj sali podgoričkog KIC-a “Budo Tomović”.

O knjizi će, kako je najavljeno, sa autorkom govoriti Barbara Delać.

Marija Dragnić rođena je u Nikšiću 1990. godine. Diplomirala na Katedri za anglistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu gdje je završila i master studije.

Pjesme su joj objavljivane u književnoj periodici Ars, Zarez, Tema, Polja, Prosvjeta, Poezija, u elektronskim književnim časopisim Eckermann i Agon, na internet portalima Beton, Strane, Libela, astronaut.ba.

Dobitnica je druge nagrade na književnom konkursu Ulaznica 2016, prve nagrade na konkursu Ratkovićevih večeri poezije za 2018, i prve nagrade na konkursu PAF – POEZIJA za najbolje neobjavljivane stihove u Crnoj Gori u 2019. godini.
Objavila je knjigu poezije Konfabulacije (Bijelo Polje; Beograd, 2019).

Urednica je u veb časopisu za poeziju Enklava. Predaje engleski jezik u XIV beogradskoj gimnaziji.

Promocija u KIC-u počinje u 19 časova.

U ZAGREBU

U velikom prostoru Evropskog doma u Zagrebu, 28 januara u 19 časova otvorena je izložba akademskog slikara Darka Đurovića iz Podgorice. Prikazao je Zagrebačkoj publici slike sa 25 ulja velikog, srednjeg i malog formata. Slike su prezentovane u tri prostorije za izlaganje.

Izložbu je otvorila Renata Bačić, projektna voditeljka Evropskog doma koja je sa Darkom Đurovićem u nekoliko dana pripremanja izložbe održavala dijalog ispunjen kulturnim senzibilitetom i odnosom.Ona je na otvaranju izložbe prenjela svoje utiske.

“Drago nam je da smo, nakon dugih mjeseci dogovaranja mogli ugostiti našeg dragog mladog umjetnika, slikara iz Podgorice, Darka Đurovića. Ja sam dobila e-mailom fotografije njegovih slika i tako dalje…ali danas kada se te slike zaista došle u Evropski dom naprosto sam ostala bez daha, bez riječi, jer taj opus-tog mladog umjetnika je toliko prekrasan.Ja sam ovdje postavila par stotina izložbi ali mogu reći da na jednoj ruci sam ih postavila sa pravim umjetnicima, u koje ulazi i Darko.Darko me je doveo na rub suza danas sa tim svojim predanim radom.To je…, zaista, on je nazvao ovu izložbu “Pogled kroz dugu”…negdje smo razgovarali o bijeloj boji, o spektru te bijele boje, i poveznice ovog zemaljskog i nebeskog, i ovaj njegov rad koji je toliko opsežan i kao da sam izvor energije ili Bog, kako god želite gleda ljudski rod kaji se muči, u jednom kotlu svih mogućih patnji, igrokaza, ali opet sa nadom da je moguć i jedan izlazak iz toga.U stvari da je evolucija čovjeka moguća.Tako da iako je Darko vrlo mlad slikar po godinama on ima jednu vanvremensku mudrost kojom promišlja taj svoj rad koji je evo nama poklonio u Evropskom domu u Zagrebu. Ja zaista Darka vidim u svim sjetskim izložbenim prostorima, jer tako nešto je zaista vrlo rijetko. I ja mislim da je to početak, ne mislim ova izložba, nego da je on na početku mnogih stvari lijepih koje će mu se dogoditi i gdje će ga sačekati i gdje će mu se diviti. Svijet je sada zaista u jednom haosu većem nego što je do sada bio.Nekako, svi ovi paketi ponašanja koje smo praktikovali tjekom tisućama godina dolaze na površinu i postajemo ih svjesni, i promatramo ih i zaista ne slažemo se više sa tim da na taj način živimo. I tu je moguća transformacija čovjeka, tu je moguća evolucija čovjeka o kojoj govori u stvari po mom nekakvom osjećaju, Darko na svojim slikama.Jednim zaista fenomenalnim odmaknućem a opet
kompletnim sudionikom tog jednog haosa, te jedne kataklizme koju prolazimo.Koju zaista bi mi svi a ne samo umjetnik trebali vidjeti, osjetiti i raditi na tome da se naprave transformacije, da se ponašamo nekako bolje.Sa vašim kolegom iz Crne Gore baš smo razgovarali o tom djelu: kao da nam je srce pokrito sa nekim talogom.Ali on se može maknuti, svaki od vas ga može maknuti i zasjati punim sjajem.I više ne trebamo prolaziti kroz te turbulencije i tako dalje…Zaista svaki dan ponovo i ponovo možemo ponuditi to svjetlo koje je u nama, u svakom od nas.

Zato, zahvaljujem, ja sam negdje pri kraju mog radnog vijeka. Ovdje sam trideset godina i strašno mi je drago da sam imala mogućnost poznati Darka Đurovića iz Podgorice i prirediti njegovu izložbu u Evropskom domu, Zagreb.Darko, ja još jedanput zahvaljujem vama, vašoj porodici, gospođi mami, sestri, gospodinu koji se založio danas da ovu izložbu postavimo u ovaj prostor.Koliko god je bilo puno, puno slika nekako su se utopile u ovaj naš prostor, prekrasno izgledaju.Nadam se da će ih zaista vidjeti veliki broj ljudi, jer mi imamo svakodnevno ovdje događanja… Hvala vam puno i čestitam.Čestitam gospođi mami što je prepoznala vaš dar u djetinjstvu i nije dala da se on zanemari.Ja imam ovdje jedan školski projekat, i vidim da, već do deset godina kreacija djeteta zna biti odrezana i uništena tako da, sve čestitke mami na tome da je prepoznala taj nevjerovatan dar koji vi imate u sebi. Hvala vam Podgorice, Hvala vam Crna Goro!”-završno je kazala Renata Bačić.

Izložba “Pogled kroz dugu” nosi supstituciju za ono što je strašno, kao pjesnički izraz.Taj naziv definiše sublimisanost nagona.Suprotno, sadrži iracionalna ponašanja čovjeka u prikazivačkom djelu kao funkcijom, radnjom, onim čime se umjetnik bavi.Tako izložba govori o sublimisanom i nesublimisanom nagonu stvaralaštva.Prema tome nazivi radova sa izložbe u Zagrebu prate ove poetičke, stilske standarde: “Iracionalizam nesublimisanog”, “Iracionalizam mase i njegova kritičnost”, “Kulminacija u najvišem stepenu 1 i 2”, “Decenijski somnambul”, “Verica”,”Isus Hrist”,”Iracionalizam 1, 2 i 3″, niz radova sa nazivom: “Iracionalno ponašanje čovjeka”, “Mjesto vrtloženja”, “Pretenzije” i “Sumornost”. Slike su rađene u tehnikama ulje na platnu i ulje na lesonitu, definišu podkulturna, asocijalna, ezoterična stremljenja i ponašanja, ekivalent sa nadrealizmom, psihoanalizom, dadaizmom. Izložba je presjek dvadesetogodišnjeg rada od akademskih dana pa sve do dabas.Darko Đurović je rođen 1982. godine.Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Trebinju u klasi
profesora Marka Musovića 2005.Ovo je njegova trinaesta samostalna izložba a imao je više kolektivnih.Dobitnik je 2012. nagrade “Milunović, Stijović, Lubarda” kao i dvije diplome sa međunarodnog bijenala za djecu i mlade, Torun-Poljska.O njemu su pisali: Nataša Nikčvić, Anastazija Miranović. Slobodan Slovinić, Balša Brković, Nina Mudrinić…

Na otvaranju izložbe bio je prisutan crnogorski ambasador Boro Vučinić.

Takođe, bilo je prisutno i diplomatsko osoblje ambasade Crne Gore u Hrvatskoj. Evropski dom je do sada proredio nekoliko stotina izložbi, nalazi se u blizine Trga Bana Jelušića u centru Zagreba u Jurišićevoj ulici 1.

U ZAGREBU

U velikom prostoru Evropskog doma u Zagrebu, 28 januara u 19 časova otvorena je izložba akademskog slikara Darka Đurovića iz Podgorice. Prikazao je Zagrebačkoj publici slike sa 25 ulja velikog, srednjeg i malog formata. Slike su prezentovane u tri prostorije za izlaganje.

Izložbu je otvorila Renata Bačić, projektna voditeljka Evropskog doma koja je sa Darkom Đurovićem u nekoliko dana pripremanja izložbe održavala dijalog ispunjen kulturnim senzibilitetom i odnosom.Ona je na otvaranju izložbe prenjela svoje utiske.

“Drago nam je da smo, nakon dugih mjeseci dogovaranja mogli ugostiti našeg dragog mladog umjetnika, slikara iz Podgorice, Darka Đurovića. Ja sam dobila e-mailom fotografije njegovih slika i tako dalje…ali danas kada se te slike zaista došle u Evropski dom naprosto sam ostala bez daha, bez riječi, jer taj opus-tog mladog umjetnika je toliko prekrasan.Ja sam ovdje postavila par stotina izložbi ali mogu reći da na jednoj ruci sam ih postavila sa pravim umjetnicima, u koje ulazi i Darko.Darko me je doveo na rub suza danas sa tim svojim predanim radom.To je…, zaista, on je nazvao ovu izložbu “Pogled kroz dugu”…negdje smo razgovarali o bijeloj boji, o spektru te bijele boje, i poveznice ovog zemaljskog i nebeskog, i ovaj njegov rad koji je toliko opsežan i kao da sam izvor energije ili Bog, kako god želite gleda ljudski rod kaji se muči, u jednom kotlu svih mogućih patnji, igrokaza, ali opet sa nadom da je moguć i jedan izlazak iz toga.U stvari da je evolucija čovjeka moguća.Tako da iako je Darko vrlo mlad slikar po godinama on ima jednu vanvremensku mudrost kojom promišlja taj svoj rad koji je evo nama poklonio u Evropskom domu u Zagrebu. Ja zaista Darka vidim u svim sjetskim izložbenim prostorima, jer tako nešto je zaista vrlo rijetko. I ja mislim da je to početak, ne mislim ova izložba, nego da je on na početku mnogih stvari lijepih koje će mu se dogoditi i gdje će ga sačekati i gdje će mu se diviti. Svijet je sada zaista u jednom haosu većem nego što je do sada bio.Nekako, svi ovi paketi ponašanja koje smo praktikovali tjekom tisućama godina dolaze na površinu i postajemo ih svjesni, i promatramo ih i zaista ne slažemo se više sa tim da na taj način živimo. I tu je moguća transformacija čovjeka, tu je moguća evolucija čovjeka o kojoj govori u stvari po mom nekakvom osjećaju, Darko na svojim slikama.Jednim zaista fenomenalnim odmaknućem a opet
kompletnim sudionikom tog jednog haosa, te jedne kataklizme koju prolazimo.Koju zaista bi mi svi a ne samo umjetnik trebali vidjeti, osjetiti i raditi na tome da se naprave transformacije, da se ponašamo nekako bolje.Sa vašim kolegom iz Crne Gore baš smo razgovarali o tom djelu: kao da nam je srce pokrito sa nekim talogom.Ali on se može maknuti, svaki od vas ga može maknuti i zasjati punim sjajem.I više ne trebamo prolaziti kroz te turbulencije i tako dalje…Zaista svaki dan ponovo i ponovo možemo ponuditi to svjetlo koje je u nama, u svakom od nas.

Zato, zahvaljujem, ja sam negdje pri kraju mog radnog vijeka. Ovdje sam trideset godina i strašno mi je drago da sam imala mogućnost poznati Darka Đurovića iz Podgorice i prirediti njegovu izložbu u Evropskom domu, Zagreb.Darko, ja još jedanput zahvaljujem vama, vašoj porodici, gospođi mami, sestri, gospodinu koji se založio danas da ovu izložbu postavimo u ovaj prostor.Koliko god je bilo puno, puno slika nekako su se utopile u ovaj naš prostor, prekrasno izgledaju.Nadam se da će ih zaista vidjeti veliki broj ljudi, jer mi imamo svakodnevno ovdje događanja… Hvala vam puno i čestitam.Čestitam gospođi mami što je prepoznala vaš dar u djetinjstvu i nije dala da se on zanemari.Ja imam ovdje jedan školski projekat, i vidim da, već do deset godina kreacija djeteta zna biti odrezana i uništena tako da, sve čestitke mami na tome da je prepoznala taj nevjerovatan dar koji vi imate u sebi. Hvala vam Podgorice, Hvala vam Crna Goro!”-završno je kazala Renata Bačić.

Izložba “Pogled kroz dugu” nosi supstituciju za ono što je strašno, kao pjesnički izraz.Taj naziv definiše sublimisanost nagona.Suprotno, sadrži iracionalna ponašanja čovjeka u prikazivačkom djelu kao funkcijom, radnjom, onim čime se umjetnik bavi.Tako izložba govori o sublimisanom i nesublimisanom nagonu stvaralaštva.Prema tome nazivi radova sa izložbe u Zagrebu prate ove poetičke, stilske standarde: “Iracionalizam nesublimisanog”, “Iracionalizam mase i njegova kritičnost”, “Kulminacija u najvišem stepenu 1 i 2”, “Decenijski somnambul”, “Verica”,”Isus Hrist”,”Iracionalizam 1, 2 i 3″, niz radova sa nazivom: “Iracionalno ponašanje čovjeka”, “Mjesto vrtloženja”, “Pretenzije” i “Sumornost”. Slike su rađene u tehnikama ulje na platnu i ulje na lesonitu, definišu podkulturna, asocijalna, ezoterična stremljenja i ponašanja, ekivalent sa nadrealizmom, psihoanalizom, dadaizmom. Izložba je presjek dvadesetogodišnjeg rada od akademskih dana pa sve do dabas.Darko Đurović je rođen 1982. godine.Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Trebinju u klasi
profesora Marka Musovića 2005.Ovo je njegova trinaesta samostalna izložba a imao je više kolektivnih.Dobitnik je 2012. nagrade “Milunović, Stijović, Lubarda” kao i dvije diplome sa međunarodnog bijenala za djecu i mlade, Torun-Poljska.O njemu su pisali: Nataša Nikčvić, Anastazija Miranović. Slobodan Slovinić, Balša Brković, Nina Mudrinić…

Na otvaranju izložbe bio je prisutan crnogorski ambasador Boro Vučinić.

Takođe, bilo je prisutno i diplomatsko osoblje ambasade Crne Gore u Hrvatskoj. Evropski dom je do sada proredio nekoliko stotina izložbi, nalazi se u blizine Trga Bana Jelušića u centru Zagreba u Jurišićevoj ulici 1.

“MIROVNA MISIJA”

Entuzijazam i dobra volja lokalne uprave da nakon 63 godine od djelovanja profesionalnog pozorišta u Pljevljima, vrati svom gradu status središta regionalnog kulturnog stvaralaštva, otpočeće i pokazati svoj puni kapacitet premijerom predstave „Mirovna misija“ za koju adaptaciju i režiju potpisuje prijatelj Pljevalja i glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović.

Pozorišna predstava, čija se premijera na sceni pljevaljskog Centra za kulturu očekuje krajem marta ove godine, biće realizovana u saradnji Opštine Pljevlja i mješovite grupe eminentnih crnogorskih glumaca od kojih dio njih nosi korijene iz pljevaljskog kraja – glumaca Crnogorskog narodnog pozorišta, Nikšićkog pozorišta i pozorišta „Puls teatar“ iz Lazarevca. To je saopšteno nakon sastanka predsjednika Opštine Pljevlja Igora Golubovića, sekretarke Sekretarijata za društvene djelatnosti Emine Salihović i grupe glumaca, koji su na sceni pljevaljskog Centra za kulturu juče (28.januar 2020. godine) održali svoju prvu probu.

Opština Pljevlja će logistički i finansijski podržati realizaciju predstave, sa ciljem da se njenom premijerom pokrenu aktivnosti pozorišnog i produkcijskog stvaralaštva u novoosnovanoj Javnoj ustanovi „Centar za kulturu“ Pljevlja.

U realizaciju projekta biće uključena grupa Pljevljaka koji imaju afinitete prema pozorišnoj umjetnosti – režiji, produkciji, scenografiji, a istovremeno će se, tokom priprema i proba za predstavu održavati seminari, kursevi i radionice kako bi mladi ljudi – đačka i studentska omladina unaprijedili vještine i znanja iz ove oblasti. 

Predstava „Mirovna misija“ rađena je po tekstu Jovane Bojović, čiji su korijeni iz Pljevalja, a režiju i adaptaciju potpisuje glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović. Uloge su dodijeljene glumcima CNP-a Aleksandru Raduloviću, Jeleni Minić, Jeleni Nenezić Rakočević, Darku Bjekoviću – glumcu „Puls teatra“ iz Lazarevca i Nikoli Vasiljeviću – glumcu „Nikšićkog pozorišta“. Scenografiju će raditi Saša Vukotić, kostimografiju Olja Eraković, a kompoziciju Slobodan Kovačević. 

Realizacija ove predstave, biće zamajac u buđenju pozorišnog duha Pljevalja i put za novo razdoblje pljevaljskog pozorišnog stvaralštva, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Opštine Pljevlja nakon održanog sastanka.
Kabinet predsjednika Opštine Pljevlja

PODGORICA

Dobitnik Njegoševe nagrade za 2019. godinu, književnik Jovica Aćin, otvorio je serijal tribina “O piscima i gradovima”, projekat koji se realizuje u saradnji Otvorenog kulturnog foruma“, Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ i Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.

Tribina je organizovana u biblioteci Radosav Ljumović, uz moderaciju pjesnikinje Dragane Tripković, dok je odlomke iz Aćinovog djela čitala glumica Vanja Jovićević, saoptio je PG Biro.

Govoreći o romanu „Srodnici“, za koji je dobio Njegoševu nagradu, Aćin je objasnio da to nije autobiografski roman, iako sadrži elemente iz piščevog života i života njegovih predaka.

“To se naziva autofikcijom, malo ili prilično, kako god želite, ima izmišljanja, ali to izmišljanje umije da nam dočara do tada nedokučive, nepoznate istine, inače ne bi bila umjetnost”, rekao je Aćin. Autor je istakao da ne treba uvijek vjerovati piscima da govore istinu, jer je pisanje avantura druge vrste.

Komentarišući zaokupljenost medija događajima, prije svega onim iz crne hronike, Aćin je istakao da je “događaj i kad se ništa ne događa”.

“Umjetnost može da bude događaj čak i onda kad se ništa u toj umjetnosti ne događa, jer ono što se događa, zapravo je u nama kao čitaocima, kada je riječ o književnosti”, kazao je on.

U okviru tribine,u likovnom segment programa, umjetnik Nikola Radonjić predstavio je svoj rad „Gravitacija“, a sa autorom je razgovarala istoričarka umjetnosti Nela Gligorović.