PROJEKAT YOUNG@OPERA

Moderna Dzumbus opera krece turneju po Crnoj Gori u nekoliko gradova a 12.decembra predstavice se u Bijelom Polju.

Prvi put u Crnoj Gori bice prikazana moderna i jedinstvena opera Dzumbus u produkciji Operose u okviru Young@Opera projekta, kojki je podrzala Kreativna Evropa. Partneri projekta su Opstina Herceg Novi i Kolarceva zaduzbina iz Beograda.

Opera Dzumbus bice izvedena u Bijelom Polju u cetvrtak, 12. decembra, u velikoj sali Centra za kulturu u 19 sati.

“Opera Dzumbus predstavlja spoj savremenog i klasicnog operskog izraza sa isprepletanom pricom punom preokreta i intriga. Kompozitorka Milica Ilic zajedno sa libretistom Jovanom Stamatovic-Karic, dirigentom Bojanom Radivojevic, i rediteljom Patrikom Lazicem, smestila je ovu tradicionalnu formu u moderan kontekst”, navodi se u saopstenju.

Radnja ove opere sa elementima drame, obuhvata mnogobrojne zivopisne likove sa problemima i izazovima organizovanja jednog vaznog dogadaja.

“Sahrana je zavrsena. Kompozitorka, reditelj i pevac su nastradali u saobracajnoj nesreci. Sada su inspicijent Sara i producent Goran sami sa projektom koji treba zavrsiti. Sara je zabrinuta kako sada da se nosi sa celom situacijom, jer je do sada bila zaduzena samo da donosi kafu glavom reditelju. Saznajte kako ce izgledati opera u ovakvoj organizaciji.”

U okviru projekta Young@Opera, opera Dzumbus zavrsila je svoju turneju po Bugarskoj, a u Crnoj Gori ocekuje se nekoliko nastupa tokom decembra koji ce tek biti najavljeni.

Projekat Young@Opera ima za cilj da podrzi mlade operske umetnike, promovise razvoj regionalnih i lokalnih operskih mogucnosti i obuhvata teritorije Crne Gore, Bugarske, i Srbije. Cilj ovog projekta je da mladima priblizi operu i predstavi novi dozivljaj opere. Mladi kreativni tim umetnickih direktora odabrao je nove talente i pruzio im priliku da nastupaju pred velikim brojem ljudi.

Vukoman Kljajevic, Radio CG

CUVENI POPARA

Televizijski i pozorisni glumac, knjizevnik i aforisticar Zoran Rankic preminuo je u 85. godini u Beogradu poslije duge i teske bolesti, saznaje RTS.

U javnosti ce najvise ostati upamcen kao Nikola Kalabic u seriji “Posljednji cin” i cuveni Popara iz “Srecnih ljudi”.

Glumac je, kako saznajemo, prije desetak dana doziveo tezak mozdani udar, a imao je i drugih zdravstvenih problema.

Ostvario je brojne uloge u filmovima i teatru.

Igrao je u filmu Zdravka Sotre “Neprijatelj naroda”, filmovima “Klopka za generala”, “Peta kolona”, “Zakletva”.

Na sceni BDP-a odigrane su njegove drame “Skretnica” i “Kalemegdanci”, i to u njegovoj reziji.

Posljednjih godina ostvario je manje uloge u serijama “Ljubav, navika, panika”, “Bijela lada”, “Moj rodak sa sela”.

SINOC ZAVRSEN

Cetvrti po redu Podgorica film festival, koji je zavrsen sinoc, tokom sest dana trajanja prikazao je neke od najatraktivnijih nagradivanih filmova i ugostio nekoliko hiljada ljubitelja sedme umjetnosti.

Kako navode organizatori festivala, ovogodisnje projekcije pratila je rekordna posjecenost publike, pa su neki filmovi reprizirani zbog velikog interesovanja.

“Reputaciju Festivala, kao kulturnog dogadaja koji se istice u Glavnom gradu, dodatno ucvrscuju imena koja gostuju, sto kao laureati, sto kao panelisti. Ove godine, svakodnevno su odrzavane panel diskusije sa predstavnicima filmske umjetnosti koje su zainteresovanima bile pravo kulturno okrepljenje”, navodi se u saopstenju.

Direktor PFF-a Andro Martinovic, na zatvranju festivala zahvalio se publici na strpljenju i prisustvu, isticuci koliko je Festival “porastao” za cetiri godine.

“Kada smo pokrenuli Festival, posli smo od utiska da nam treba vise kvalitetnih sadrzaja i programa. Na pocetku, kao svojevrsnom pilot projektu u saradnji sa Zadrom, imali smo pet gledalaca po filmu. Danas, sale su u najvecem broju termina pune, oborili smo rekord posjecenosti, imacemo u prosjeku vise od stotinu gledalaca po filmu u toku sest festivalskih dana. Hvala vam na toj vrsti podrske, na prisustvu i sudjelovanju”, kazao je Martinovic.

On se posebno zahvalio publici na razumijevanju za odredene tehnicke probleme koji su se desili, uz podsjecanje da je pozoriste privremeno pretvoreno u bioskop sto dalje pokazuje koliko je potrebna ozbiljna infrastruktura u ovom segmentu.

Tokom sest dana filmske smotre prikazano je preko 25 renomiranih ostvarenja, 14 premijera, a filmovi koji su osvojili podgoricku publiku predhodno su pustani u Kanu, Berlinu, Veneciji, Torontu, Roterdamu, Sarajevu.

Organizatori festivala, NVO Podgorica film festival i Crnogorska kinoteka, nagradu “Kino oko” dodijelili su specijalnom gostu – Manuelu Albertu Klarou, cileansko-danskom direktoru fotografije, kome je bio posvecen program “Retrospektiva”.

Ovaj svjetski priznat snimatelj radio je kao direktor fotografije sa mnogim poznatim imenima, a sa Lars fon Trirom je radio na filmovima “Melancholia” i “Nymphomaniac” koji su takode bili prikazani na PFF-u.

Izbor i priprema: C. Durdic

Na danasnji dan 1608. roden je engleski pisac Dzon Milton, koji se smatra najvecim engleskim pjesnikom uz Sekspira. Pristalica Olivera Kromvela i gradanske revolucije, postao je 1649. sekretar za latinski u Kromvelovoj vladi i poceo da pise politicke, religiozne i filozofske pamflete. Svoja najbolja djela napisao je u vrijeme restauracije slijep, siromasan i razocaran u politiku i drustvo. Poznata djela: “Izgubljeni raj”, “Ponovo zadobijeni raj”, “Samson borac”.

1904 – U Briselu i na Cetinju potpisana je trgovinska nagodba izmedu Crne Gore i Belgije. Clan 1. te nagodbe garantovao je da podanici i roba obje drzave uzajamno uzivaju prava najvise povlascene zemlje u pogledu trgovine, pomorstva i carina.

1910 – Umro je srpski pisac Laza Kostic, koji je u poeziju unio nove i smjele oblike i obogatio srpski knjizevni jezik novim izrazima. Bio je zacetnik srpske avangardne lirike, a nekoliko njegovih pjesama spada u najbolja ostvarenja srpskog romantizma. Izvjestavao je za njemacke novine sa crnogorsko-turskog fronta 1877/78. i 1885, kada je izvjesno vrijeme bio i urednik “Glasa Crnogorca”. Na Cetinju je napisao i dramu “Gordana”. Poznata djela: pjesma “Santa Maria della Salute” i drame “Maksim Crnojevic” i “Pera Segedinac”.

1985 – Generalna skupstina UN jednoglasno je prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuduju kao kriminal.

1990 – U Crnoj Gori su, poslije vise decenija jednopartijskog sistema, organizovani prvi visestranacki izbori. Izbori su bili raspisani za predsjednika Crne Gore, crnogorski parlament i opstinske skupstine. Na izborima su ucestvovali Savez komunista Crne Gore, Savez reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru i Narodna stranka.

1990 – Na prvim visestranackim izborima u Srbiji nakon 45 godina vladavine komunista, pobijedila je Socijalisticka partija Srbije (bivsi komunisti), a za predsjednika Srbije izabran je lider te partije Slobodan Milosevic.

1994 – Partija “Sin fejn”, politicko krilo Irske republikanske armije, prvi put je poslije vise od 70 godina otpocela mirovne razgovore s britanskom vladom.

2007 – U bolnici “Danilo I” na Cetinju otvoreno je Odjeljenje za humanu reprodukciju, jedino odjeljenje za vantjelesnu oplodnju u javnom zdravstvu u Crnoj Gori. Autorka tog projekta je dr Tatjana Motrenko Simic, istovremeno i nacelnica odjeljenja, dok je veliku pomoc, posebno u edukaciji kadra, pruzio prof. dr Luka Denaroli iz Bolonje, jedan od najpoznatijih evropskih strucnjaka u oblasti humane reprodukcije i embriologije.

2008 – Na Kosovu je pocelo rasporedivanje pripadnika policijske i pravosudne misije EU, takozvanog Euleksa, koji je od UNMIK-a preuzeo odgovornost u oblasti policije, pravosuda i carina.

2009 – Crnogorski premijer Milo Dukanovic predao je evropskom komesaru za prosirenje Oliju Renu odgovore Vlade na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, sastavljene u dvanaest knjiga na 4.433 strane.

2009 – Na prijemu, koji je hrvatski predsjednik Stjepan Mesic prije odlaska s te funkcije uprilicio za crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovica, konstatovano je da Crna Gora i Hrvatska nemaju otvorenih pitanja i predstavljaju primjer dobre saradnje u regionu. Mesic je istakao da izmedu Crne Gore i Hrvatske nema otvorenih pitanja ili problema koji bi predstavljali prepreku daljem razvoju medudrzavnih odnosa.

2010 – U 86. godini umro je legendarni dzez saksofonista Dzejms Mudi, koji je snimio vise od pedeset solo albuma i svirao s poznatim dzez muzicarima Dizijem Gilespijem, Kvinsijem Dzonsom i Lajonelom Hamptonom.

2011 – Lideri zemalja Evropske unije odlucili su na samitu u Briselu da pregovori s Crnom Gorom o njenom clanstvu u Uniji zapocnu u junu 2012. Evropska komisija dobila je zadatak da odmah pocne s pripremnim poslovima neophodnim za pregovore, a Crna Gora da nastavi da ostvaruje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Odredena su i kljucna pregovaracka poglavlja 23 i 24 o pravosudu i unutrasnjim poslovima. Uz cestitke gradanima zbog odluke Savjeta Evrope, premijer Igor Luksic i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapic slozili su se u ocjeni da je Crna Gora za pet godina prosla put koji ni jedna zemlja nije tako brzo prosla. Komentarisuci to sto pregovore treba poceti najtezim pitanjima – korupcijom i organizovanim kriminalom, Krivokapic je kazao da je u poratnim drustvima to najveci izazov, te da ce nas to pitanje, kako je rekao, cekati i kad budemo u Evropskoj uniji. Briselsku odluku da pregovori s Crnom Gorom pocnu u junu 2012, predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije, lider PZP-a Nebojsa Medojevic ocijenio je kao priliku da crnogorsko drustvo pokaze na djelu da je spremno i sposobno za transformaciju u skladu sa standardima Evropske unije, a izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin da Crna Gora time postaje predvodnik za sve susjedne zemlje koje su u ranim fazama evropskih integracija, te da su pregovori Crne Gore i Evropske unije jos jedna, kako je rekao, pobjeda Zapadnog Balkana.

2011 – Hrvatski predsjednik Ivo Josipovic i premijerka Jadranka Kosor potpisali su na briselskom samitu lidera EU ugovor o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji. Ugovorom je bilo predvideno da hrvatska drzava od cetiri miliona i trista hiljada stanovnika u junu 2013. postane 28. clanica Evropske unije. Pregovore je pocela 2005. i otada do potpisivanja ugovora suocavala se s problemima korupcije i sporog napretka u rjesavanju ratnog nasljeda iz 90-ih, da bi u posljednje tri godine sprovela korjenite demokratske i ekonomske reforme kojima je uvjerila Evropsku uniju da je spremna da bude dio saveza evropskih zemalja. Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompij kazao je na ceremoniji potpisivanja ugovora s Hrvatskom da je ,,Hrvatska pionir, i na ocigledan nacin demonstrira da buducnost Zapadnog Balkana kao cjeline lezi u Evropskoj uniji, te da Unija ostaje posvecena toj perspektivi”. Na istom samitu Srbija nije dobila status kandidata za clanstvo zbog, kako je obrazlozeno, slabog napretka u odnosima s Kosovom. Potpredsjednik srpske Vlade Bozidar Delic, zaduzen za evropske integracije, podnio je zbog toga pismenu ostavku.

2012 – Pobjedom nad ,,Primorcem” iz Kotora 7:6, vaterpolo klub ,,Jadran” iz Herceg Novog osvojio je pobjednicki pehar i cetvrti put osvojio Kup Crne Gore.

Na danasnji dan dogodilo se i sljedece:

1613 – Mletacki Senat donio je dekret o davanju carinskih povlastica Perastanima, ne samo na Primorju vec i u svim mletackim gradovima.

1886 – Roden je americki pronalazac Klarens Birdsej, poznat po pronalasku dubokog zamrzavanja kao nacina za odrzavanje namirnica. Pretpostavlja se da je za svoj pronalazak koristio iskustvo domorodaca s Aljaske.

1917 – Turske trupe predale su Britancima u Prvom svjetskom ratu Jerusalim, koji je pod truskom dominacijom bio od 1517.

1992 – Postujuci sankcije UN protiv SR Jugoslavije Svjetska fudbalska federacija zabranila je jugoslovenskoj reprezentaciji da ucestvuje u kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo u Sjedinjenim Americkim Drzavama 1994.

2012– Snijezna oluja usmrtila je najmanje sest osoba i izazvala haos u saobracaju sirom Balkana.

VELIKA PTICA

Americki lutkar Kerol Spini, poznat po ulogama u televizijskoj seriji za djecu Ulica Sezam, umro je u 86. godini.

Spini je umro danas u svom domu u saveznoj drzavi Konektikat, saopstila je grupa Sezam Vorksop, prenosi BBC.

Izvjesno vrijeme je imao distoniju, neurolosko oboljenje koje karakterisu nevoljne misicne kontrakcije.

U Ulici Sezam tumacio je likove Big Berda (Big Bird) i Oskara Grauca (Oscar the Grouch), od pocetka emitovanja serije 1969.

Penzionisao se prosle godine.

U KC KOTOR

Predstava “Zena koja je skuvala svog muza” bice odigrana u Kotoru, na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Durkovic” u utorak 10. decembra u 19 sati.

U ovoj komediji glume Dordije Tatic, Marija Duric i Andelija Rondovic.

“Zena koja je skuvala svog muza” u izvrsnoj produkciji Korifej teatra je predstava radena po tekstu britanske knjizevnice Debi Izit, u prevodu Dorda Krivokapica, a reziju potpisuje troclani glumacki kolektiv: Marija Duric, Andelija Rondovic i Dordije Tatic.

Predstava je prica o tretiranju zene kao potrosnog materijala i njenoj tradicionalno shvacenoj ulozi servilne domacice.
Prodaja ulaznica po cijeni od tri eura bice na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave – 10. decembra od 10 do 12 sati i od 17 do 19 sati. Za Dake, studente i penzionere ulaznica je 1,50 eura.

CIMES U KOLASINU

Tribina sa temom “Crnogorski identitet” odrazana je sinoc u kolasinskom Centru za kulturu, a o crnogorskom jeziku, kulturi i crkvi govorili su predsjednik Crnogorskog kulturnog kruga Sreten Zekovic, izvrsni direktor Crnogorskog kulturnog foruma Borislav Cimesa i advokat Nikola Belada.

Organizatori skupa su Centar za kulturu Kolasin, NVO Rovci i Crnogorski kulturni centar sa Cetinja.

“Obnovljena suverena Crna Gora je legalni i legitimni izraz i nastavljanje vjekovne sopstvene, posebne istorijske samo(re)produkcije crnogorskog drzavotvornog naroda, njene drzavnosti i slobodarske tradicije. To je nastavak stalno revolucionarne evolucije, novovjekovne tranzicione revolucije i specificne autohtone crnogorske sekularizacije”, istakao je Sreten Zekovic govoreci o novoj Crnoj Gori nastaloj 2006. godine.

Zekovic je komentarisuci Zakon o slobodi vjeroispovijesti kazao da se nas nacrt zakona usredsreduje na drzavno-crkveno pravo, evropske standarde i pravno utemeljenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Nacrt zakona iz 2015. godine trebalo je da bude dan nakon proglasenja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, jer sve sto se radilo od tada do danas bilo je na stetu Crne Gore” smatra Borislav Cimesa.

Kako je kazao, to su norme koje donosi drzava i koje su dio javnog prava Evrope i Amerike, to je grana prava, a ne crkveno pravo.

“Nijednom svojom odredbom nikad drzava nije usla u unutrasnje organizaciono pitanje bilo koje crkve ni jednom svojom odredbom. Mi smo mogli dovesti koje god hocete eksperte Srpska crkva nikad ne bi prihvatila Zakon o vjerskim slobodama. Ona nije registrovana ni kod jednog drzavnog organa u Crnoj Gori. Srpska crkva ne postoji, jer nije evidentirana i Venecijanska komisija je to napomenula, nema pravnog subjektiviteta. Ako nemas pravnog subjektiviteta, ne mozes biti u pravnom prometu, ne mozes zakljucivati ugovore, ne mozes sticati imovinu. To su medunarodni standardi. Pitam se, odakle im pravo da pedeset godina, od rata na ovamo, oni zakljucuju ugovore i sticu imovinu i enormne pare okrecu”, kazao je Cimesa.

Belada je istakao, da je Crna Gora i njen oformljeni narod nastao etnogenezom starinaca (Ilira, Romana) i doseljenih Slovena, koji su stekli etnicku dominaciju nad starincima, slovenizirali ih, nastajuci tako novi narod, novi entitet koji je imao tada tri istorijska imena: Dukljani, Zecani i Crnogorci, a nasa drzava tri imena: Duklja, Zeta i Crna Gora.

“Njena sustina je da je njen narod drzavotvoran. On je odmah u pocecima svog formiranja i sa prijemom hriscanstva usao u krug civilizovanih i prosvecenih naroda ranog srednjeg vijeka kada je i formirao svoju drzavu”, kazao je Belada.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

U KIC-U

Prva samostalna izlozba slika Lidije Markovic pod nazivom “Slike koje vracaju uspomene” bice otvorena u utorak, 10. decembra u 19 sati u KIC “BUdo Tomovic”.

Izlozbu ce u izlozbenom holu KIC-a otvoriti knjizevnik i slikar Todor Zivaljevic Velicki.

Postavku izlozbe publika ce moci pogledati do 16. decembra.

Izbor i priprema: C. Durdic

Na danasnji dan 1626. rodena je svedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica u sestoj godini (1632), krunisana 12 godina kasnije, jedna od najobrazovanijih zena Evrope, bila je mecena nauke i knjizevnosti i na dvoru je okupljala ucene ljude, medu kojima i francuskog filozofa Dekarta. Prisiljena da abdicira 1654. presla je u katolicanstvo i zivjela po evropskim gradovima. Sahranjena je u crkvi Svetog Petra u Rimu.

1638 – Umro je dubrovacki barokni pjesnik Ivan (Dzivo) Gundulic, najznacajniji pjesnik juznoslovenskog podrucja u XVII vijeku. Roden je u vlastelinskoj porodici u Dubrovniku, u kome je bio clan Velikog vijeca, knez u Konavlju, clan apelacionog suda, opstinski zastupnik, senator sudija i clan Malog vijeca. Pisao je mitoloske drame i romanticne tragikomedije, a najvrednija njegova djela su lirski ep “Suze sina razmetnoga”, junacki ep “Osman” i pastirska igra “Dubravka”, koja zavrsava cuvenom himnom slobodi. U najpoznatijem djelu “Osman”, koje ima dvadeset pjevanja (nedostaje 14. i 15. pjevanje), opjevao je hocimsku bitku i Osmanovu smrt 1621, najavljujuci preko tog dogadaja propast Osmanskog carstva i oslobadanje Juznih Slovena.

1824 – Roden je srpski pisac Jakov Ignjatovic, tvorac i najznacajniji predstavnik realistickog romana u srpskoj knjizevnosti. Nakon studija prava u Pesti i Keckemetu postao je advokat i najveci dio zivota proveo u rodnom mjestu. Zivio je, medutim, i u Sremskim Karlovcima, Novom Sadu, Pesti, Dalju i Beogradu. Jedno vrijeme bio je emigrant u Parizu, a umro je u Novom Sadu. Njegov roman “Milan Narandzic” prvi je realisticki roman u srpskoj knjizevnosti, a potom su uslijedili i drugi u kojima je uspjesno slikao pretezno zavicajnu – sentandrejsku sredinu i drustvene promjene u njoj. Poznata djela: “Trpen-spasen”, “Cudan svet”, “Vasa Respekt”, “Veciti mladozenja”.

1832 – Roden je norveski pisac Bjernstjerne Martinius Bjernson, dobitnik Nobelove nagrade za knjizevnost 1903, vodeca licnost norveskog i nordijskog kulturnog zivota u 19. vijeku. Knjizevnu slavu stekao je pripovijetkama “Sineve Sulbaken”, “Arne”, “Srecan djecak”, “Otac”, kojima je otvorio novu epohu norveske proze.

1865 – Roden je finski kompozitor Jan Sibelijus, cije djelo je inspirisano finskim folklorom, posebno epom “Kalevala”. Autor je sedam simfonija, popularnog violinskog koncerta, cuvene simfonijske poeme >>Finlandija<>Tuznog valcera<>Smrt<<. Studirao je kompoziciju u Berlinu i Becu, nakon cega je tri godine predavao violinu, a potom se, ziveci povuceno na svom poljskom imanju nedaleko od Helsinkija, potpuno posvetio komponovanju. Pored Finske, muzika Jana Sibelijusa izuzetno je cijenjena u Engleskoj i Americi. Uz simfonijsku poemu "Finlandija", poznata je i njegova uvertira "Karelija", "Tuzni valcer" i violinski koncert.

1908 – Na Cetinju je sklopljen ugovor o trgovini i plovidbi izmedu Kraljevine Crne Gore i Kraljevine Holandije. Clan 1 tog ugovora garantovao je holandskim gradanima najvisu povlascenost – da potpuno i bez ogranicenja mogu trgovati s Crnom Gorom, a zagarantovana je i povlastica za robu koja je iz Crne Gore odlazila u Holandiju.

1918 – Izvrsni narodni odbor, organ nelegalne Podgoricke skupstine, zatrazio je od vlade Kraljevine Srbije da u Crnu Goru uputi opremu za 10.000 vojnika i 600 oficira. Odbor je tih dana formirao i tzv. Narodnu gardu da, kako je zapisano, sprovede svim silama odluku Velike srpske narodne skupstine u Crnoj Gori i da odrzi novostvoreni pravni poredak u zemlji. Garda je bila smjestena uz srpske trupe u svim vaznijim mjestima Crne Gore, a njene starjesine imale su plate kao i srpski oficiri.

1924 – U Rijeci Marsenica roden je crnogorski pjesnik i esejista, dopisni clan Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Radonja Vesovic. Skolovao se u Peci i Beranama. Ucesnik je Drugog svjetskog rata, a po njegovom zavrsetku radio je kao novinar i urednik u Tanjugu i “Pobjedi”; bio je upravnik Cetinjskog narodnog pozorista i urednik beogradske izdavacke kuce “Kultura”. Vesoviceva poezija vezana je tematski za revoluciju i rodni crnogorski pejzaz. Poznata djela: “Viorenje”, “Gajtan vode u dolini”, “Kolone i vidici”, “Krcag na vjetru”, “Radanje svjetla”.

1954 – Srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli su Novosadski dogovor o srpskohrvatskom knjizevnom jeziku, koji je potpisalo 25 uglednih strucnjaka za jezik. Zakljuceno je da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma – cirilica i latinica – ravnopravna i da jezik ima zajednicki pravopis.

1956 – Pustena je u rad Hladna valjaonica, prvi proizvodni pogon u Zeljezari Niksic iz koga su ubrzo izasle prve tone celika. Zeljezara Niksic osnovana je rjesenjem vlade FNRJ, koje je potpisao Josip Broz Tito. Gradena je od 1951. do 1956. nakon cega je, tokom sljedecih sest godina, otvoreno devet njenih proizvodnih pogona. Osmi decembar, dan kada su u pogonu Hladne valjaonice proizvedene prve kolicine hladno valjanih traka, niksicka Zeljezara obiljezava kao svoj dan.

1978 – Umrla je izraelska drzavnica Golda Meir, prva zena premijer Izraela.

1980 – U Njujorku je ubijen bivsi clan “Bitlsa” Dzon Lenon. Ubio ga je mentalno poremeceni obozavalac Mark Dejvid Cepmen, koji je kasnije osuden na dozivotni zatvor.

1991 – Lideri Rusije, Bjelorusije i Ukrajine Boris Jeljcin, Leonid Kravcuk i Stanislav Suskevic potpisali su u Minsku Belovezski sporazum o formiranju Zajednice Nezavisnih Drzava. Time je prestao da postoji Sovjetski savez.

2000 – U Otavi je odrzan prvi svjetski samit posvecen kulturi i umjetnosti na kojem je osnovana Medunarodna federacija, agencija za podrsku umjetnosti.

2008 – Skupstinski odbor za prosvjetu, nauku i kulturu usvojio je predlog zakona o nacionalnim strucnim kvalifikacijama kojima se prvi put u Crnoj Gori priznaje neformalno obrazovanje. Zakonom je predvideno da se steceno znanje i vjestine potvrduju sertifikatima, koji njihovim vlasnicima omogucavaju da ravnopravno konkurisu za odredeno radno mjesto.

2008 – Vice admiral Vojske Crne Gore Dragan Samardzic izabran je za nacelnika Generalstaba crnogorske vojske. Za Samardzica su na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost glasali predsjednik Crne Gore Filip Vujanovic i premijer Milo Dukanovic, dok je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapic bio uzdrzan.

2009 – Socijaldemokratska partija Crne Gore primljena je u clanstvo Partije evropskih socijalista, a njen lider Ranko Krivokapic izabran za clana Predsjednistva, koje cine predstavnici socijalistickih partija zemalja Evropske unije.

2010 – Zalbeno vijece Haskog suda smanjilo je kaznu nekadasnjem oficiru JNA Veselinu Sljivancaninu sa 17 na deset godina zatvora. U tom procesu, to je bila treca i konacna presuda, ali i prva preinacena pravosnazna presuda u istoriji Haskog suda. Sljivancanin je bio osuden za pomaganje i podrzavanje mucenja hrvatskih zarobljenika na farmi Ovcara kod Vukovara u novembru 1991.

2012 – Na likovnom Salonu francuskih umjetnika u Parizu, medu dvije hiljade izlagaca, nagradu ,,Misel Dimon” dobio je crnogorski akademski vajar Miodrag Scepanovic za skulpturu ,,Opasne sjenke”. Scepanovic je ucestvovao i na Jesenjem slonu u Parizu, koji je prethodio Salonu francuskih umjetnika, i njegova skulptura ,,Strast” objavljena je na naslovnoj strani kataloga te najznacajnije manifestacije u oblasti likovne umjetnosti u Francuskoj. Na Jesenjem salonu 2006. Scepanovic je dobio prvu nagradu za skulpturu ,,Sigurnost”.

Na danasnji dan dogodilo se i sljedece:

1854 – Papa Pije IX proglasio je dogmu o bezgresnom zacecu Bogorodice.

1925 – Objavljena je knjiga Adolfa Hitlera “Majn Kampf”, u kojoj je izlozena koncepcija “Novog poretka” i rasne supremacije Njemaca.

2008 – Hiljade mladih ljudi sukobilo se s policijom u centru Atine nakon sto je policija ubila jednog tinejdzera. Bio je to treci dan protesta u Grckoj, najvecih, kako je ocijenjeno, u posljednjih nekoliko decenija.

FESTIVAL FILMOVA O LJUDSKIM PRAVIMA

Deseto jubilarno izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima “Ubrzaj”, pocece u utorak 10. decembra sa projekcijom filma “Dnevnik Diane Budisavljevic”, rediteljke Dane Budisavljevic.

Kako su saopstili organizatori fokus festivala je na suocavanju sa prosloscu, rodnoj ravnopravnosti i LGBT pravima, uz brojne prozimajuce savremene ljudskopravaske izazove predstavljene kroz vizuru vrhunskih filmova najnovije produkcije.

“Ubrzaj” donosi najvise premijera do sada, ali i izlozbu i niz panel diskusija.

Drugi dan Festivala “Ubrzaj”, 11 decembra, pocinje u 16.30 sati otvaranjem izlozbe fotografija “Iza sedam logora: od zlocina kulture do kulture zlocina”, autora Hrvoja Polana, u holu Scene Studio CNP-a, a na otvaranju ce govoriti Natasa Govedarica, programska direktorka ForumZfD kancelarije u Beogradu i Milos Vukanovic, istoricar i savjetnik u CGO-u.

Od drugog dana, 11. decembra, slijede i cetiri filma iz programa “Ubrzajmo rodnu ravnopravnost”. To su “Nase majke”, reditelja Cezara Diaza, koji ce biti prikazan u 17 sati, kandidat je za Oskara a bavi se posljedicama dugogodisnjeg gradanskog rata u Gvatemali. Zatim “Edna”, reditelja Vuka Mitevskog, u 18.30 h. Projekcija filma “Nocna sesija”, reditelja Petra Tomadzea, slijedi u 18.45 sati.

Film “Golda”, reditelja Sagi Bornstein, Udi Nir i Shani Rozanes, prikazuje se 13. decembra u 17 sati, a to je uzbudljiva prica o mandatu izraelske premijerke Golde Meir – od iznenadujuceg uspona na vlast i zadivljujuceg medunarodnog ugleda kao ‘kraljice jevrejskog naroda’ do tragicnog i usamljenog pada.

“RBG”, rediteljke Dzulije Koen i Betsi Vest, publika ce imati prilike da vidi u petak od 18.30. Zatim slijedi kratki film “Dnevni otpust”, u reziji Martina Vintera, u petak u 20.25 sati.

Ovaj program zavrsava film “Alis i gradonacelnik”, reditelja Nikolasa Parisera koji se prikazuje od 17 sati.

“LGBTI prava izvan cetiri zida – jednakost za sve” predstavlja tri filma tokom treceg dana Festival “UBRZAJ” koja su vec pokrenula niz pitanja iako je njihov filmski zivot tek poceo.

“Miler i sin”, rediteljke Aser Jelinski, “Gender Derbi”, rediteljke Kamile Daklier, “I onda smo plesali”, reditelja Levana Akina i kratki film “Udaljenost izmedu nas i neba”, reditelja Vasilisa Kekatosa, koji se iz Kana vratio sa Zlatnom palmom za najbolji kratki film i Queer nagradom za najbolji kratki film.

Program “Suocavanje sa prosloscu” donosi niz raznovrsnih filmova sa politickom osnovom.

“Koja je ovo drzava”, reditelja Vinka Bresana, na programu je u utorak, 11. decembra od 19h. “Hladni slucaj Hammarskjold”, reditelja Madsa Brugera, takode je drugog dana od 21.30 h. “Upoznati Gorbacova”, autora Vernera Herzoga, na repertoaru je cetvrtog dana u 21.15 h.

Festival “UBRZAJ 2019”, zatvara maestralni film Patricia Guzmana “Kordiljeri snova”, u subotu u 20 h.

Festival centralni program ima u Podgorici od 10. do 14. decembra na Velikoj sceni i Studio sceni Crnogorskog narodnog pozorista. Prateca izdanja su u Beranama 11. i 12. decembra u Centru za kulturu Berane i gimnaziji “Panto Malisic”, kao i Kotoru u Kino “Boka” i u gimnaziji “Kotor” 13. i 14. decembra. U Podgorici ce biti organizovan jedan panel o suocavanju sa prosloscu i jedan o LGBT pravima, dok ce u Beranama i Kotoru biti organizovane diskusije o rodnoj ravnopravnosti.

Festival se organizuje uz podrsku Ministarstva kulture, njemackog Foruma ZfD, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, pracenu medijskom podrskom RTCG, Vijesti, Radio Berana, Radio Kotora i portala CdM, a u partnerstvu sa Crnogorskim narodnim pozoristem, opstinama Kotor i Berane, BELDOCS-om, Sarajevo Film Festivalom, Crnogorskom kinotekom, gimnazijama ,,Panto Malisic” i ,,Kotor”, Centrom za kulturu Berane i Medunarodnom mrezom festivala ljudskih prava.

  • Albanski forum: Predstavnici Albanaca da imaju zagantovana poslanička mjesta
    on 05/11/2025 at 18:47

    Albanski forum saopštio je da su uputili pismo svim ambasadorima 27 država članica Evropske unije, Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, kao i ambasadorima partnerskih zemalja - Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Albanije i Kosova, povodom "jednog od ključnih pitanja demokratskog razvoja Crne Gore: obezbjeđivanja adekvatne i stabilne političke zastupljenosti manjinskih naroda, a posebno albanske zajednice".

  • Mladi Evrope sad: Crna Gora sigurno korača ka EU
    on 05/11/2025 at 14:44

    Evropska komisija je u najnovijem izvještaju o napretku Crne Gore potvrdila da je država, pod vođstvom 44. Vlade, ostvarila značajan iskorak i postala najnaprednija država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, saopštili su Mladi Evrope.

  • Šaranović: Čekamo odobrenje EK za novi zakon o unutrašnjim poslovima
    on 05/11/2025 at 14:37

    Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je da je Izvještaj Evropske komisije (EK) najbolji od početka pregovaračkog procesa. To je rekao na radnom doručku sa novinarima, gdje je predstavljen ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru.  

  • DPS: Saslušati Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića
    on 05/11/2025 at 14:22

    Poslanici DPS-a Danijel Živković i Nikola Janović, SD-a Nikola Zirojević, URA-e Dritan Abazović i poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović uputili su zahtjev za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića i čelnika bezbjednosti povodom ukidanja bezviznog režima za građane Turske.

  • Čarapić: PES će uraditi sve da obezbijedi političku stabilnost
    on 05/11/2025 at 12:40

    Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za ovu godinu potvrđuje da je Crna Gora najnaprednija država u pregovoračkom procesu, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić. On je poručio da ta stranka, kao politički subjekt koji se pojavio sa misijom da Crnu Goru u jednom mandatu uvede u Evropsku uniju (EU), apsolutrno ispunjava ono što je obećala građanima na izborima 2023. godini.

  • Novaković Đurović: Vrata EU i dalje otvorena, ali u ključnim oblastima nema značajnog napretka
    on 05/11/2025 at 12:24

    Politička poruka, koja je u pozadini ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije je jasna - Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru da bude naredna članica Evropske unije, saopštila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović.

  • Šehović: Izvještaj EK potvrđuje formalan napredak, ali i suštinsko nazadovanje
    on 05/11/2025 at 12:08

    Predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović ističe da najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori potvrđuje ono što smo i ranije isticali, da u Crnoj Gori postoji formalni napredak u pregovaračkom procesu, koji je prije svega rezultat profesionalnog rada državne administracije, a ne političke volje vlasti. On naglašava da je očiglednije vrijednosno i političko nazadovanje.

  • Ivanović: Crna Gora spremna za punopravno članstvo u EU
    on 05/11/2025 at 12:01

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović u okviru intervjua posvećenog budućnosti evropske integracije naglasio je da je politika proširenja najuspješnija politika Evropske unije, jer omogućava da EU postane snažniji geopolitički akter. Istakao je da Crna Gora, kao najnaprednija država kandidat, želi da bude aktivni partner u tom procesu i doprinese njegovom uspjehu.

  • Gorčević: Crna Gora ostvarila istorijski napredak u procesu pristupanja EU
    on 05/11/2025 at 11:26

    Crna Gora je ostvarila istorijski napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i nalazi se u završnoj fazi pregovora, ocijenila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

  • Spajić: Jučerašnji dan jedan od najvažnijih na evropskom putu
    on 05/11/2025 at 10:04

    Premijer Milojko Spajić istakao je da je juče bio jedan od najvažnijih dana na našem evropskom putu, te naveo da najpozitivniji Izvještaj o napretku koji je Crna Gora dobila dolazi kao rezultat velikog rada i želje da uprkos svim izazovima iznesemo proces evropske integracije do samog kraja.

  • Drakić: Privredna komora priprema domaće kompanije za evropsko tržište
    on 05/11/2025 at 19:02

    Privredna komora Crne Gore, kao najstarija nacionalna poslovna asocijacija, snažno podržava članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i dosljedno radi na pripremi naših kompanija za uslove jedinstvenog evropskog tržišta, kazala je predsjednica komore, Nina Drakić.

  • Đeka: Očekujem da će vizni režim za državljane Turske biti privremena mjera
    on 05/11/2025 at 16:00

    Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka govoreći, o anti-turskim protestima koji su obilježili prethodnu sedmicu, kaže da se radilo o veoma opasnoj situaciji, i da je dobro što se završilo sa tim. Gostujući na TVCG u emisiji “Budimo budni - Pitajte Vladu'' , kaže da su stranke manje brojnih naroda u Vladi bile protiv uvođenja viznog režima Turskoj, i da se nada da će to biti privremena mjera. Ističe da je Turska veliki strateški partner Crne Gore, kao što su to Italija, Njemačka i druge evropske zemlje.

  • Pljevlja: Asfaltiran put Gornja Glisnica-Donja Glisnica
    on 05/11/2025 at 15:32

    Danas je završeno asfaltiranje lokalnog puta Gornja Glisnica-Donja Glisnica u dužini 1.250 metara čime je u potpunosti asfaltiran lokalni put koji spaja regionalni put R -3 (Dajevića Han-Metaljka) sa regionalnim putem R-18 (Pljevlja-Gradac).

  • U prošloj godini 956 preduzeća u stranom vlasništvu
    on 05/11/2025 at 12:26

    U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 956 preduzeća u stranom vlasništvu, pokazuju podaci Monstata.

  • UIS: Prihodi za deset mjeseci veći za 28,32 odsto u odnosu na prošlu godinu
    on 05/11/2025 at 12:08

    Iz Uprave za igre na sreću saopštili su da nastavljaju da ostvaruju snažan rast u oblasti naplate prihoda od igara na sreću i nagradnih igara, te da ukupni prihodi ostvareni za deset mjeseci ove godine iznose 34.954.957,85 eura, što je povećanje od 28,32 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

  • ACG: Turski avioprevoznik privremeno otkazao letove iz Ankare i Izmira
    on 05/11/2025 at 08:24

    Pegasus privremeno otkazao letove iz Ankare i Izmira do 29. novembra, nema promjena na linijima iz Podgorice i Tivta za Istanbul, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

  • Ministarstvo finansija prepoznato kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi
    on 05/11/2025 at 07:40

    Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori potvrđuje da je Ministarstvo finansija prepoznato kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi, sa zapaženim rezultatima u gotovo svim poglavljima za koja je ovaj resor nadležan.

  • Razvojem realne ekonomije i njenom diversifikacijom do rasta zarada
    on 04/11/2025 at 13:59

    Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ističe da povećanje zarada nije dovelo do povećanja kupovne moći, već je, kako je kazao, velika potrošnja dovela do rasta cijena. Ističe da jedino razvojem realne ekonomije i njenom diversifikacijom možemo doći do realnog rasta zarada.

  • EK: Skoro pola milijarde eura u dimu zbog šverca cigareta
    on 04/11/2025 at 12:18

    Državni budžet Crne Gore pretrpio je finansijski gubitak od čak 442 miliona eura zbog šverca cigareta, navodi se u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o napretku zemlje.

  • U Crnoj Gori više od 12,5 hiljada turskih kompanija
    on 04/11/2025 at 08:00

    U Crnoj Gori danas posluje više od 12,5 hiljada turskih kompanija, što jasno pokazuje povjerenje turskog biznisa u crnogorsku ekonomiju, saopštio je predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori (TurkCham Montenegro), Burhan Genc.