NA NETFLIXU

Akcioni triler ”The Old Guard” u kojem glumi Šarliz Teron jedan je od 10 najpopularnijih filmova na Netflixu.

“The Old Guard ruši sve rekorde. Blokbaster Šarliz već je među prvih 10 najpopularnijih filmova na Netflixu ikad – a Đina Princ Bitevud prva je afroamerička rediteljka na ovom spisku”, navodi se na službenom Netflixom profilu.

Film je baziran na istoimenom stripu kojeg potpisuje Greg Ruka i crtač Leandro Fernandez, o grupi besmrtnih vojnika, koji nemaju objašnjenja zašto je to tako i koji kroz vjekove obavljaju najamničke poslove. Ali u XXI vijeku oni susreću novog besmrtnika nakon nekoliko stoljeća i suočavaju se sa opašnošću da se istina o njima sazna.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 356.  godine prije nove ere rođen je grčki kralj Aleksandar III Veliki, sin Filipa II Makedonskog, legendarni vojskovođa koji je za kratko vrijeme svoje vladavine uspio da razori hiljadugodišnja carstva, gradeći nove mermerne gradove i stvarajući novu civilizaciju. Za to vrijeme osvojio je Persijsko carstvo u čijem je sastavu bio i Vavilon. Osvojio je i Egipat i stigao čak do Pendžaba u Indiji. Iako se nakon njegove smrti njegovo veliko carstvo raspalo, zaslužan je za širenje helenske kulture na Istoku i prožimanje kultura i nacija. Vojnički uspjesi Aleksandra Velikog i osvajanje zemalja za koje se do tada znalo samo po pričanju, putovanja u daleke i nepoznate krajeve, kao i rana smrt mladog osvajača, živio je samo 33 godine, vjekovima su inspirisali i nadahnjivali maštu brojnih pisaca i likovnih umjetnika

1852 – U Veneciji je umro francuski vojskovođa Ogist Marmon. Kao vojvoda od Raguze proglasio je 31. januara 1808. aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. bio je generalni guverner ilirskih provincija.

1879 – U Carigrad su na diplomatske funkcije iz Crne Gore upućeni Stanko Radonjić kao poslanik i Gavro Vuković  kao sekretar poslanstva.

1888 – Rođen je američki mikrobiolog, porijeklom iz Ukrajine, Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.

1898 – Rođen je američki vajar Aleksander Stirling Kalder, autor apstraktnih prostornih konstrukcija od metalnih elemenata povezanih žicom, koje je pomoću malih motora učinio pokretnim, te su dobile naziv “mobili”. Kalderov “mobil” ogromnih razmjera postavljen je 1958. ispred Palate UNESKO-a u Parizu.

2009 – Vlada Crne Gore dobila je Upitnik evropske komisije sa 3.376 pitanja i potpitanja, od kojih najveći broj iz domena pravde, slobode i bezbjednosti, kao i sektora pravosudnog sistema, socijalne i industrijske politike. Upitnikom je testirana spremnost Crne Gore za pristup Evropskoj uniji.

2010 – Predsjednik Malte Georg Abela završio je posjetu Crnoj Gori. Tokom posjete, Abela se susreo s crnogorskim zvaničnicima s kojima je potpisao četiri važna ugovora o saradnji u oblasti turizma, ekonomije i posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

2010 – Iz Međunarodnog suda pravde saopšteno je da jednokratnim proglašenjem nezavisnosti Kosova nijesu prekršeni međunarodno pravo, rezolucija 1244, ni međunarodni pravni poredak na Kosovu. Ovakav odgovor suda uslijedio je nakon što je na inicijativu Srbije Generalna skupština UN u oktobru 2008. zatražila odgovor na pitanje – „Da li je jednostrana deklaracija o nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu s međunarodnim pravom“.

2011 – Povodom usvajanja Zakona o statusu dinastije Petrović-Njegoš,  crnogorski premijer Igor Lukšić priredio je u dvorištu Dvora kralja Nikole na Cetinju prijem za crnogorskog princa Nikolu Petrovića i njegovu porodicu. Lukšić je potomcima dinastije poželio dobrodošlicu i kazao da je usvajanje Zakona o njihovom statusu prilika za otvaranje novog poglavlja o odnosima između njih i Crne Gore u slavu i sjećanje svega što je dinastija Petrović-Njegoš kroz istoriju dala Crnoj Gori. Princ Nikola je rekao da je ponosan što je u Crnoj Gori i ocijenio da je Zakonom ispravljena greška prema Petrovićima.

2011 – U bombaškom napadu blizu sjedišta Vlade u Oslu i u pucnjavi na obližnjem ostrvu Utoji, gdje se održavao godišnji ljetnji kamp podmlatka vladajuće norveške Laburističke partije, poginulo je 77 osoba. Za napade je optužen tridesetdvogodišnji norveški desničarski nacionalista Anders Bering Brejvik.

2012 – Nakon šest godina od prijema u svjetsku organizaciju, Crnu Goru posjetio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun, u okviru regionalne posjete zemljama Zapadnog Balkana. Mun je u razgovoru s predsjednikom Filipom Vujanovićem pohvalio dosljednost Crne Gore u nastojanju da održi kvalitet odnosa sa susjedima i obećao pomoć UN u oblasti zaštite ljudskih prava, izbjeglica i održivog razvoja. Generalni sekretar UN izrazio je zadovoljstvo zbog izgradnje eko-zgrade UN na obali Morače u Podgorici, čije je gradilište posjetio, i zahvalio na doprinosu Crne Gore misijama za očuvanje mira u svijetu. Crnogorske mirovne snage nalaze se u Liberiji, Somaliji, na Kipru i  u Avganistanu. Dok je u predsjedničkoj rezidenciji na Cetinju Ban Ki Mun razgovarao s Vujanovićem, njegova žena Ban Sun Tek je u okviru UNICEF-ove kampanje „Govorimo o mogućnostima“ predstavila novi TV spot  mladih crnogorskih sportista sa smetnjama u razvoju Marijane Goranović i Ilije Tadića. Promocija je održana povodom Paraolimpijskih igara u Londonu na kojima su paraolimpijci iz Crne Gore prvi put učestvovali. Igre su po broju učesnika i zemalja koje su reprezentovali bile najveće u istoriji, a takmičari su se nadmetali u 20 sportskih disciplina.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1784 – Rođen je njemački astronom i matematičar Fridrih Vilhelm Besel, koji je izračunao putanju Halejeve komete.

1886 – U barsko pristanište uplovio je parobrod “Danica”, dug 30 metara, nosivosti 30 tona. Kupljen je u Engleskoj, a pripadao je Društvu barske Luke i  željeznice.

1914 – Kralj Nikola uputio je zetu, velikom knezu Nikolaju Nikolajeviču, drugom mužu knjeginje Stane, čestitku povodom postavljenja za glavnog komandanta ruskih armija.

1933 – Američki pilot Vili Post prvi je sam obletio Zemlju. Let je trajao sedam dana, osamnaest sati i četrdeset devet minuta.

1972 – Sovjetska kosmička sonda “Venera 8” spustila se meko na površinu Venere s koje je deset minuta, prije nego što su izgorjeli instrumenti, emitovala podatke.

2007 – Uprkos upozorenjima sekularne opozicije, vladajuća proislamistička organizacija Tajipa Erdogana ostvarila je ubjedljivu pobjedu na prijevremenim parlamentarnim izborima u Turskoj.

UMJETNOST I BAŠTINA

Narodni muzej Crne Gore predstavlja višeminutne, promotivne filmove o Muzeju kralja Nikole, Njegoševoj muzeju – Biljardi i Umjetničkom muzeju.

 

Filmovi su rađeni u saradnji sa Baletskom školom “Princeza Ksenija” i baletskim duom “AcroDuoBallet”, koji čine Elena Petričenko i Sergej Čumakov.

U kratkim, artističkim filmovima, balet kao jedna od najsenzitivnijih i najzahtjevnijih umjetnosti, vodi gledaoce kroz sadržaje Narodnog muzeja, čime je napravljen svojevrstan spoj između umjetnosti i baštine Crne Gore.

“Inicijalna ideja zasniva se na, za naše prostore, inovativnom pristupu promovisanja sadržaja Narodnog muzeja time da umjetnošću – baletom prezentujemo kulturnu baštinu i likovnu umjetnost Crne Gore pohranjenu u našim muzejima”, navodi se u saopštenju.

Konceptualno-praktičnu realizaciju ove ideje ostvarili su u saradnji sa baletskom školom “Princeza Ksenija” i njenim profesorima, Elenom Petričenko i Sergejem Čumakovim, poznatim umjetnicima koji su  reputaciju godinama sticali nastupajući na svjetskim pozornicama.

“ Izbjegavajući stereotipna predstavjanja, atipičnim obilaskom odabranih muzejskih sadržaja, referišemo na istinske vrijednosti koje imaju/pronalaze svoju publiku”,  kazala je direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović i dodala da film o Muzeju kralja Nikole, poput žmurke, igrom sakrivanja, odnosno, otkrivanja, kreće nas sobama dvorca i prikazuje referentne sadržaje.

Ona je pojasnila da adekvatni kostimi i muzika prate muzealski narativ – dvorski kostimi u Dvorcu, a moderni/artistički u Umjetničkom muzeju. Takođe, odgovarajuća muzika, od svjetskih klasika do muzike sa Dvora kralja Nikole, govori o onovremenom društveno-političkom kontekstu naše države u širim, evropskim okvirima.

U 87. GODINI

Španski romanopisac Huan Marse umro je u 87. godini, saopštila je njegova izdavačka agencija “Karmen Balsels”.

 

Marse je bio dobitnik nagrade “Servantes” za 2008. godinu, najprestižnijeg priznanja za djela na španskom jeziku.

Njegov najpoznatiji roman “Posljednje popodne sa Terezom”, objavljen je još 1965. godine, a potom je napisao nekoliko drugih o društvenim promjenama u Španiji krajem 20. vijeka.

ATAK

Alternativna teatarska aktivna kompanija – ATAK objavila je poziv međunarodnog konkursa “Priče sa balkona, priče sa Balkana”, za najbolje kratke dramske tekstove.

Poziv je otvoren za sve dramske autore sa prostora Balkana i Evrope koji pišu na crnogorskom, srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku i u svim žanrovima. 

Kratke drame treba da odražavaju stav balkanskih pisaca o temama: Balkanska vizija Evrope, povezanost i solidarnost u trenutnim okolnostima u doba pandemije, pogled na politički, socijalni, obrazovni i nacionalni smisao, subkulturu, ideološko nasljeđe balkanskih zemalja, balkanski pogled na Evropu, na probleme s kojima se mnoge zemlje susreću u procesu pridruživanja EU, antifašističko nasljeđe, život između Istoka i Zapada…

Nagrada za svaku od 10 najboljih drama je 500 eura, po izabranom autoru. Drama ne treba da bude duža od sedam stranica, niti da ima više od dva lica. Jedan autor može poslati samo jednu dramu.

Najbolje drame će biti objavljene u posebnoj zbirci-zborniku, te biti izvedene kao posebno pozorišno djelo. Predstave će izvoditi glumci iz različitih zemalja Balkana, a za potrebe digitalnih platformi, biće snimljene kao videozapisi i distribuirani putem web stranice, facebooka, instagrama, youtube kanala itd.

Najboljih 10 kratkih drama će izabrati žiri sastavljen od relevantnih pozorišnih stručnjaka i umjetnika. Članovi žirija za 2020. godinu su Stevan Koprivica (Crna Gora), Dino Mustafić (Bosna i Hercegovina), Filip Grinvald (Srbija) i Matko Botić (Hrvatska).

Projekat Priče sa balkona, priče sa Balkana je jedinstvena platforma za razvoj dramskog pisanja i međunarodnu saradnju koji podrazumijeva konkurs za kratke dramske forme, tribine i proizvodnju pozorišnog djela, namijenjen dramskim autorima i svim djelatnicima u pozorišnoj umjetnosti u Crnoj Gori i regionu. Poziv je namijenjen i ostalim savremenim umjetnicima koji praktikuju različite multimedijalne umjetničke prakse.

ATAK-ov projekat Priče sa balkona, priče sa Balkana podržan je od strane Evropskog fonda „Culture of Solidarity Fund“, među 29 prjekata, od pristiglih 2500 iz svih evropskih zemalja.

Način prijave 

Na e-mail adresu price.sabalkana@gmail.com autori/ke šalju dva zasebna word dokumenta. U prvom je tekst drame potpisan šifrom (bez navođenja imena autora/ke), a u drugom naziv šifre, ime i prezime autora/ke teksta i kontakt podaci autora/ke koji uključuju poštansku adresu, e-mail adresu i broj telefona.

Tekstove je potrebno poslati zaključno sa 20. 09. 2020. godine.

KOTOR ART

KotorArt Don Brankovi dani muzike zahvaljujući velikim naporima umjetnika, organizacionog tima kao i prijatelja, partnera i pokrovitelja Festivala, uz najstrožije poštovanje svih mjera NKT-a kao i Instituta za javno zdravlje Crne Gore, uspjevaju da održe kulturne događaje u Kotoru i time potvrde društvenu odgovornost kakva se očekuje od festivala državnog značaja.

Program koji je planiran za predstojeću sedmicu na festivalu je raznovrstan. U utorak, 21. jula sa početkom u 21.30h, u Crkvi sv. Duha, nastupa Petra Radulović (sopran), uz klavirsku saradnju profesora Olekseja Molčanova, u okviru serijala KotorArt Talenti. Petra Radulović je mlada Kotoranka koja studira solo pjevanje na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Beču. Tokom 2019. godine imala je zapažene nastupe u Beču a između ostalog nastupala je i sa mladim pijanistom Andrijom Jovovićem, takođe KotorArt Talentom. Andrijin koncert je takođe planiran na Festivala, a zakazan je za subotu, 25. jul, u Crkvi sv. Duha, sa početkom u 21.30h. Oba koncerta ovih mladih izvođača biće uživo prenošeni na kotorskoj Pjaci od kina, u partnerstvu sa kafeom Ombra, a omogućeno je i praćenje koncerta putem interneta tj. društvenih plaformi Youtube i Facebook.

U petak, 24. jula, na Pjaci od Kina, sa početkom u 21h KotorArt otpočinje serijal razgovora sa relevantnim umjetnicima, direktorima festivala, intelektualcima, na temu uticaja virusa Korone na kulturni život, umjetnost ali i festivale, kako u našoj sredini, tako i u svijetu. Prvi razgovor je rezervisan za dva istaknuta crnogorska umjetnika, gitaristu Miloša Karadaglića i pijanistu Ratimira Martinovića, direktora KotorArta, koji će biti i domaćin večeri. Oni će razgovarati na temu različitih doživljaja trenutne situacije i njenog uticaja na svijet muzike, o poziciji umjetnosti u Crnoj Gori u ovim okolnostima, kao i o perspektivi i načinima prilagođavanja novoj realnosti.

Već tradicionalno, vikend na Festivalu je rezervisan za Pjacu od džeza. U subotu, 25. jula, u Amfiteatru Luštice Bay, sa početkom u 21h planiran je nastup MP trija, koji će se festivalskoj publici predstaviti i u Kotoru u nedjelju, 26. jula, na Pjaci od Kina, sa početkom u 22h. MP Trio čine poznati džez muzičari Miladin Peruničić (gitara), Davor Novak (bas gitara) i Ivan Ivanović (bubnjevi).

Pored ovih programa, KotorArt Don Brankovi dani muzike nastavljaju sa programima Luke umjetnosti, koji podrazumijevaju nastupe mladih muzičara sa terasa nekoliko kotorskih palata, koji daju posebnu atmosferu Starog grada tokom festivala, kao i jutarnje koncerte „Muzika Boke“ sa barke, uz koje se zaliv već nekoliko jutara uz prve zrake sunca budio.

“Ispunjava nas što u ovakvim vremenima, uprkos teškoj situaciji, stanovništvu Kotora kao i kompletnoj ‘online’ publici možemo podariti utjehu, nadu u skoru novu normalnost i pružiti makar malu moralnu podršku. Trudimo se pronaći nove načine komuniciranja sa publikom kroz znakovit i kvalitetan sadržaj, istovremeno imajući odgovoran stav prema društvu, zdravlju ali i našoj struci – umjetnosti”, istakli su iz PR službe Festivala.

KREATIVNA KOLAŠINKA

Kolašinka Bosiljka Šćepanović ima više hobija, slika, radi dekupaž, ukrašava predmete od stakla, a piše i pjesme. Želja joj je da objavi zbirku pjesama koja je već spremna, ali, kako kaže,nema dovoljno novca da to ostvari.

Kada pogledate dvorište Kolašinke  Bosiljke Šćepanović dočekaće vas sređena okućnica,  ukrašena raznobojnim cvijećem. Na tremu Cica, kako je od milošte zovu, sa osmjehom dočekuje goste. U kući raznovrsni predmeti koje sagovornica TVCG izrađuje od stakla i drugih materijala.  Velika ljubav i trud utkani u sve predmete koje izrađuje, ističe da je u Kolašinu veoma teško nabaviti materijal za rad.

„U Kolašinu ne postoji ni jedna hobi radnja, ne postoji ni jedna knjižara koja to nabavlja. Ja recimo, ne mogu da nabavim slikarsko platno ni  četkice. Najčešće sam to nabavljala u Budvi u knjižarama koje imaju hobi materijal. Sad najbliže gdje bih mogla da kupim to je Bar, a u mojim godinama treba da odem do Bara da nađem prodavnicu i da to na kraju “uprtim”  da donesem do Kolašina i to mi je komplikovano“, kaže Kolašinka.   

Pored dekupaža i drugih tehnika kojima ukrašava tanjire, flaše i druge predmete Bosiljka pravi unikatne ogrlice i minđuše. No ističe da joj je najveća ljubav pisanje poezije. Život, ljubav supružnika, ljubav majke prema djeci, ali i domovini, samo su neki od motiva u stihovima Šćepanovićke.

„Život i ja kao tramavaj dvojka, vrtimo se stalno u krug

on i ja smo gadna spojka i nije mi ni brat ni drug.

Gledam život onako sa strane jer me se ne tiće jer nije moj,

on lovac, a ka vrabac sa grane čitav smo život mi vodili boj,

on me prati ja od  njega bježim, čupa grize ko bijesan da je,

okrenem se pa na njega režim a on na mene još više zalaje. 

Bosiljka kaže da bi rado objavila zbirku pjesama koja je odavno spremna, ali žali što nema dovoljno novca da sebi tu želju ispuni.

„Kupi kartu za voz sreće, malo od sebe drugome daj,

zemlju ovu ljubav pokreće i tebe će pokrnuti znaj“, poručuje u stihovima Bosiljka.

Dragana Šćepanović Vlahović, TVCG

AUTORKA DRAGANA MRKIĆ

Iz štampe je nedavno, u izdanju Nove knjige iz Podgorice, izašla treća knjiga poezije “Na lijevom ramenu” autorke Dragane Mrkić. Zbirka sadrži pet ciklusa i krenuvši od prvog gdje autorka dobrim dijelom ispisuje snažnu emociju o svojoj familiji, pa nadalje putuje kroz vrijeme i trenutke duboko urezane u njenom kodu.

 

Novinar i publicista Vanja Kovačević, koji je recenzent knjige kaže da je “za Draganu Mrkić poezija živi izvor, živa voda sjećanja i života u kojoj čak i od gubitka nastoji da stvori riječ.”

“Za autorku živjeti znači pisati, makar to bilo prokletstvo najveće od svih. Pri čemu ona ne pokušava poezijom (i poeziju) da mistifikuje, već naprosto da progovori o stvarima u kojima se prepoznajemo, koje nam znače, uvlačeći nas na taj način u svoj svijet koji postaje istovremeno i naš… Zbog toga njene pjesme, kako neko reče, postaju pripovijesti – združene samoće”.

Kovačević je u recenziji ukazao i na stihove arapskog pjesnika El Mutanabija: “Ti što pravdu dijeliš svima osim meni, s tobom kavgu zapovijedam, ti me tužiš, i ti mi sudiš. Ja sam onaj čije riječi i slijepac čita i gluvi čuje. Spavam očiju zatvorenih uprkos riječima koje odzvanjaju naokolo dok drugi zbog njih gube san i nadmeću se među sobom… Prekoravam te zato, al’ to činim s ljubavlju, jer moje riječi su niska bisera tebi namjenjena.“

Stihove pjesme pod nazivom “Njoj” iz nove zbirke Dragane Mrkić govori poznati glumac Žarko Laušević.

Dragana Mrkić, rođena Bataković u Nikšiću, 10. jula 1978. godine. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Novinarka u RTCG od 1997. godine. Autorka je brojnih emisija na televiziji i tekstova u časopisima. Objavila je tri knjige poezije: „Previše te ima“ (2011.), „Predugo te nema“ (2017.) i „Na lijevom ramenu“ (2020.). Učesnica raznih književnih susreta, a njene pjesme i radovi objavljivani su u brojnim zbornicima, antologijama, portalima i sajtovima kod nas i u regionu.

Živi i radi u Podgorici.

KOTOR ART

Studenti Muzičke Akademije sa Cetinja sinoć imali priliku da se predstave na KotorArt Don Brankovim danima muzike. Festival je, zbog redukovanog gledališta unutar same Crkve sv. Duha obezbjedio direktan prenos na trgu ispred Kina, uz podršku prijatelja Festivala, kafića „Ombra“ kao i direktan prenos putem YouTube kanala, tako da je ukupan broj publike bio veći od 500 ljudi.

Na koncertu su nastupali solisti kao i kamerni ansambli. Trio za dvije violine i klavir Ludvig van Betovena izvele su Aksa Muratović (violina), Teodora Ćalić (violina), Iva Ivanović (klavir) dok su kompoziciju „Sjećanje na Ludviga van Betovena“ kompozitora Pedra Tintorera izvele Milena Jaramaz (violina), Ksenija Lukić (viola), Andrijana Ramović (kontrabas) i Iva Drekalović (klavir). Kao solisti predstavili su se Viktor Huter (violina), Žunja Lipanović (flauta), Vasilije Vujadinović (klarinet), Seida Kučević (trombon), Filip Miladinović (gitara) i Uroš Sučić (truba).

Zahvaljujemo se svim profesorima i studentima na kvalitetnom koncertu, želji i spremnosti da u ovakvom vremenu istraju na svojim putevima umjetnosti. Akademiji želimo čestitati jubilej, 40 godina postojanja, i poželjeti puno uspjeha u daljem radu i kvalitetan razvoj na svim poljima. Na Festivalu očekujemo još jedan koncert, ovog puta sa profesorima Akademije. Festival je pružio svoj maksimum da se pobrine o bezbjednosti zdravlja učesnika, publike i radnog osoblja. Vršena je dezinfekcija prostora, kao i obuće i ruku prije ulaska u salu. Ovo je naša trenutna realnost, a mi, kao Festival, trudimo se najbolje reagovati u datim uslovima, brzo i efikasno odgovoriti svim izazovima. Publici veliko hvala za sinoćnu podršku mladim talentovanim umjetnicima. – istakli su iz PR službe Festivala.

Na Pjaci od Kina, večeras Festival organizuje prvi koncert u nizu serijala koncerata u okviru Pjace od džeza. U 22h nastupa džez trio: Šule Jovović (gitara), Sara Jovović (klavijature), Martin Đorđević (bubanj).

  • Milatović u Visokim Dečanima: Svetinja koja čuva sedam vjekova duhovne baštine
    on 19/10/2026 at 17:10

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je manastir Visoki Dečani nakon radne posjete Rožajama, saopšteno je iz njegovog kabineta. 

  • U Skupštini Crne Gore uspješno održana simulacija rada parlamenta u okviru projekta „Studentski glas u Parlamentu“
    on 19/10/2026 at 17:06

    U Skupštini Crne Gore, u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, danas je održana simulacija rada parlamenta u okviru projekta „Studentski glas u Parlamentu“, na inicijativu Kabineta predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, uz finansijsku podršku Evropske komisije kroz program „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ (CERV).

  • Manjinske partije pisale Satleru: Za ustavne izmjene ali garantovati četiri mandata za Albance i jedan za Hrvate
    on 19/10/2026 at 16:30

    Predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, Demokratske unije Albanaca i Albanskog foruma uputili su pismo ambasadoru EU Johanu Satleru u kome tvrde da će podržati ustavne izmjene ako se Albancima daju četiri garantovana mandata a Hrvatima jedan, i ako se izmijeni Zakon o morskom dobru.

  • Spajić i Kopman sjutra otvaraju Investicionu konferenciju u Herceg Novom
    on 19/10/2026 at 15:22

    Predsjednik Vlade Crna Gore Milojko Spajić i generalni direktor Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo Gert Jan Kopman otvoriće drugu Investicionu konferenciju Evropska unija – Crna Gora (AIM 2026), koja će biti održana 20. i 21. oktobra u hotelu One&Only Portonovi, u Herceg Novom, pod sloganom „Od partnerstava do projekata“. To je saopšteno iz Vlade.

  • UŽIVO Vuković-Kuč: Podršku ovako predloženim ustavnim izmjenama nikome nijesmo obećali
    on 19/10/2026 at 15:08

    Poslanici u Skupštini nastavili su raspravu o Predlogu za promjenu Ustava Crne Gore, kojim se predviđa uvođenje provjere integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade.

  • Ambasador Ardeleanu: Crna Gora može postati novi Luksemburg u Evropskoj uniji
    on 19/10/2026 at 11:01

    Crna Gora može u relativno kratkom periodu ostvariti veoma visok nivo razvijenosti i postati novi Luksemburg u Evropskoj uniji, ocijenio je ambasador Rumunije u Crnoj Gori Viorel Matei Ardeleanu. On je u intervjuu realizovanom u okviru kampanje „Otvoreno o EU“, koju sprovodi Ministarstvo evropskih poslova, poručio da je za uspješno članstvo neophodno obezbijediti stručne predstavnike u evropskim institucijama, efikasno koristiti evropske fondove i graditi savezništva sa državama članicama. Ardeleanu je istakao da iskustvo Rumunije, čiji je BDP od pristupanja EU 2007. godine porastao sa oko 100 na više od 380 milijardi eura, pokazuje koliko članstvo može doprinijeti ekonomskom razvoju i poboljšanju životnog standarda građana.

  • Danilović: DPS nema razloga da odbija ustavne promjene, Hrvatska pokušava da reketira Crnu Goru
    on 19/10/2026 at 10:50

    Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović izjavio je u emisiji "Link" da mu nije jasno zašto DPS ne želi ustavne promjene, iako stalno govore kako nemaju čega da se plaše i da su ljudi od integriteta. Bez njih ima dvotrećinske većine ako drugi budu radili u skladu sa svojim proklamovanim interesima. Govoreći o zahtijevima Hrvatske Danilović je rekao da je pitanju klasično uzimanje reketa.

  • Pejak: Đukanović koči ustavne izmjene, slijedi borba unutar DPS-a
    on 19/10/2026 at 10:34

    Koordiantor Alternative Crna Gora Vesko Pejak ističe da je današnjom porukom za medije Milo Đukanović jasno stavio do znanja poslanicima DPS-a da ne smiju podržati ustavne izmjene.

  • Novaković Đurović: Rokovi za Velje brdo se ponovo pomjeraju, građanima trebaju konkretna rješenja
    on 19/10/2026 at 10:04

    Potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović saopštila je da se rokovi za realizaciju projekta Velje brdo ponovo pomjeraju, navodeći da, prema najnovijim informacijama, izgradnja neće početi ni u decembru. Ona je istakla da cijene stanova i kirije nastavljaju da rastu, zbog čega su građanima, umjesto novih obećanja, potrebna konkretna rješenja koja će im omogućiti kupovinu stanova po pristupačnim cijenama.

  • Pejović: Đukanović mijenjao ideološke pozicije, ali ostao dosljedan u ekonomskoj politici
    on 19/10/2026 at 09:04

    Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović kritikovao je bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, navodeći da je tokom političke karijere mijenjao ideološke i nacionalističke pozicije, ali da je ostao dosljedan u stavovima o ekonomskoj politici. Pejović je na Fejsbuku podijelio Đukanovićeve izjave iz 2014, 2022. i 2026. godine, koje se odnose na povećanje zarada i ekonomske programe.

  • Univerziteti i privreda zajedno do vještina budućnosti
    on 19/10/2026 at 14:45

    Privreda ne smije biti samo korisnik rezultata obrazovanja, već aktivan partner u njegovom oblikovanju, poručeno je na konferenciji „Vještine za budućnost: obrazovanje, tehnologija i privreda u novoj industrijskoj eri“, koju je 16. oktobra organizovala Privredna komora Crne Gore, u okviru Erasmus+ projekta DERHE.

  • Šahmanović: Ubrzati energetske projekte sa Francuskom, dobre odnose pretočiti u konkretne investicije
    on 19/10/2026 at 13:29

    Crna Gora želi da unaprijedi energetsku saradnju sa Francuskom, ubrza realizaciju zajedničkih projekata i privuče nove investicije u obnovljive izvore energije, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom susreta sa novoimenovanom ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori Sesil Imber-Buvije. On je istakao da francuske kompanije već posluju u crnogorskom energetskom sektoru, ali da je neophodno ubrzati pripremu projekata kako bi postojeće inicijative što prije prešle u fazu realizacije.

  • Za 12 projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova 5,4 miliona eura iz EU fondova
    on 19/10/2026 at 10:39

    Ministarstvo finansija ugovorilo je 5,4 miliona eura iz fondova Evropske unije za realizaciju 12 projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova, čija ukupna vrijednost, sa sufinansiranjem korisnika, premašuje 6,6 miliona eura. Projekti su usmjereni na zapošljavanje mladih i ranjivih kategorija stanovništva, razvoj održivog turizma, kao i očuvanje i valorizaciju kulturne i prirodne baštine, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Zečević: Ne smijemo dozvoliti da se narednog ljeta ponove velike gužve na Aerodromu Tivat
    on 19/10/2026 at 09:48

    Ministar saobraćaja Radoš Zečević poručio je da se naredne ljetnje turističke sezone ne smiju ponoviti velike gužve, duga čekanja i otežano funkcionisanje Aerodroma Tivat. On je tokom posjete tom aerodromu istakao da je neophodno što prije sprovesti mjere za povećanje kapaciteta i bolji prihvat putnika, ali i dugoročno planirati razvoj aerodromske infrastrukture kroz izradu Master plana razvoja aerodroma Crne Gore.

  • Od šume do daske: Finalna proizvodnja šansa za sjever
    on 19/10/2026 at 06:38

    Crna Gora raspolaže šumskim resursima čiji je dozvoljeni godišnji obim sječe oko 800.000 kubika drvne mase, šumarstvo i drvoprerada zajedno učestvuju sa manje od jedan odsto u nacionalnom dohotku, dok među preduzećima dominiraju pilane i primarna prerada. Istovremeno, izvoz drveta i proizvoda od drveta tokom 2024. godine pao je na 41,9 miliona eura, a uvoz je dostigao 52,5 miliona.

  • Ekonomsko državljanstvo bez konačnog epiloga, pet zahtjeva još čeka odluku MUP-a
    on 18/10/2026 at 13:37

    Gotovo četiri godine nakon formalnog završetka programa ekonomskog državljanstva, pet zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo i dalje se nalazi u proceduri odlučivanja Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je na ESCROW računima aplikanata ostalo 2,235 miliona eura. Najnoviji Vladin dokument, sa presjekom na 1. oktobar 2026. godine, pokazuje da broj neriješenih zahtjeva nije promijenjen u odnosu na kraj jula, ali ne daje objašnjenje zašto postupci još traju niti kada bi mogli biti okončani.

  • Butorović: Formiran tim za borbu protiv nelegalnih agenata za nekretnine
    on 18/10/2026 at 12:39

    Veliki broj subjekata u sektoru nekretnina posluje u zoni sive ekonomije, saopštio je ministar bez portfelja i predsjednik Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, Milutin Butorović i poručio da je formiran tim za suzbijanje te pojave.

  • Nove sudske takse na vidiku, advokati upozoravaju na otežan pristup pravdi
    on 18/10/2026 at 06:38

    Sudski sporovi u Crnoj Gori mogli bi uskoro biti skuplji. Ministarstvo pravde predlaže povećanje sudskih taksi za oko 50%, uz obrazloženje da se njihovi iznosi nijesu mijenjali od 2005. godine i da ih je potrebno uskladiti sa inflacijom. Advokat Veselin Radulović smatra da ako se takvo zakonsko rješenje usvoji, to će otežati građanima put do pravde. I advokat Saša Vujović ističe da interes države da naplati sudske takse i obezbijedi novac za funkcionisanje ne smije biti prepreka građanima da pristupe sudu radi zaštite svojih prava.

  • Stalni sezonac od narednog ljeta: Država najavljuje sigurnije zaposlenje, poslodavci traže izmjene
    on 17/10/2026 at 19:10

    Sezonski rad u Crnoj Gori više neće trajati samo od maja do septembra – barem ne na papiru. Uvođenjem instituta stalnog sezonca do kraja godine, država će pokušati da već od narednog ljeta, po uzoru na Hrvatsku, sezonska radna mjesta pretoči u stabilne, cjelogodišnje angažmane za domaće radnike. Hrvatska je, međutim, od tog modela odustala zbog sve većeg uvoza radnika.

  • Dok stanovi u Podgorici ubrzano poskupljuju, raste interesovanje za stambene kredite
    on 17/10/2026 at 18:50

    Dok građani čekaju obećano povećanje plata, tržište nekretnina već ih je preduhitrilo. Najava rasta zarada otvorila je pitanje - kako obezbijediti krov nad glavom? Da strah od novog talasa poskupljenja nije bez osnova, potvrđuju i podaci agencija za nekretnine – stanovi u Podgorici ubrzano poskupljuju, a mnogi prodavci povlače nekretnine čekajući Novu godinu i još veće cijene. Istovremeno, interesovanje građana za stambene kredite bilježi skok od preko petnaest odsto u odnosu na prošlu godinu.