Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1804. umro je njemački filozof Imanuel Kant, začetnik njemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa čije je djelo izazvalo revolucionarne promjene u modernoj filozofiji. Kantova najpoznatija djela: «Kritika čistog uma», «Kritika praktičnog uma», «Kritika rasudne snage», «Opšta istorija prirode  i teorije neba».

1812 – Kaznena ekspedicija francuske vojske pod vođstvom generala Gotjea ugušila je pobunu u Paštrovićima, nastalu zbog odbijanja lokalnog stanovništva da plaća porez. Pobunjenike je potajno pomagao crnogorski vladikat, a kao glavnog podstrekača pobune Francuzi su imenovali vladikuPetra I.

1853 – Turska vojska je, pritisnuta ultimatumom austrijske vojske i saznanjem da bi u daljim operacijama u Crnoj Gori imala protiv sebe i Rusiju, počela da napušta Crnu Goru, čime je okončana prva Omer-pašina vojna.

1919 – Formirano je Ministarstvo za agrarnu reformu Crne Gore. Reformom su ukinuti čivčijski odnosi, a zahvatila je i imanja manastira na Cetinju, Ostrogu i u Morači.

1969 – Godinu dana poslije potpisanih ugovora o finansiranju, inženjeringu i tehničkoj pomoći s francuskom firmom Pešine,  počela je izgradnja Kombinata aluminijuma Titograd. Ideja o osnivanju i razvoju industrije aluminijuma u Crnoj Gori utemeljena je, prevashodno, na odgovarajućim rezervama kvalitetnog boksita i na elektro-energetskom potencijalu. Nakon dvije godine gradnje, 1971. pušteni su u rad kapaciteti za primarnu proizvodnju, koji su 1973. postigli planiranu produkciju od 50 hiljada tona, a 1972. počela je rad i fabrika za proizvodnju glinice. Potom su puštene u pogon  hladna valjaonica i fabrika za preradu aluminijuma, a 1979. krenula je druga faza, čime je povećana proizvodnja primarnog aluminijuma na 102 hiljade tona, i glinice na 280 hiljada tona godišnje. Uslijedilo je, potom, otvaranje fabrike livačkih legura, otkivaka od al-legura, fabrike aluminijumskih provodnika i drugih kapaciteta,  značajnih za rad Kombinata. Podgorički Kombinat aluminijuma imao je najveće učešće u bruto nacionalnom proizvodu Crne Gore i najveću  vrijednost izvoza robe.

1974 – U Moskvi je uhapšen ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. Narednog dana oduzeto mu je sovjetsko državljanstvo i protjeran je iz zemlje. U emigraciji je proveo dvije decenije.

2004 – Južnokorejski istraživači uspjeli su da prvi put u svijetu kloniraju ljudski embrion i dobiju genetski identične embrionalne ćelije, otvorivši tako put za liječenje mnogih bolesti.

2004 – Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio je Deklaraciju o slobodi političke debate u medijima. U tekstu Deklaracije, zasnovanom na članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i jurisdikciji suda u Strazburu, potvrđuje se pravo medija da objavljuju negativne informacije i kritičke stavove o političarima i institucijama kao i  državnim službenicima. U tekstu je dalje precizirano da humoristički i satirični žanr dozvoljavaju čak i veći stepen pretjerivanja i provokacije, pod uslovom da se činjenicama ne obmanjuje javnost.

2008 – U Podgorici su u okviru Programa demilitarizacije Crne Gore potpisana dva projektna dokumenta – ovlašćenje za transfer više od 407. 000 eura, koji su realizovani kroz proces uništavanja teškog naoružanja i donacija od 250.000 britanskih funti za demilitarizaciju konvecionalnog naoružanja.

2011 – Iz parohije Crnogorske pravoslavne crkve u Lovćencu, u Vojvodini, saopšteno je da je rukopoloženjem sveštenika Vojislava Miljanića, pored Lovćenca, formirana i parohija u Novom Sadu.

2013 – Kilometar ispode zemlje i oko sto kilometara od kineske granice, Sjeverna Koreja izvela je nuklearnu probu uprkos zabranama Ujedinjenih nacija. Iz Pjongjanga je saopšteno da je to čin samoodbrane od, kako je kazano, „američkog neprijateljstva“. Snaga nuklearne probe od više od sedam kilotona, izazvala je seizmičku aktivnost od 4,9 stepeni Rihterove skale. Prethodne nuklearne testove Sjeverna Koreja  izvela je  2006. i 2009.

2014 – Turska je pozvala EU za pomoć i hitno formiranje novog paketa političkih i ekonomskih reformi u Bosni nakon izbijanja najvećih socijalnih nemira u toj zemlji poslije rata 90-ih.

2014 – Prvi put u istoriji skijanja, dvije takmičarke – Slovenka Tina Maze i Švajcarkinja Dominik Žisin podijelile su na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju pobjedničko postolje i obje osvojile zlatne medalje. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1912 – Posljednji kineski car Pu Ji iz dinastije  Manču abdicirao je; Kina je postala republika, a prvi presjednik je bio Sunt Jat Sen.

1925 – U Podgorici je izašao prvi broj političkog lista «Crnogorski radikal». Vlasnik i odgovorni urednik lista bio je Ljubo Krunić. U listu je glorifikovana radikalna partija, a izuzetno žustro napadani partijski protivnici. Kao i većina listova iz tog doba i crnogorski «Radikal» je, prevashodno, bio list u funkciji izborne propagande.

1944 – Ponovo je štampan «Glas Boke», nedjeljni list za Boku Kotorsku, koji je izlazio između Prvog i Drugog svjetskog rata. Preteča tog lista bio je list «Boka», pokrenut 1908. godine.

2009 – U vasioni su se sudarili američki i ruski satelit, što je prvi slučaj u istoriji kosmičkih istraživanja.

2013 – Hor duhovne muzike Univerziteta Hauard iz Vašingtona koji pjeva gospel muziku prvi put je gostovao u Crnoj Gori i održao koncerte u Podgorici, Cetinju i Nikšiću. Hor koji pjeva duhovne pjesme Afroamerikanaca osnovan je 1968. i nastupao je u Bijeloj kući i Kongresu, a gostovao u Kanadi, Barbadosu, Slovačkoj, Danskoj, Švedskoj i Italiji.

PREMIJERNO

Beogradska vokalna džez solistkinja Jelena Jovović će u organizaciji KIC-a “Budo Tomović” i Jazz Arta, premijerno nastupiti na velikoj sceni KIC-a u četvrtak, 13. februara u 20 sati.

“Susret i intervjue s umjetnicom organizovaćemo u srijedu, 12. februara, u Multimedijalnoj sali KIC “Budo Tomović” u 12 sati. Umjetnica će se predstaviti kao autorka muzike i tekstova, vokalna interpretatorka i aranžerka – i pokazati umjetničku svestranost koju je unijela u svoj prvi solistički album ‘Heartbeat’ (PGP RTS). Sa njom će nastupati ekipa izuzetnih muzičara: Vasil Hadžimanov, klavir/klavijature, ujedno muzički producent albuma, Milan Nikolić, kontrabas, Vladimir Kostadinović, bubnjevi, Strahinja Banović, truba, Maja Klisinski, perkusije i prateći glas i Srđan Marković, prateći glas”, napominju u KIC-u.

Kako dodaju, album je dobio odlične ocjene muzičkih kritičara širom svijeta među kojima je i pohvala za “najkreativniji vokalni džez album”.

S ovim albumom Jelena Jovović se plasira kao jedan od najistaknutijih džez vokala iz Evrope, koji ima poznati, ali prepoznatljiv zvuk. Muzika na “Heartbeatu” smještena je između post-bopa i fuzije s jakom povezanošću materijala u akustičnom ambijentu i sveukupnim svingom i gruvom. Tradicionalni američki džez zvuci vješto uronjeni balkanskim melodijskim motivima čine ovaj album jedinstvenim, srdačnim, ukusnim i nevjerovatno zanosnim.

OMAŽ AUSTRIJSKOM PJESNIKU

Poetsko veče posvećeno jednom od najvećih austro-njemačkih pisaca Rajner Marija Rilke održano je večeras na Cetinju u organizaciji Narodne biblioteke i čitaonice “Njegoš” i ambasade Austrije u Crnoj Gori . O životu i stvaralaštvu jednog od najvećih evropskih pjesnika govorili su konzulka Austrije u Crnoj Gori i zamjenica šefa dipomatske misije Ute Friessner, književnik i publicista Božidar Proročić i profesor književnosti Veljko Đukanović.

“Život i poezija Rilkea bila inspiracija za brojne, umjetnike, glumce, slikare sportiste. I danas posle toliko godina njegova poetska zvijezda blista na plavom nebu Evrope”, kazala je Ute Friessner.

Posebno je istakla da joj je posebno zadovoljstvo što najstarija biblioteka u Crnoj Gori je napravila tako divan omaž Rilkeu.

“Svoj život Rilke je poistovjetio sa pjesništvom. Za njega je pjesma svijet, a zadatak pjesnika je da uranja i stapa se sa svijetom. Na taj način Rilke pravi identifikaciju između pjesme i postojana. U ‘Sonetima Orfeju’ kaže: Pjesma je postojanje. Za njega je poezija zaista i bila jedini oblik postojanja, neprekidno je pisao i objavljivao, počev od svoje petnaeste godine. Za drugu vrstu rada nije znao. Sa ovakvim odnosom prema poeziji ne moramo se složiti, ali Rilke živi svoje poimanje umjetnosti i u tom kontekstu nema potrebe išta mu zamijerati. Stičući sve veća životna iskustva, njegova poezija će se razvijati”, kazao je Božidar Proročić.

Veljko Đukanović je kazao da svijet koji Rilke opisuje nije onakav kakav izleda i kakav jeste u stvarnosti,nego onakav kako ga pojedinac doživljava. Pojedinac je, kako je naveo, ogledalo svijeta, pa otuda ne čudi što pjesnik u svijetu vidi patnju, trpljenje i gnjev jer su to pratioci njegovoglirskog subjekta.

“U X elegiji pjesnik odgovara na pitanje što se obično može naći kod ljudi: „Kod ljudi ćeš ponekad / naći komad brušene iskonske patnje, ili / istarog vulkana, u zguru skamenjen gnjev“… „Bisere / patnje i tanane velovetrpljenja“. Ovo su bili njegovi stihovi a sara ću pročitati odlomak iz Rilkeovogpisma mladom pjesniku u kojem govori o svijetu i životu: „Svoj život moramozamišljati i primati široko, kojiko god možemo; sve, pa i nečuveno, mora u njemuda bude moguće. To je u osnovi jedina hrabrost koja se od nas traži; biti hrabar zabnajneobičnije, najčudnije što nas može zadesiti na našem životnom putu. Nemamorazloge da gajimo nepovjerenje prema našem svijetu, jer taj svijet nije protiv nas.Ako u njemu ima užasa, to jenaš užas, ako ima ponora, ti ponori pripadaju nama,ako ima opasnosti, onda moramo pokušati da ih zavolimo“. Pa i samu sreću nemožemo tražiti van sebe, možemo je jedino naći onda kad je u sebi preobrazimo”, istakao je Đukanović.

Noć posvećenu Rilkeu upotpunili su đaci osnovne škole Lovćenski partitanski odred – recitator Vasilije Đukanović, na violini Iva Vučković i gitarska pratnja Aleksa Pravilović. Učenice osnovne škole ,,Njegoš” Elena Ratković i Anastasija Marković su recitovale Rilkeove stihove. Takođe, akademik i prevodioaca za njemački jezik Sretena Vujovića govorio je stihove velikog Nobelovca Njemačke Hesea.

U ČETVRTAK

Koncert Crnogorskog orkestra mladih održaće se u velikoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu u četvrtak, 20. februara, sa početkom u 20 sati.

Na koncertu će premijerno biti izvedena kompozicija mladog crnogorskog kompozitora Milivoja Pićurića “Nokturno za violinu, okrestar i elektroniku” (Igor Pejović – violina i VladanaPerović – klavir).

Crnogorski orkestar mladih čine najuspješniji crnogorski muzičari koji su svoje školovanje nastavili u inostranstvu (Belgija, Francuska, VelikaBritanija, Srbija itd.).

V.K, Radio CG

NAKON 63 GODINE

U Pljevljima se nakon 63 godine pokreće profesionalno pozorište. Opština je finansijski podržala prvu pozorišnu produkciju koja će u tom gradu afirmisati sve vidove teatarske umjetnosti.

Kombinovanjem glumaca iz različitih sredina, reditelj predstave “Mirovna misija” Slobodan Marunović otvorio je novo poglavlje kulturnog stvaralaštva u Pljevljima.

2020.

Na konkursu za izbor autorskog tima, koncepta i sadržaja postavke u crnogorskom paviljonu na XVII Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji 2020. godine, odlukom žirija izabrano je rješenje „SYNTONY“ i autorski tim u sastavu: Vasilija Abramović, Ruairi Glin i Parker Hejl.

Žiri je izvršio detaljan pregled osam prispjelih konkursnih radova i jednoglasno ocijenio da je ovaj rad dao najkompletniji odgovor na postavljenu temu Bijenala „Kako ćemo živjeti zajedno?“, odnosno na postavljeni početni odgovor crnogorske postavke „Ka transaktivnoj prostornoj percepciji“. 

Odluku o izboru rada koji će predstavljati našu zemlju na ovoj izložbi donio je jedanaestočlani žiri međunarodnog konkursa za izbor autorskog tima, koncepta i sadržaja crnogorske postavke na 17. Međunarodnom bijenalu aritekture u Veneciji, u sastavu: kuratorka dr Svetlana K. Perović, komesar Dragan Vuković, Dragana Čenić, dr Darko Petrušić, Petrica Duletić, mr Borislav Vukićević, dr Miljana Zeković, dr Dražen Arbutina, dr Milena Stavrić, dr Branka Cuca i mr Mirjana Prpa. 

Odluka i izvještaj o rezultatima konkursa dostupni su na sljedećem linku: https://bit.ly/31JHb9P

Podsjećanja radi, Crna Gora učestvovaće na predstojećoj 17. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, koja će biti održana u periodu od 23. maja do 29. novembra 2020. godine. Temu 17. Bijenala arhitekture „Kako ćemo živjeti zajedno?“ postavio je ovogodišnji umjetnički direktor/ kurator izložbe Hašim Sarkis, koji poziva na „osmišljavanje novih prostora u kojima ćemo živjeti velikodušno zajedno“, te upućuje na traganje za novim „dogovorima o prostoru“ i „novim geografijama udruživanja“, koje zahtijevaju „globalno djelovanje“.

Bijenale arhitekture u Veneciji smatra se najznačajnjom globalnom manifestacijom koja prezentuje savremena dostignuća i tendencije iz oblasti arhitektonskog i urbanističkog stvaralaštva.

U CNP-U

Predstava “Očevi su grad(ili)”, autorski projekat Borisa Liješevića, biće izvedena na Velikoj sceni CNP-a sjutra, 12. februara u 20 sati.

Liješevićeva saradnica u autorskom procesu je Milena Lubarda-Marojević, dramaturškinja Stela Mišković, kompozitor Aleksandar Kostić, kostimografkinja Ivanka Vana Prelević, a izvršna producentkinja Svetlana Sošić. Asistenti na dramaturgiji su Ivana Dedić i Balša Poček, a asistent režije Idriz Đokaj.

U predstavi igraju: Srđan Grahovac, Dušan Kovačević, Gorana Dragašević, Dragan Račić, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Žaklina Oštir, Slavko Kalezić, Jadranka Mamić, Momčilo Pićurić, Olivera Vuković, Danilo Čelebić, Petar Burić, Mišo Obradović, Slobodan Marunović, Emir Ćatović, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Kristina Obradović i Zoran Vujović.

Kako ističu u CNP-u, predstava “Očevi su gradili” govori o generaciji očeva koji su iza sebe ostavili izgrađen svijet, gradove i nasljeđe. Odgovara na pitanja do čega nas dovodi savremeno doba, materijalizam i ljudska pohlepa koja se do krajnjih granica koristi vlastitim autentičnim prostorom i vremenom. Predstava je izvedena u žanru političkog kabarea. U potresnim, tužnim ali i humorističnim i ironičnim scenama iskazuju se problemi koje donosi kapitalistički sistem, finansijska kriza i mijenjanje osnovnih ljudskih vrijednosti te se budi ono povrijeđeno u čovjeku.

BOGDANOVIĆ U BERLINU

Crna Gora i Njemačka dijele iste principe u pogledu razvoja kulture, na šta ukazuju rezultati brojnih projekata koje smo zajedno realizovali u prethodnom periodu, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović u Berlinu, na sastanku sa državnom ministarkom za kulturu i medije Monikom Griters.

Ministarka Griters poručila je da će skorašnje potpisivanje Sporazuma o kulturnoj, naučnoj i prosvetnoj saradnji između Crne Gore i Njemačke biti snažan podsticaj za još sadržajniju i dinamičniju komunikaciju između naših država.

“Tokom razgovora sa Griters ocijenjeno je i da kulturne i kreativne industrije predstavljaju snažan generator ekonomskog razvoja svakog društva. Kako je naglasio ministar Bogdanović, rezultati u ovoj oblasti u Crnoj Gori su ohrabrujući, o čemu najbolje svjedoči više nego uspješan program Kreativna Crna Gora“, navodi se u saopštenju.

Tim povodom, Bogdanović je uputio i poziv Griters da izabere tri umjetnika iz Njemačke za rezidencijalni boravak u prvom kreativnom habu u Crnoj Gori, koji će uskoro biti otvoren u Baru.

“Vjerujem da ćemo na taj način dodatno afirmisati i ojačati kulturnu, ali i sveukupnu saradnju između naših prijateljskih država”, kazao je ministar tokom zvanične posjete Saveznoj Republici Njemačkoj.

Griters je napomenula je da su kulturne i kreativne industrije izuzetno važan segment ekonomije i da ovaj sektor danas upošljava veliki broj mladih.

“Susret sa ministarkom Griters pokazao je da na istim temeljima treba definisati modalitete buduće saradnje kada je oblast medija u pitanju”, navodi se u saopštenju.

Ministar Bogdanović upoznao je ministarku Griters sa reformskim procesima koje u ovoj oblasti realizujemo u našoj zemlji, a koje za cilj imaju osnaživanje medijskih sloboda i podsticanje medijskog pluralizma.

“Ukazao je na to da je aktuelna reforma medijskog zakonodavstva u skladu sa najvišim evropskim standardima, te da će stupanje na snagu novog Zakona o medijima u svakom pogledu osnažiti i medijsku scenu u našoj zemlji”, saopštili su iz Ministarstva

Tokom posjete Saveznoj Republici Njemačkoj, Bogdanović je imao i  razgovor sa državnom ministarkom za međunarodnu kulturnu politiku u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Mišel Mintefering i portparolkom za kulturnu i medijsku politiku poslaničke frakcije CDU/CSU Elizabet Močman.

“U fokusu ovih susreta bile su smjernice buduće saradnje u oblasti kinematografije i kreativnih industrija. Ministarka Mintefering takođe je naglasila da su kreativne industrije pravi mostovi između ekonomije i kulture i ohrabrila umjetničke razmjene između Crne Gore i Njemačke u ovoj oblasti”, navodi se u saopštenju MKU.

Poslanica Močman ukazala je na značaj i potrebu razmjene kreativnih umjetničkih ideja i poručila da Njemačka i Crna Gora združenim snagama u oblasti kulture mogu postići mnogo. Zamajac tome, kako je naglasila, na najbolji način daće potpisivanje sporazuma o saradnji.

Tokom sastanaka bilo je riječi i o podršci Njemačke u valorizaciji naše kulturne baštine.

Kao posebno važan u tom kontekstu istakao se projekat turističke prezentacije arheološkog lokaliteta Brskovo u Mojkovcu, gdje su rudnik osnovali njemački rudari Sasi, uvodeći nove tehnike u rudarstvu XII vijeka.

“Imajući u vidu snagu velike njemačke kulture, cijenim da će projekti čije smo trase danas ucrtali dati dobre rezultate. Stoga, vjerujem da ćemo na ovaj način intenzivirati i dodatno osnažiti već dobro uhodane mehanizme saradnje dvije države”, kazao je ministar Bogdanović nakon posjete Saveznoj Republici Njemačkoj.

U delegaciji ministra Bogdanovića u Berlinu bila je i ambasadorka Crne Gore u Saveznoj Republici Njemačkoj Vera Kuliš.

POSVEĆEN DON ANTONU

U prepunoj Katedrali Sv. Tripuna, održali su koncert Ratimir Martinović (klavir), Aleksandar Tasić (klarinet) i Dmitrii Prokofiev (violončelo). Udruženi u KotorArt Trio, ovi umjetnici su priredili pravo uživanje za sve ljubitelje kamerne muzike.

Umjetnici su izveli Trio op 11 u B duru L. v. Betovena, Trio op 114 u a molu J. Bramsa kao i Trio Pathetique u d molu M. Glinke.

Koncert su organizovali Bokeljska mornarica i Festival KotorArt, a u okviru Tripundanskih svečanosti. Koncert kamerne muzike, na inicijativu umjetnika, posvećen je bio nedavno preminulom kotorskom župniku, don Antonu Belanu.  

Prisutnima se obratio Ratimir Martinović koji je uputio tople riječi za don Antona.

 „Bio je jedan od rijetko preostalih Bokelja, obrazovan, drag saradnik u razgovorima na mnoge teme, pa tako i one muzičke. Uvijek je podržavao Festival KotorArt, i to ne samo formalno, već suštinski“, kazao je Martinović. 

Kazao je da mu je uvijek velika čast i posebno zadovoljstvo nastupati u rodnom gradu, a posebno sa dragim kolegama i prijateljima kakvi su Aleksandar Tasić i Dmitrii Prokofiev.

“Bilo mi je uživanje da muziciram sa svojim prijateljima u Kotoru i u prelijepom ambijentu Katedrale. KotorArt Festival doživljavam kao jednu veoma blisku porodicu i uvijek volim da budem dio tima i dio festivalske atmosfere. Takođe, hvala cijelom timu KotorArta na gostoprimstvu i na prelijepom druženju”, izjavio je klarinetista Aleksandar Tasić.

Kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što je dio ovog projekta.

“ Važno je napomenuti da je Trio dio Festivala ali i dio Kotora, gdje je sve povezano sa muzikom. Grad koji je toliko povezan sa Venecijom, mjestom gdje je možda i nastala klasična muzika. Zidine Kotora su nam pomogle da jako brzo spremimo program, a specifična atmosfera grada dala je boju Kotora u zvucima našeg ansambla. Takođe, veliko mi je zadovoljstvo što sam svirao sa izvanrednim muzičarima kao što su Aleksandar Tasić, čiji zvuk dopire i do najskrivenijih djelova naše duše i naravno sa Ratimirom Martinovićem, koga svi volimo slušati u solo izvođenjima ali njegov zvuk kamernog muzičara je zaista jedinstven”, izjavio je violončelista Dmitrii Prokofiev.

KotorArt Trio je održao svoj prvi koncert u obnovljenom sastavu u Katedrali sv Tripuna u Kotoru, odakle su otišli u Beograd. Planirana je turneja ovog sastava Festivala KotorArt po regionu i Evropi.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1649. poslije dvadesetodnevnog otpora turske vojske, Mlečani su uz pomoć Crnogoraca i posebno Peraštana, koji su napadali s kopna, oslobodili Risan. Istovremeno, Nikšićani, Banjani i Drobnjaci oslobodili su Grahovo.

1847 – Rođen je američki pronalazač Tomas Edison. Registrovao je više od hiljadu patenata, uključujući sijalicu s ugljenim vlaknom, fonograf odnosno gramofon, mikrofon, megafon, fonometar.

1868 – Umro je francuski fizičar Žan Bernar Fuko, koji je s Armanom Fizoom izmjerio brzinu svjetlosti. Ogledom s klatnom (Fukoov eksperiment) dokazao je obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop i usavršio teleskop.

1919 – Radničke organizacije u Kotoru obilježile su godišnjicu strijeljanja mornara, koje su austrijske vlasti osudile na smrt zbog učešća u poznatoj pobuni na ratnim brodovima u Boki Kotorskoj.

1921 – U Beogradu je počelo suđenje jednom od najpoznatijih crnogorskih vojskovođa, generalu Radomiru Vešoviću, osumnjičenom za pokušaj pobune u Crnoj Gori . Pošto su mu oduzeti penzija i imanje, general Vešović je 26. novembra 1919. odveden u zatvor gdje je proveo 15 mjeseci. Usljed nedostatka dokaza o krivici pušten je na slobodu, s tim da za povraćaj imovine i penzije može povesti građansku parnicu.

1929 – Sporazumom u Luteranu između Italije i Svete stolice stvorena je nezavisna papska država Vatikan. Time je riješeno Rimsko pitanje, spor italijanske države i Svete stolice, nastao 1870. poslije priključenja Italiji papske države i grada Rima.

1967 – Umro je crnogorski slikar Milo Milunović. Rođen je na Cetinju 1897. Školovao se u rodnom gradu, u Italiji i Francuskoj. Bio je jedan   od osnivača i prvih nastavnika Akademije likovnih umjetnosti  u Beogradu, a poslije Drugog svjetskog rata organizovao je s Petrom Lubardom Umjetničku školu na Cetinju. Stvorio je kompleksno djelo u kojem se spajaju klasično i savremeno.

1980 –  U Nikšiću je osnovan Monteks, spoljnotrgovinsko preduzeće koje je u svoj razvojni program ugradilo principe modernog tržišnog poslovanja sa svijetom, principe razvoja male privrede i turizma, program proizvodnje zdrave hrane, elektronike, građevinarstva, drvne industrije, metaloprerade, zastupanje velikih inostranih firmi, investicione radove u inostranstvu, kooperaciju i ulaganje u kvalitetnu kadrovsku osnovu. Za prvih deset godina Monteksova spoljna trgovina porasla je s početnih 15, na više od 600 miliona američkih dolara. Monteks je osnovao poznati crnogorski biznismen Stanislav Ćano Koprivica.

2007 – Američki ministar odbrane Robert Gejts odgovorio je na napad ruskog predsjednika Vladimira Putina na spoljnu politiku Sjedinjenih Američkih Država, rekavši da je “jedan Hladni rat sasvim dovoljan”. Gejts je najavio i posjetu Moskvi kako bi pokušao da umanji tenzije, prouzrokovane Putinovim optužbama Vašingtona da pokušava da nametne svoju volju svijetu, izrečenim dva dana ranije na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu.

2009 – U Ministarstvu odbrane Crne Gore otvorena je Kancelarija za bilateralnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

2010 – Vlada Crne Gore utvrdila je Nacrt izmijenjenog i dopunjenog Krivičnog zakonika, kojim je omogućena primjena instituta oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom, kao i one za koju osumnjičeni ne može da dokaže da je zakonito stekao. Nacrtom izmijenjenog i dopunjenog Krivičnog zakonika, za novinare je eliminisana zatvorska kazna za klevetu, kao i novčana, ukoliko novinar postupa prema etičkim i profesionalnim standardima. U suprotnom, za učinjeno djelo klevete, odnosno kršenje novinarske etike, ili za zlu namjeru, predviđena je novčana kazna od pet do 14.000 eura i objavljivanje sudske presude u sopstvenom glasilu.

2011 – Pod pritiskom žestokih protesta širom Egipta, predsjednik te zemlje Hosni Mubarak podnio je ostavku nakon 30-godišnje vladavine.

2011 – Agencija Frans pres objavila je da je francuski predsjednik Nikola Sarkozi u telefonskom intervjuu potvrdio stavove britanskog premijera Dejvida Kamerona i njemačke kancelarke Angele Merkel da zapadni koncept multikulturalizma nije uspio i da je zapravo promašaj. „Naravno, svi moramo poštovati različitosti, ali ne želimo društvo u kome zajednice koegzistiraju jedna pored druge“ – kazao je Sarkozi.

2012 – Četrdesetosmogodišnja američka pop pjevačica Vitni Hjuston pronađena je mrtva u sobi hotela „Hilton“ na Beverli Hilsu. Bila je jedna od najcjenjenijih i najnagrađivanijih pjevačica svih vremena. Tokom 25-godišnje karijere osvojila je šest Gremija i  više od 400 drugih nagrada. Publika je posebno pamti po hitu „I will always love you“ (Uvijek ću te voljeti) iz filma „Tjelohranitelj“, u kojem je 1992. igrala uz Kevina Kostnera. Posljednjih godina borila se sa zavisnošću od droge i alkohola, a pretpostavlja se da je do smrti došlo zbog predoziranja tabletama.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1971 – Predstavnici 63 zemlje potpisali su sporazum o zabrani skladištenja nuklearnog oružja na dnu mora i okeana.

1990 – Lider afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mandela pušten je na slobodu nakon 27 godina provedenih u južnoafričkim zatvorima.

2006 – U Kotoru je održana prva Međunarodna veslačka regata skutera. U regati je učestvovalo 12 ekipa pomorskih institucija iz zemlje i inostranstva. Prvo mjesto osvojila je ekipa Srednje pomorske škole iz Kotora, drugo italijanski tim “Sebastiano Venjer” iz Venecije, a treće Srednja pomorska škola iz Portoroža.

2007 – U Turkmenistanu su prvi put održani izbori za predsjednika države na kojima je učestvovalo više kandidata.

2012 – Savjet za odbranu i bezbjednost proglasio je zbog vremenskih nepogoda vanredno stanje na teritoriji Crne Gore.