NA VELIKOJ SCENI

Beogradska vokalna džez solistkinja Jelena Jovović premijerno će nastupiti na velikoj sceni KIC-a “Budo Tomović” u četvrtak, 13. februara u 20 sati.

Umjetnica će se predstaviti kao autorka muzike i tekstova, vokalna interpretatorka i aranžerka – i pokazati umjetničku svestranost koju je unijela u svoj prvi solistički album ‘’Heartbeat’’ (PGP RTS).

Kako su najavili iz KIC-a, aa njom će nastupati ekipa izuzetnih muzičara: Vasil Hadžimanov, klavir/klavijature, ujedno muzički producent albuma, Milan Nikolić, kontrabas, Vladimir Kostadinović, bubnjevi, Strahinja Banović, truba, Maja Klisinski, perkusije i prateći glas i Srđan Marković, prateći glas.

Album “Heartbeat” je dobio odlične ocjene muzičkih kritičara širom svijeta među kojima je i pohvala za “najkreativniji vokalni džez album”. S ovim albumom Jelena Jovović se plasira kao jedan od najistaknutijih džez vokala u ovom dijelu Evrope, koji ima prepoznatljiv zvuk.

Muzika na „Heartbeatu“ smještena je između post-bopa i fuzije s jakom povezanošću materijala u akustičnom ambijentu i sveukupnim svingom i gruvom.

Tradicionalni američki džez zvuci vješto su prožeti balkanskim melodijskim motivima, što ovaj album čini jedinstvenim i zanosnim, navode iz KIC-a.

CETINJE I INSTITUICJE KULTURE

Prijestonica Cetinje i državne institucije kulture obilježiće 110 godina od proglašenja Kraljevine Crne Gore pod dinastijom Petrović Njegoš. U godini jubileja, kako je saopšteno, ukazaće na važnost očuvanja nacionalnog identiteta, tradicionalnih vrijednosti stare Crne Gore, posvećenosti kralja Nikole narodu i državi.

Milanka Sredanović, TVCG

OD 20. DO 23. JANUARA

Filmski program Kulturno – informativnog centra “Budo Tomović” sedmi put zaredom prirediće od 20. do 23. januara reviju “Mjuzikl – filmska rapsodija”, za koju iz godine u godinu vlada znatno interesovanje publike.

“U okviru revije predstavićemo poznate klasike ovog muzičko-filmskog žanra, a revija će početi sa američkim mjuziklom Vinsenta Minelija “Amerikanac u Parizu” (1951) u ponedjeljak, 20. januara. U filmu ambiciozni mladi slikar pokušava se pozicionirati u pariškim umjetničkim krugovima”, ističe se u saopštenju KIC-a.

Muzičku komediju “Pal Joey” (1957) o usponu pjevača koji je praćen ljubavnim intrigama prikazaće u utorak, 21. januara, a naredni dan biće u znaku jednog od najpopularnijih i najuspješnijih mjuzikala dobitnika Oskara za najbolju originalnu muziku “Diži sidro” (1945).

Druga verzija holivudskog klasika “Zvijezda je rođena” (1976) o mladoj umjetnici koja preko noći postaje zvijezda zatvoriće reviju u četvrtak, 23.januara.

Projekcije filmova biće organizovane u sali DODEST, sa početkom u 20 sati, a ulaz je besplatan.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1547. u Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič. Sproveo je značajne reforme u Rusiji, ali je ostao poznat po okrutnosti koju je sprovodio prema bojarima u nastojanju da centralizuje vlast i  ubistvu vlastitog sina, zbog čega je dobio naziv Grozni. Osnovao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom 1584. podigao je grad Arhangelsk. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, a potom je pripojio Sibir.

1778 – Francuska je priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave (1775 – 1783). U februaru iste godine u Parizu  je potpisan  sporazum o savezu u tom ratu, a hiljade dobrovoljaca krenulo je da pomogne Amerikancima, među kojima i Lafajet, Sen Simon, Košćuško.

1794 – Umro je engleski istoričar Edvard Gibon, autor djela »Opadanje i propast Rimskog carstva«, koje se smatra jednim od najznačajnijih u svjetskoj istoriografiji.

1832 – Vladika i gospodar Crne Gore Petar II Petrović Njegoš ukinuo je guvernadurstvo, ustanovljeno u vrijeme vladike Danila, koje je postalo jaka proaustrougarska (opoziciona) struja u politici dinastije Petrović.

1916 – Načelnik štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić otputovao je za Skadar nakon opoziva srpske vlade napuštajući vojsku bez pozdrava. Iz Podgorice je saopštio divizijaru Janku Vukotiću: »Kralj je rekao da me vi zastupate na dužnosti načelnika štaba. Tri puka srpske vojske braniće položaje na Bojani i oko Skadra dok odstupi crnogorska vojska«: Na taj način Janko Vukotić je postao načelnik štaba Crnogorske vrhovne komande.

1927 – Umro je srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu (1910). Poznata djela: »Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva«, »Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje«, »Etnogeografske karte jugoslovenskih zamalja«.

1957 – Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najznačajnijih u 20. vijeku. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku gdje je organizovao simfonijski orkestar.

1969 – U centru Praga češki student Jan Palah izvršio je samoubistvo spaljivanjem u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.

1969 – Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima »Sojuz 4« Vladimir Šatalov i »Sojuz 5« Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov prvi put su u istoriji spojili dvije letjelice s ljudskom posadom u orbiti Zemlje.

1976 – Hidroelektrana »Perućica«, »Mratinje«, »Elektroprenos« i »Elektrogradnja« konstituisali su preduzeće »Elektroprivreda Crne Gore« sa sjedištem u Nikšiću.

2001 – U Ljubljani je umro Sergej Krajger, poznati slovenački i jugoslovenski političar iz vremena komunizma. Bio je predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije od maja 1981. do maja 1982.

2005 – U drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, liberalni, prozapadno orjentisani Stjepan Mesić osvojio je drugi mandat, pobijedivši sa 71 odsto glasova kandidatkinju HDZ-a Jadranku Kosor.

2006 – Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović posjetio je Vatikan i razgovarao s papom Benediktom XVI. To je prvi susret jednog crnogorskog predsjednika s poglavarom Rimokatoličke crkve.

2006 – Slovački diplomata Miroslav Lajčak zvanično je imenovan za ličnog izaslanika visokog predstavnika Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Havijera Solane u crnogorskim pregovorima o uslovima za referendum o državno-pravnom statusu Crne Gore.

2007 – Iz Haškog suda saopšteno je da je bosanski Srbin Dragan Zelenović  priznao krivicu za mučenje i silovanje muslimanskih žena u Foči u proljeće 1992. Zelenović se godinama krio u Rusiji, gdje je uhapšen u avgustu 2005. i optužen za ilegalan ulazak u zemlju.

2009 – U 67. godini  umro je ugledni beogradski novinar i publicista Bogdan Tirnanić. Karijeru je započeo kao urednik u beogradskom omladinskom listu »Susret«, a potom je bio novinar i urednik u brojnim štampanim i elektronskim medijima. Objavio je knjige »Beograd za početnike« i »Beograd za ponavljače«. Glumio je u »Ranim radovima« Želimira Žilnika, u seriji »Otpisani«, »Crnom bombarderu« i drugim filmovima.

2009 – Nakon sudara s jatom ptica, avion »Erbas A320« američke avio-kompanije »Ju-Es ervejz«, u kome je bilo 150 putnika i članova posade, bezbjedno je na rijeku Hadson, nedaleko od Njujorka, spustio pilot Česli Salenberger. Eksperti avijacije ocijenili su da je spuštanje putničkog aviona na površinu vode, a da se on pritom ne raspadne – pravo čudo.

2012 – Brod »Kotor«, prvi u obnovljenoj crnogorskoj floti, isplovio je iz Šangaja i zaputio se na prvu plovidbu za poznatu istočnoazijsku pomorsku kompaniju »Panocean«, koja ga je zakupila na godinu dana.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1920 – U Sjedinjenim Američkim Državama stupila je na snagu prohibicija, zakonska zabrana proizvodnje i prodaje akohola.

1993 – U opkoljenom Sarajevu, koje je već mjesecima bilo bez struje i vode, poginulo je osam, a ranjeno 19 ljudi od eksplozije granate koja je pala na mjesto gdje su ljudi čekali u redu za vodu.

2007 – Ujedinjene nacije saopštile su da su u nasilju tokom 2006.  u Iraku poginule 34.000 civila. Istoga dana u bombaškim napadima i pucnjavi u  Bagdadu poginulo je stotinu osoba.

2008 – Evropski parlament odbacio je prijedlog italijanske poslanice Roberte Anđelili kojim je pozvala članice Evropske unije da zabrane muslimanskim učenicama da nose marame u osnovnim školama.

2012 – Arheolozi su u egipatskoj Dolini bogova otkrili grobnicu, staru gotovo 3.000 godina, u kojoj je sahranjena kćerka visokog  sveštenika XXII egipatske dinastije. To je druga grobnica, otkrivena u Dolini bogova nakon iskopavanja Tutankamona 1922.

U VILI GORICA

Uručenje državne nagrade “Oktoih” biće održano u vili “Gorica” u petak, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Prisutnima će se obratiti ministar prosvjete Damir Šehović koji će i uručiti nagrade, predsjednica Žirija Zoja Bojanić-Lalović i Sanja Ognjanović kao predstavnica dobitnika.

Ovo prestižno priznanje za 2019. dobile su Sanja Ognjanović i Desanka Malidžan.

Ognjanović je nastavnica biologije u gimnaziji “Slobodan Škerović”, a Malidžan nastavnica biologije u osnovnoj školi “Radojica Perović”.

Državna nagrada “Oktoih” ustanovljena je 1970. godine i najveće je crnogorsko priznanje za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti vaspitanja i obrazovanja, te učeničkog i studentskog standarda.

U jednoj godini mogu se dodijeliti najviše tri “Oktoih” nagrade.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1559. Elizabet Tjudor, kćerka Henrija VIII i Ane Bolen, krunisana je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu kao Elizabeta I,  jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske. Stupila je na prijesto poslije smrti kraljice Meri I.

1876 –  Odbor Crvenog krsta Crne Gore, nakon što je Knjaževina Crna Gora 1875. primljena u međunarodnu asocijaciju Crvenog krsta, prerastao je u Društvo Crvenog krsta Crne Gore.

1882 –  Na Cetinju je umro crnogorski mitropolit Ilarion Roganović, koji je nakon kratkog boravka u Podgorici prešao na Cetinje gdje ga je 1847. Njegoš rukopoložio. Roganović je izvjesno vrijeme bio i upravitelj Ostroškog manastira. Knjaz Nikola ga je postavio za crnogorskog mitropolita, a posvećen je u Petrogradu 1863. Roganović je nastavio reformu koju je započeo Sveti Petar Cetinjski, po kojoj su popovi morali nositi mantije, puštati bradu, a zabranjeno im je bilo da pašu oružje.

1908 –  Rođen je američki fizičar mađarskog porijekla Eduard Teler. Radio je u atomskoj laboratoriji u Los Alamosu i smatra se izumiteljem američke hidrogenske bombe.

1911 –  U rodnom Trogiru umro je dr Josip Šilojević Slade, poznati arhitekta kojeg je 1880. pozvala crnogorska vlada radi izgradnje značajnih objekata. Prema Šilojevićevim zamislima izgrađeni su: Zetski dom, Austrougarsko poslanstvo, zatim putevi Njeguši-Cetinje i Cetinje-Rijeka Crnojevića i Bar-Virpazar. Po nalogu knjaza Nikole 1883. izradio je prvi urbanistički plan Nikšića, a učestvovao je i u izgradnji drugih značajnih objekata, kao što su Dvorac kralja Nikole u Nikšiću, Saborna crkva, Carev most.

1918 – Rođen je Gamal Abdel Naser, predsjednik Egipta od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih.

1919 – U Berlinu su poslije neuspjelog ustanka ubijene vođe njemačkog radničkog pokreta Roza Luksemburg i Karl Libkneht.

1929 – Rođen je američki baptistički sveštenik Martin Luter King, borac za građanska prava. U borbi za ravnopravnost Crnaca u Sjedinjenim Američkim Državama koristio je gandijevske metode nenasilja i građanske neposlušnosti. Ubijen je 4. aprila 1968. u Memfisu pred početak promocije »Kampanje siromašnih«, koju je pokrenuo početkom te godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964.

1968 – U galeriji »Josip Bepo Benković« u Herceg Novom otvoren je prvi hercegnovski Zimski salon, jedna od najznačajnijih izložbi likovnog stvaralaštva u tadašnjoj Jugoslaviji.

1968 – U Bukovoj poljani umro je Radoslav-Jagoš Vešović, istaknuti prosvjetni radnik, u naučnoj i široj javnosti poznat  po obimnom etnografskom djelu »Pleme Vasojevići«.

1973 – Izraelski premijer Golda Meir razgovarala je u Vatikanu s papom Pavlom VI koji je tom prilikom rekao da podržava međunarodni status Jerusalima. Bio je to prvi susret jednog predsjednika vlade jevrejske države s poglavarom Rimokatoličke crkve.

1992 – Evropska zajednica priznala je bivše jugoslovneske republike Sloveniju i Hrvatsku kao nezavisne države.

1998 – Pristalice Momira Bulatovića, okupljene pred zgradom Skupštine Republike Crne Gore, treći dan demonstrirale su nezadovoljstvo zbog, kako su tvrdili, izborne krađe u drugom krugu predsjedničkih izbora. Demonstranti su tražili raspuštanje parlamenta i ponavljanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Oko 18 sati i 30 minuta krenuli su ka zgradi Vlade Republike Crne Gore. U pokušaju nasilnog ulaska u zgradu Vlade sukobili su se demonstranti i policija koja je, sprječavajući njihov rušilački pohod, upotrijebila suzavac. U haosu je došlo do eksplozije bombe u kojoj je ranjeno 40 policajaca i pet civila. Napad demonstranata na policiju ponovljen je i ispred zgrade predsjednika Republike, nakon čega je miting zabranjen.

1998 – Polaganjem zakletve stupio je na dužnost novi predsjednik Republike Crne Gore Milo Đukanović, koji je u drugom krugu predsjedničkih izbora, nakon poziva političkog lidera Liberalnog saveza Crne Gore Slavka Perovića da članstvo te stranke glasa za Đukanovića, odnio pobjedu nad protivkandidatom Momirom Bulatovićem, dotadašnjim predsjednikom Republike Crne Gore. Svečanoj sjednici  Skupštine Republike Crne Gore u Vladinom domu na Cetinju prisustvovali su, pored domaćih zvanica iz političkog i javnog života, i ambasadori i otpravnici poslova 56 zemalja, delegacije Evropske unije i OEBS-a, a skup je pratilo 220 novinara i snimatelja domaćih i stranih novinskih agencija.

1999 – U selu Račak na Kosovu pronađena su tijela 45 Albanaca, za čije su ubistvo optužene srpske snage bezbjednosti. Iako ekspertiza finskih patologa, koje je angažovala Evropska unija, nije dokazala da se radi o masakru nad civilima, taj događaj  presudno je uticao na donošenje odluke o bombardovanju Jugoslavije od strane NATO-a 1999. i jedna je od najznačajnijih tačaka optužnice koju je protiv bivšeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića podigao Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu.

2006 – Za predsjednicu Čilea izabrana je Mišel Bašele, prva žena šef države u Latinskoj Americi koja nije došla na vlast zahvaljujući reputaciji svog supruga.

2006 – Svemirska kapsula koja sadrži prve primjerke prašine kometa, nakon putovanja po svemiru dugog gotovo pet milijardi kilometara, spustila se u američku vojnu bazu u Utahu. Spuštanjem kapsule završeno je sedmogodišnje putovanje Nasinog svemirskog broda “Stardast” u cilju proučavanja našeg planetarnog sastava.

2008 – Papa Benedikt XVI odložio je planiranu posjetu prestižnom državnom univerzitetu “La Sapienca” u Rimu zbog protesta studenata i profesora da im se obrati. Obrazloženje je bilo da “nauci nije potrebna religija”.

2010 – Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je da su Crna Gora i Kosovo uspostavili diplomatske odnose razmjenom pisama ministara vanjskih poslova Milana Roćena i Skendera Hisenija. Na vijest o uspostavljanju diplomatskih odnosa Crne Gore i Kosova, Ministarstvo inostranih poslova Srbije uputilo je istoga dana “oštar demarš” predstavniku Vlade Crne Gore u Beogradu i naložilo hitno povlačenje ambasadora Srbije iz Crne Gore Zorana Lutovca na konsultacije u Beograd. Crnogorskoj vladi istovremeno je ispostavljen račun  od milion i petsto hiljada eura za rentiranje vile “Crnogorka” na Dedinju u kojoj se nalazi crnogorska ambasada i rezidencija ambasadora.

2011 – Naoružani napadači u Tunisu pucali su nasumice iz automobila, a zatvorenici organizovali masovno bjekstvo iz zatvora . Haos u toj zemlji nastao je nakon zbacivanja s vlasti predsjednika Ben Alija i njegovog bjekstva iz zemlje.

2012 – Šef Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun pozvao je sirijskog predsjednika Bašara El Asada da, kako je kazao, „prestane da ubija“ svoj narod, dok je lider Sirije ponudio amnestiju za kako je rekao, zločine počinjene u vrijeme desetomjesečnih protesta protiv njegove vladavine.

2013 – U Tokiju je, u 82. godini, umro japanski filmski reditelj Nagisa Ošima, poznat po provokativnim filmovima „U carstvu čula“ (1976) i „Srećan Božić gospodine Lorens“ (1983). Važio je za reditelja „novog talasa“ koji se tokom čitave karijere bavio kontroverznim društvenim pitanjima  – od kapitalizma i rasizma do homoseksualnosti. Posljednji njegov film „Tabu“ (1999) govori o gej samurajima.

2014 – U 69. godini umro je engleski glumac Rodžer Lojd Pek, najpoznatiji po ulozi Trigera u kultnoj britanskoj seriji „Mućke“. Pek je ostvario zapažene uloge i u seriji „Doktor Hu“, i u filmu „Hari Poter“. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1912 – Tokom italijansko-turskog rata (1911-1912) prvi put su bačeni iz aviona propagandni leci.

1932 – U Podgorici je izašao prvi broj mjesečne revije za kulturu »Nova luča«. Urednik revije bio je Milivoje Matović.

1948 – Na Cetinju je štampan prvi broj lista »Prosvjetni rad«,  odgovorni urednik bio je Danilo Lekić.

1997 –  Feribot »Sveti Stefan« barske Prekookeanske plovidbe završio  je posljednju plovidbu. Nakon dugogodišnjeg rada, legendarni feribot isječen je i predat nikšićkoj Željezari.

2005 – Rodivši blizankinje u šezdeset sedmoj godini, Rumunka Adrijana Ilijesku postala je najstarija porodilja na svijetu. Prethodni rekord držala je jedna Italijanka koja je u 62. rodila dječaka.

2007 – U Bagdadu su vješanjem pogubljena dvojica saradnika bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina, što je nakon njegovog vješanja izazvalo novi talas osuda  zemalja koje se protive smrtnoj kazni.

2014 – U Beogradu su uhapšeni bivši pripadnici srpske državne bezbjednosti Ratko Romić i Milan Radonjić zbog sumnje da su učestvovali u ubistvu novinara Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. 

POLITIČKA ODLUKA ILI…

Američki reditelj Spajk Li predsjedavaće žiriju ovogodišnjeg Kanskog filmskog festivala, objavili su danas organizatori.

Direktor Kanskog festivala Tjeri Fremo rekao je za radio RTL da imenovanje prvog crnog predsjednika žirija u Kanu nije politička odluka, već “poruka univerzalnosti”.

Organizatori se nadaju se da će provokativni američki reditelj “razmrdati” okupljanje svjetske filmske elite.

Li je rekao da mu je čast da bude “prva osoba iz afričke dijaspore” izabrana za prestižnu poziciju.

Spajk Li (62) je jedno od najvećih imena američke nezavisne produkcije i autor filmova među kojima su “She’s Gotta Have It” (1986), “Malcolm X” (1992) ili “Inside Man” (2006).

Godine 2018, film “BlacKkKlansman” Spajka Lija osvojio je Veliku nagradu u Kanu.

Kanski filmski festival biće održan od 12. do 23. maja 2020. godine. Imena ostalih članova žirija biće saopštena u aprilu.

“MINISTAR”

Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je novi roman Stefana Boškovića ”Ministar”.

U Boškovićevom romanu prati se život Valentina Kovačevića – ministra kulture Crne Gore kroz devet turbulentnih dana u kojima se bori s poteškoćama poslovnih pritisaka, kulturnih običaja, administracije i neizbježnog dna porodične istorije. I sa sobom samim.

“Bošković piše filmski brzo i literarno studiozno, elementi političkog trilera, noira, psihodelije i melanholije čovjeka i društva u tranziciji organski a nepredvidljivo rastu jedno iz drugoga pa se svako malo čitatalac može zapitati ko je ovdje lud: Ministar, društvo ili on sam. Na tako teška pitanja nema lakih odgovora, pa kolikogod ova knjiga bila opčinjavajuća, njezin je efekt secirajući i otrežnjujući: i čovjek i društvo se otkrivaju u svoj svojoj bijedi i raskoši, u neskladu i težnji da se dosegne žuđena normalnost i mir”, piše u recenziji Kruna Lokotara.

Dizajn korica Boškovićevog romana radio je Siniša Radulović.  

KARADAGLIĆ

Crnogorski gitarista Miloš Karadaglić kaže da je emocija glavni motiv njegove muzike, jer bez nje, kako dodaje, ne bi postojalo ništa.

Veliki je broj koncerata koji se dešavaju iz dubine duše i u neponovljivom, posebnom momentu. Svaka dvorana ima drugačiju energiju, kaže Karadaglić.

“Nastup u Podgorici, u mom rodnom gradu, uvije je nešto posebno”, navodi Karadaglić.

Karadaglić je prošle godine objavio četvrti studijski album “Glas tišine”, koji je satkan od komercijalnog i klasičnog zvuka.

Vodilja na putu ka uspjehu je gitara, koja mu je od dječijih dana bila omiljena igračka, prijatelj i nešto u čemu se pronašao.

Tvrodglavost i odlučnost vuku korijene iz crnogorskog podneblja i mjesta odakle potiče, jedan od najznačajnijih ambasadora crnogorkse kulture.

I ova godina biće ispunjena velikim koncertima i turnejama. Već u januaru Miloš Karadaglić nastupiće u Velikoj Britaniji, u martu ga čeka Amerika i na proljeće Azija.

Koncerti su nešto što ga najviše raduje i u čemu uživa.

Nataša Nikčević, TVCG

KNJIGA O BRANKI BOGAVAC

Knjiga “Branka Bogavac – vitez umjetnosti i književnosti” koju je priredila Jovana Došljak, a i izdanju Centra za kulturu Petnjica, izašla je iz štampe krajem prošle godine i donijela zanimljive intervjue i prikaze o radu poznate književnice i novinarke.

Došljak navodi da je knjiga koncipirana iz tri dijela: intervjui koje je različitim povodima književnica i novinarka Branka Bogavac davala u proteklom periodu, prikazi njenih knjiga, govori povodom njih i prilozi sa fotografijama.

“U svakom poglavlju su samo odabrani intervjui, tekstovi i fotografije, ali sve to na upečatljiv i osoben način predstavlja Branku Bogavac i njeno stvaralaštvo”, ističe Došljak.

U jednom od intervjua Biljana Krgović navodi da je Bogavac rijetka Crnogorka koja na dostojan način predstavlja Crnu Goru i njenu kulturu.

“Žena koja je čitav svoj radni vijek u istoj kondiciji i sa istom ljubavlju radila, i danas radi, da nam približi tokove svjetske literature, politike i kulture kroz brojne intervjue sa poznatim ličnostima dvadesetog i sa početka 21. vijeka. Poliglota, lčnost širokih vidika, sa izrazitom intelektualnom konturom, prijatelj svih ljudi dobre volje, širokog srca kao crnogorske planine, bistrog oka kao naše rijeke”, ističe Krgović.

Branka Bogavac je u intervjuu sa Vlatkom Simunovićem istakla da oni koji rade intervjue znaju da je to veoma delikatan dio publicistike.

“U mojoj novoj knjizi ‘Crna Gora u Parizu’, ta delikatnost nije bila u formi i strukturi intervjua, nego i u činjenici da se putem intervjua predstavi Crna Gora u glavnom gradu jedne velike i prijateljske zemlje – Parizu”, kaže Bogavac.

U knjizi je dat i opis susreta Bogavac i pisca Horhe Luisa Borhesa, a iz intervjua Biljane Bošnjak.

“Kada sam išla na taj sastanak umirala sam od straha: da li ću biti na visini toga živog mita, čovjeka koga su obožavali širom planete. Ubeđivala sam sebe da više nikada neću praviti razgovore zbog te neizdržive teme. Međutim, čim smo počeli da razgovaramo, strah je nestao, sve je bilo tako jednostavno i fantastično. Kao da smo se već poznavali. On je odgovarao smireno, polako divnim francuskim jezikom. Kad sam izgovorila riječ Magbet na srpskom, ispravio me je i izgovorio na engleskom. U jednom momentu, zatražio mi je čašu vode kao od nekog bliskog”, priča Bogavac u intervjuu.

Bogavac je imala mnogo značajnih ličnosti među sagovornicima, a kako ističe u jednom intervjuu, njeni saogovornici su porijeklom iz mnogo različitih zemalja, ali nikada nije propustila priliku da postavi neko pitanje o Crnoj Gori.

“Pošto sam prethodno pokazala moje interesovanje za njihove zemlje, oni su uzvraćali poklonom neke vrijedne misli. Moji tekstovi su objavljivani širom Evrope preko književne revije Lettre internationale…Mislim da bih mogla da sažmem neku vrstu pouke iz svih ovih objavljenih knjiga razgovora, tekstova, susreta koja se sastoji u jednostavnosti i veličanstvenosti ljudske egzistencije. Umjetnost se uvijek stvara u slavu postojanja, čak i onda kada se radi o rušenju i stradanju… Ali ljepota života uvijek izbije iz velikih stvaralaca zato što je život veći i tajanstveniji od sile mraka”, poručila je Bogavac u intervjuu.

U drugoj cjelini knjige – svojevrsnog zbornika nalaze se tekstovi, prikazi, ocjene knjiga Branke Bogavac. Tu su prilozi sljedećih autora: Draška Ređepa, Branke Vujović, Branka Maširevića, Mila Pavlovića, Jezdimira Radenovića, Ljubete Labovića, Miraša Martinovića, Vide Ognjenović, Sretena Perovića, Moma Dimića, Ljiljane Zeković, Dobrašina Jelića, Saše Radunovića, Gordane Leković, Sonje Tomović-Šundić, Draška Došljaka, Vesne Kilibarde, Zorice Joksimović, Slađane Kavarić, Slobodana Vukovića.

Branko Maširević u jednom od svojih eseja o Brankinim knjigama ističe: „Ova se knjiga čitalački doživljava kao čitanka za djecu i odrasle, za osjetljive, za one koji imaju brigu o svijetu i brigu o duši”.

Jezdimir Radenović o Brankinim “Razgovorima u Parizu” zapisuje: “Možda su razgovori sa poznatim i najpoznatijim piscima, najbolja propaganda književnosti. Ovo je utoliko tačnije što se nalazimo u prvoj, primitivnoj, fazi internetske civilizacije koja je naglo ukinula svetost čitanja tako da se danas pravi čitaoci, izgleda nam, nalaze u profesionalnoj sferi, dok se oni drugi prepuštaju prividu brzojavnog teksta. Zato se razgovori Branke Bogavac čitaju s dužnom pažnjom jer se u njima nalazi ono bez čega bi jedno ozbiljnije istraživanje pisca i njegovog djela bilo nekompletno. S druge strane, količina njene intelektualne radoznalosti i informisanosti, nastoji da nađe kopču sa istovjetnom količinom radoznalosti i informisanosti upućenog čitaoca… Ima toliko fragmenata u razgovorima Branke Bogavac kojima će se upućeni čitalac vraćati kao što se vraća knjigama koje su obilježile njegov život, ali i ima toliko fragmenata koji mogu stvoriti pisca. Ova je knjiga stoga svojevrstan i bogat rječnik ideja koje strukturiraju ne samo našu književnu, nego i mnogu drugu, aktuelnu misao”.

Književnik Miraš Martinović je u više navrata pisao i govorio o Brankinim knjigama. On podvlači da je Branka svoj najplodniji radni vijek iskoristila na najbolji način, susretima sa značajnim ličnostima različitih umjetničkih profila, njihovim sudbinama koje su obilježene posebnim znakom, ali i istorijskim prilikama, duhom vremena, okolnostima u kojima su se ostvarili njeni sagovornici.

Vida Ognjenović, čiji tekst je u ovoj knjizi, je rekla da čitajući “Razgovore iz Pariza”, zadobijemo neko čudno, nadmoćno osjećanje da sami stupamo u razgovor sa ovim mudrim ljudima.

“Ta knjiga jeste jedna vredna ‘slika jednog vremena’. Ona se čita lako, ali se pročitava teško. Ovo je knjiga za iščitavanje, za proveru nekih sopstvenih zamisli, za poređenje, za očišćenje od nanosa svakidašnje prašine i terora gluposti”, poručuje Ognjenović.

Akademik Sreten Perović kaže da je knjiga Bogavac “antejski vezana za Crnu Goru, ali i tu nadmoćnu pupčanu vrpcu rasteže po globusu kao da bi htjela da se oslobodi domovinskih omči i lanaca, kao da želi da se odcijepi i od dvodomovinske sebe – rođene Crnogorke i prirođene Francuskinje. U tim unutarnjim preplitanjima i ‘raskolima’, čijih dubinskih zamki možda i nije uvijek svjesna, nalaze se motivi za njenu toliku intelektualnu zainteresovanost i angažovanost, za njeno istinsko pjesništvo”.

Prof. dr Sonja Tomović Šundić, osvrćući se na Brankino stvaralaštvo, piše: “Njena knjiga ‘Od beznađa do nade’ fascinantna je po mnogo čemu. Iznenađenje za naš duh i intelekt. Po autorima koje je Branka Bogavac intervjuisala, po znalački odabranim tematima razgovora, po nevjerovatnim sudbinama njenih sabesjednika. Sve u svemu, ideje o umjetnosti, politici, životu do kojih dolazimo kroz Brankina pitanja predstavljaju zaokruženu mudrost velikih autora, pročišćena iskustva, ovjerena kroz stvaralački rad i umjetnost. Dakle, jednostavno. Njihova znanja nisu preuzeta iz knjiga, ona su istinita ne samo u smislu forme već duboke unutrašnje veze sa klicom života”.

Prof. dr Vesna Kilibarda kaže da Bogavac ne bi zaslužila visoku publicističku reputaciju koju danas nesumnjivo ima da je svoje ambicije svela samo na izbor znamenitih ličnosti i na po koju fotografiju u njihovom društvu.

“Kod Branke nema ni trunke pomodne i površne malograđanske želje za ispraznim i kratkotrajnim medijskim publicitetom, čega smo često svjedoci u svakom od savremenih masovnih medija”, ističe Kilibarda.

Gordana Leković u jednom od svojih tekstova konstatuje da cjelokupno stvaralaštvo Branke Bogavac Le Comte predstavlja trajni doprinos kulturi Crne Gore, ujedno njenoj velikoj afirmaciji u Evropi i svijetu.

Knjiga Branke Bogavac “Deset Nobelovaca” – piše prof. dr Draško Došljak – je , zapravo, govor vjekova. Na njenim stranicama su slike epoha koje najrječitije zbore o ljudima i knjigama. Poslije ove knjige obogaćeni smo novim intelektualnim sadržajima.

O Brankinoj posljednjoj knjizi “Susret je najveći dar”, Zorica Joksimović je podvukla da “hodajući kroz vrijeme, tankom granicom između ljepote i muke, ljubavi prema knjizi i tegobnog života, privatnih i javnih odbrana onoga što se braniti može, Branka Bogavac slikovito oblikuje golema simbolička sjećanja”.

Slobodan Vuković o istoj Brankinoj knizi kaže da nam je darivala značajno memoarsko štivo.

I Miraš Martinović je istakao da zbog ovakve knjige je vrijedjelo živjeti, putovati, trošiti sebe i novac, jer sve na tim stranicama pulsira životom.

U Prilozima ove vrijedne knjige se nalaze fotografije sa Brankinih susreta, odabranih, sa svojim sagovornicima iz različitih vremenskih perioda.

Treba napomenuti da se u knjizi, pored uvodne pjesme Alena Boskea posvećene Branki, nalaze još tri pjesme koje su joj posvećene, autora: Rada Jolića, Enesa Halilovića i Zorice Joksimović.

Knjiga “Branka – vitez umjetnosti i književnosti”, na oko 300 stranica, donosi, kroz intervjue, Brankina razmišljanja na različite teme. U oko četrdesetak ogleda, zapisa i studija date su ocjene, a one su najpozitivnije, o dosadašnjim knjigama Bogavac. Te ocjene dolaze od onih koji u kontinuitetu prate stvaralaštvo Branke Bogavac ( Branko Maširević i Miraš Martinović) do onih drugih naučnika, književnika koji su visoko ocijenili Brankine knjige. I ova knjiga, lijepo koncipirana od strane priređivača Jovane Došljak, potvrđuje da je Branka Bogavac autorka knjiga neprolazne vrijednosti. Ova knjiga će biti i podstrek za nova čitanja Brankinog stvaralaštva.

“Među vitezovima umjetnosti” – piše Dragan Mitov Đurović, u Predgovoru ove knjige – “čija imena svijetle mjesto časno zauzima Branka Bogavac, čovjek-žena naših dana, koja je sabrala – napisala biblioteku u kojoj traju velikani iz dva vijeka sa kojima je pričala, a ‘sama potreba za pričom vječno traje”.

Branka Bogavac je i dobitnica prestižne nagrade Francuske – Ordena viteza umjetnosti i književnosti 2013. godine. Otuda, razumljivo, i naslov ove knjige.

Recenzenti knjige su mr Amer Ramusović i Dragan Mitov Đurović, a idejno rješenje korica je uradio mr Irvin Masličić.

Izvor “Komuna”

  • Janović: Osuđujem govor mržnje bez izuzetka, huligane oštro kazniti
    on 10/09/2025 at 20:28

    Nakon pisanja medija da je sa bratom, šefom ANB-a Ivicom Janovićem prisustvovao utakmici na Maksimiru u Zagrebu gdje su navijači uzvikivali "Ubij Srbina", poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović kazao je da govor mržnje osuđuje i da će se uvijek među 20.000 ljudi naći huligani koje treba oštro kazniti.

  • Pižurica: Janovići nijesu nacionalisti, skandiranje u Zagrebu sramotno, a ćuti se o Beogradu
    on 10/09/2025 at 20:19

    Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica saopštio je da šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore Ivica Janović, kao i poslanik PES-a Tonći Janović nijesu nacionalisti, te da je skandiranje u Zagrebu za osudu, ali nije pošteno da se ćuti o napadima u Beogradu na Srbe koji misle drugačije.

  • Leković: Odluka SAD je presuda trulom savezu politike, pravosuđa i kriminala koji je nekada vladao u Crnoj Gori
    on 10/09/2025 at 18:59

    Momčilo Leković, poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore pozdravio je odluku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da Vesni Medenici i Milu Božoviću zabrane ulazak u njihovu zemlju. Ovo je za našu zemlju više od mjere, ovo je novi javni šamar svim političkim i kriminalnim strukturama koje su Crnu Goru decenijama držale zarobljenu, držeći je na koljenima pred korupcijom i organizovanim kriminalom, poručio je Leković.

  • Martin Ivanoviću: Irska podržava politiku proširenja i evropski put CG
    on 10/09/2025 at 18:09

    Proces proširenja biti među važnim prioritetima tokom irskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2026, kazao je premijer te zemlje Mihal Martin tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem u Dablinu. Dodao je da Irska snažno podržava politiku proširenja i evropski put Crne Gore, te da je spremna da pruži svu potrebnu pomoć.

  • Adžović: Crna Gora ostaje posvećena jačanju saradnje sa UAE
    on 10/09/2025 at 17:21

    Saradnja između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) predstavlja primjer snažnog partnerstva koje se intezivno razvija u više oblasti od zajedničkog interesa, poručila je ministarka javnih radova Maida Adžović na sa sastanku sa otpravnikom poslova a.i. ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, Jusufom Almazroueijem.

  • Može li veting u pravosuđu bez ustavnih promjena?
    on 10/09/2025 at 05:54

    Sprovođenje vetinga u pravosuđu bez izmjena ustava donošenjem zakona nije izvodljivo jer je prema najvišem pravnom aktu sudijska funkcija stalna i može se prekinuti samo u posebnim slučajevima, kazao je Radiju Crne Gore profesor Blagota Mitrić. Pojašnjava da je i do sada bilo mogućnosti da se nadgleda rad nosilaca sudsko-tužilačke vlasti. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da je veting neophodan, ali da se sa njime kasni jer je stanje u pravosuđu, kako ocijenjuje, zabrinjavajuće.

  • Odžić: Knežević “ne izađe s utakmice” nikad kad su napadani drugi.
    on 09/09/2025 at 19:13

    Zamjenik predsjednika SDP-a i predstavnik evropskog saveza Petar Odžić kazao je da predsjednik DNP-a Milan Knežević nikad nije izašao sa utakmice kada su napadani drugi. Poručio je vlasti da neće uspjeti da nametnu nacionalističke teme, da bi sakrili krah rezultata ove vlade.

  • Miličić: Predsjedniče, zašto poniženo ćutite dok viču ‘ubij Srbina’?
    on 09/09/2025 at 14:12

    Portparol Nove srpske demokratije (NSD) Mirko Miličić upitao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zašto poniženo ćuti dok viču “ubij Srbina”?

  • Mlade generacije treba da prestanu da žive u sjenci neprijatne istorije
    on 09/09/2025 at 13:42

    Poslanik PES-a Vasilije Čarapić poručio je na društvenoj mreži "X" da mlada generacija uCrnoj Gori nema dilemu kakvu budućnost želi za svoju zemlju, a to je Crna Gora u EU.

  • Bogdanović: Skandiranje navijača u Zagrebu civilizacijska sramota
    on 09/09/2025 at 13:24

    Šef Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović poručio je da kada sport, koji bi trebalo da spaja, postane pozornica za pozive na smrt, tada više ne govorimo o navijanju, već o kolektivnom poricanju ljudskosti.

  • Đuranović: Podaci porazni, na 100 eura uvezene hrane izvezemo 7,7 eura
    on 10/09/2025 at 09:18

    U Crnoj Gori je došlo do pada prodaje domaćih proizvoda, dok je količina uvezenih prehrambenih proizvoda u Crnu Goru porasla u odnosu na prošlu godinu, kazao je za TVCG Milutin Đuranović, predsjednik Odbora udruženja poljoprivredne i prehrambene industrije privredne komore... Kaže da je u prvoj polovini godine na uvoz potrošeno 493 miliona, odnosno 51 miliona više nego prošle godine...

  • Sindikati Aerodroma: Vlada da podrži uspješno državno preduzeće, a ne da traži koncesionara
    on 10/09/2025 at 08:28

    Predstavnici sindikalne organizacije Aerodroma Crne Gore ističu da aerodromima ne treba koncesionar koji će se bogatiti u Crnoj Gori, već Vlada koja će podržati već uspješnu državnu kompaniju.

  • Komisija: SDT i Privredni sud da ispitaju prodaju Rudnika boksita
    on 10/09/2025 at 05:46

    Skupštinska Komisija za kontrolu i praćenje privatizacije zatražila je od Specijalnog državnog tužilaštva informaciju o mogućim zloupotrebama u privatizaciji i stečaju Privrednog društva Rudnici Boksita A.D. Nikšić. Od Privrednog suda komisija očekuje da ubrza postupak i namiri potraživanja povjerilaca sa što većom vrijednošću imovine i umanji troškove.

  • "Energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja"
    on 09/09/2025 at 14:04

    Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i ministar energetike Italije Gilbert Pichetto Fratin zaključili su da su energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja, razvoja obnovljivih izvora i jačanja ekonomskih veza između Crne Gore i Italije.

  • Ministarstvo javne uprave pokreće javnu raspravu o Nacrtu nacionalnog akcionog plana
    on 09/09/2025 at 13:38

    Ministarstvo javne uprave poziva sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, strukovna udruženja, političke subjekte, nevladine i međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029.

  • Kordić: Posjeta delegacije Vlade Bugarske prvi konkretan korak ka uspostavljanju direktne avio-linije sa Crnom Gorom
    on 09/09/2025 at 11:43

    Prilikom zvanične posjete delegacije Vlade Bugarske na čelu sa premijerom Rosenom Željazkovim, ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić održala je sastanak sa bugarskim ministrom turizma Miroslavom Boršošem. To predstavlja, kako je istakla Kordić, nastavak dijaloga o unapređenju bilateralne saradnje i uspostavljanju direktne avio-linije između Crne Gore i Bugarske, koji je Kordić započela tokom zvanične posjete Sofiji u februaru ove godine.

  • Rajčić: Privrednici u Crnoj Gori još uvijek ne prepoznaju punu vrijednost mentorske podrške
    on 09/09/2025 at 11:16

    Vlasnici mikro, malih i srednjih preduzeća često nisu u mogućnosti da objektivno sagledaju probleme u svom poslovanju, ali se tokom procesa mentoringa, koji kao nefinansijski vid podrške omogućava Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA), vrlo brzo identifikuju ključna područja koja zahtijevaju unapređenje i na kojima je potrebno raditi. To je, u intervjuu za PR Centar, istakao sertifikovani mentor Vladimir Rajčić.

  • Građani prvi put mogu ulagati u obveznice – zarada veća od bankarske štednje
    on 09/09/2025 at 05:51

    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.

  • "Crna Gora vodi odgovornu i održivu ekonomsku politiku"
    on 08/09/2025 at 14:33

    Tim Ministarstva finansija, predvođen ministrom Novicom Vukovićem, sastao se sa izvršnim direktorom Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda Jeroenom Clicqom, kako bi razmijenili mišljenja o ključnim ekonomskim reformama i izazovima koje Crna Gora sprovodi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Radović: CBCG pouzdan partner u očuvanju stabilnosti i sprovođenju evropskih standarda
    on 08/09/2025 at 14:26

    Centralna banka (CBCG) je u potpunosti posvećena sprovođenju reformi i integraciji u evropski finansijski sistem, saopštila je guvernerka vrhovne monetarne institucije Irena Radović.