Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1781. tokom kratkotrajne vladavine vladike Arsenija Plamenca, u Beč je doputovao guvernadur Jovan Radonjić čiji je samoinicijativni pokušaj spoljnjeg oslonca na Austriju u Crnoj Gori prouzrokovao veliki razdor, krizu, čak i krvoproliće među Crnogorcima zbog različitog odnosa prema Radonjićevoj spoljnopolitičkoj orijentaciji.

1834 – Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega, koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umjetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući tijelo u pokretu. U početku realist, kasnije se približio impresionizmu, ali, zbog svoje predodređenosti za liniju i oblik, samo djelimično. U okrilju enterijera slikao je figure i kompozicije i njima nastojao sažeti oblik i boju u čvrstu cjelinu. Uljanu boju koristio je kao sredstvo da ostvari oblik, dok je svu  ljepotu boje postigao brojnim pastelima. Pri kraju života, gotovo slijep, radio je  sitne figure u vosku i glini. Poznata djela: “Balerina”, “Kupačica” , “Pralja”.

1893 – Rođen je ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma i vodeći pjesnik u vrijeme Oktobarske revolucije i u ranom sovjetskom periodu. Učestvovao je u revolucionarnom pokretu kao boljševik, radio ilegalno i bio hapšen. Nakon oslobađanja udaljio se od partije, da bi, kako je sam pisao u uspomenama, naučio „da pravi socijalističku umjetnost“. Prvu pjesmu štampao je 1913. u futurističkom zborniku „Šamar društvenom ukusu“. Osim pjesama i poema, u kojima je došlo do izražaja njegovo majstorstvo u pogledu pjesničke forme i njegova pjesnička intuicija, napisao je pet drama, od kojih napoznatije „Misterija buf“, „Stjenica“ i „Kupatilo“, 16 filmskih scenarija, nekoliko knjiga za djecu, niz eseja o svojim putovanjima u inostrane zemlje i veliki broj književno-polemičkih članaka. Izvršio je samoubistvo 13. aprila 1930. u Moskvi. Poznata djela: “Pjesme o revoluciji”, “Oblak u pantalonama”, “Rat i svijet”, “Lenjin”.

1905 – Na zboru građana na Cetinju donesena je odluka o osnivanju Crnogorske banke sa sjedištem u prijestonici Crne Gore. Na tom skupu izabran je odbor koji je trebalo da pripremi osnivanje banke. Organizator skupa, kojem je predsjedavao Gavro Vuković, bio je ministar finansija Crne Gore Lazar Mijušković. Montenegro banka l9. jul – dan kada je  osnovana prva crnogorska banka, obilježava kao svoj dan.

1918 – Nakon što su SAD dale agreman za crnogorskog ambasadora u Vašingtonu, dekretom kralja Nikole na tu funkciju je postavljen  general Anto Gvozdenović.

1956 – Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkoj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

2006 – Usvojen je novi Poslovnik Skupštine Crne Gore. Prema novom poslovniku, Kolegijum predsjednika Skupštine sačinjavaju potpredsjednici parlamenta i predsjednici klubova poslanika. U radu parlamenta, po potrebi, mogu učestvovati i predsjednici pojedinih skupštinskih odbora. Skupština ima više potpredsjednika od kojih  jedan predstavlja opoziciju. Radi jačanja kontrolne funkcije Skupštine, poslovnikom su predviđeni konsultativno saslušanje, kontrolno saslušanje i parlamentarna istraga. Predviđeno je takođe da poslanik tokom skupštinske rasprave, može govoriti maternjim jezikom.

2007 – Rusija je protjerala četvoricu britanskih diplomata i suspendovala saradnju sa tom zemljom u borbi protiv terorizma nakon što su britanske vlasti 16. jula saopštile da će protjerati četvoricu ruskih diplomata zbog odbijanja Moskve da izruči Andreja Lugovoja, glavnog osumnjičenog za ubistvo trovanjem bivšeg KGB agenta Aleksandra Litvinjenka u Londonu 2006. Litvinjenko koji je radio za rusku bezbjedonosnu službu, nakon bjekstva u Britaniju postao je žestoki kritičar predsjednika Putina.

2012 – Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Aleksandar Veršbou sastao se u Podgorici s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Nebojšom Kaluđerovćem, predsjednikom Filipom Vujanovićem, šefom parlamenta Rankom Krivokapićem, premijerom Igorom Lukšićem i ministarkom odbrane Milicom Pejanović-Đurišić. Veršbou je u razgovoru s Kaluđerovićem rekao da je „Crna Gora veoma bitna Alijansi“. „Pokazali ste posvećenost rješavanju svih pitanja koja se tiču mira i stabilnosti, dodao je Veršbou, te da ste svjesni da u današnjim globalnim uslovima, bezbjednosni problemi nijesu nešto što se dešava samo na domaćem terenu“.

2012 – Rusija i Kina uložile su veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN kojom je sirijskim vlastima zaprijećeno sankcijama ukoliko ne zaustave nasilje nad pobunjenicima. Rusija i Kina treći put, uprkos ljutim reakcijama Zapada, koriste veto kako bi blokirale rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Siriji.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1814 – Rođen je Semjuel Kolt koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.

1900 – Otvorena je pariska podzemna željeznica – Metro.

1943 – U namjeri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svjetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.

1974 – Španski diktator Fransisko Franko, privremeno je zbog bolesti predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975. poslije Frankove smrti postao kralj Španije.

2000 – Rusija je predstavila svjetskom tržištu novo protivtenkovsko oružje montirano na prikolici kros-kantri motorcikla.

2007 – Na stadionu pod Goricom, pred oko 12.000 gledalaca, odigrana je utakmica između splitskog Hajduka i podgoričke Budućnosti. Neriješen duel dva kluba 1:1 ostao je u sjenci obračuna njihovih navijača.

2008 – Američki političari poručili su iranskim vlastima da se moraju opredijeliti da li su za saradnju i odustajanje od daljeg razvoja svog nuklearnog programa, ili su za sukob.

2008 – Papa Benedikt XVI izvinio se zbog slučajeva seksualnog zlostavljanja u katoličkoj crkvi u Australiji i rekao da se odgovorni moraju privesti pravdi. Katolička crkva u Australiji isplatila je milione dolara odštete žrtvama seksualnog zlostavljanja od strane sveštenstva.

PRVA KRIMINALISTIČKA SERIJA

Šetači po Mjesecu, naših istaknutih sineasta, scenariste Obrada Nenezića i reditelja Radoslava T. Stanišića biće prva kriminalistička serija u Crnoj Gori, rađena u produkciji Televizije Crne Gore.

Ova gangsterska priča prati grupu mladih ljudi, nasljednika I sinova dobro znanih bezkompromisnih Fajtera od kojih je drhtalo podzemlje zapadne Evrope i dolina Rajne. 

Crna hronika jedne mladosti prikazuje mlade ljude zarobljene u sistemu tranzicije Crne Gore početkom 21- og vijeka. U ovakvim uslovima svako odudaranje od sredine, proboj ka naprijed, ka snovima biva brutalno odsječen. Tu se rađa surovost. Ipak, to je surovost kojoj vrela mlada krv i ideali ne dozvoljavaju da potpuno okameni čovjeka, pa iznutra ostaje da kuca srce. Srce koje će voditi mlade ljude, jer imaju ideale i snove ma koliko spoljašnji svijet bio tvrd. 

Iako se na prvi pogled čini jednobojno siva, u atmosferi sive rađa se i ljubav, nasuprot degradaciji stida i morala neminovnoj za godine tranzicije. Mjestimično, sa likovima ulazimo u laki humor, pa se nasmijemo zanesenosti jedne mladosti. 

Šetači po Mjesecu je priča istovremeno emotivna i suptilna. Životna priča koju kada pogledate – uzdahnete i pomislite – eh, a da su bili neđe drugo, moglo je biti drugačije.

Možda bi bilo drugačije, a možda i ne bi. Svaki grad na svijetu ima ovakvu ili sličnu priču. To su karakteri koji svakim korakom pečate svoju tragičnu sudbinu vjerujući u herojske snove. 

Sve lađe su na pučini, sva jedra razvijena, a oluja ne prestaje. Ali mladi ljudi nastavljaju dalje, takoreći sa srcem na pramcu – u talase života, prkosni, inatni jer oni su nasljednici onih za koje se priča, a najveća čast je biti bolji od drugih, dospijeti u priču.

Serija ima deset epizoda, u trajanju od po 50 min. Snimanje je planirano za septembar 2020 godine.

ZBOG KORONAVIRUSA

Savjet Green Montenegro International Film Festa (GMIFF), obavjestio je javnost da se ovogodišnje VI izdanje festivala zbog složene epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, nažalost neće održati u planiranom periodu od 01. do 04. avgusta 2020. godine, na obali Crnog jezera na Žabljaku.

O novom datumu održavanja festivala javnost će biti obaviještena blagovremeno.

Zdravlje i bezbjednost svih gostiju festivala su na prvom mjestu.

U DANILOVGRADU

Rekonstrukcija zgrade Umjetničke kolonije Danilovgrad uskoro bi trebalo da bude završena, a iz te ustanove najavljuju i mogućnost novih programa i suvenirnicu, koja će doprinijeti turističkoj ponudi u tom gradu.

Umjetnički direktor Javne ustanove Umjetnička kolonija Danilovgrad, Velibor Pavićević, kazao je da se rekonstrukcija zgrade te ustanove nije odvijala očekivanom dinamikom uslijed novonastale situacije sa koronavirusom.

„Međutim, u poslednje vrijeme je puno toga odrađeno. Očekujemo da će uskoro biti završena čitava rekonstrukcija. Dosta je urađeno na unutrašnjosti galerije, a i u spoljnjem dijelu“, rekao je Pavićević u izjavi za PR Centar.

Kako je pojasnio, u unutrašnjem dijelu objekta su postavljeni mermerni podovi, zidovi su u završnoj fazi, a uskoro treba da bude završen i plafon, „na kojem će biti moderna rasvjeta“.

„U gornjem dijelu zgrade, nalaziće se dvije kancelarije i smještajni kapaciteti od nekoliko soba za umjetnike koji budu dolazili da borave u ovom prostoru. Biće to jedna zaokružena cjelina i radna i smještajna, tako da ćemo imati pravi ambijent u kojem će se stvaraoci osjećati lijepo. Istovremeno imaće i jedan lijepi atelje na otvorenom“, kazao je Pavićević.

Govoreći o ovogodišnjem međunarodnom simpozijumu skulpture, Pavićević je kazao da još uvijek razmatraju način na koji će biti održan, kao i da li će biti održan, ukoliko to epidemiološka situacija dozvoli.

„Razmišljali smo o mogućnosti da se dovedu jedan ili dva umjetnika iz regiona. Sve je to pod znakom pitanja i zavisi od epidemiloške situacije sa koronavirusom“, naveo je Pavićević.

On je kazao da je Umjetnička kolonija koncipirana kao jedna od ključnih institucija kad je u pitanju skulptura u Crnoj Gori, kao i kultura u državi pa i šire.

„Planiramo i nove programe, ukoliko budemo finansijski u mogućnosti. Umjetnička kolonija ima svijetlu budućnost, kao jedna od najpozitivnijih tačaka kulture kod nas“, smatra Pavićević.

On je kazao da je moguća nova vrsta izložbe i manji simpozijum.

„Moguće je da ćemo u budućnosti formirati suvenirnicu, da obogatimo sadržaj dodatno, a to bi bilo značajno i za turističku promociju Danilovgrada i kolonije“, zaključio je Pavićević.

U TOKU ODABIR GLUMACA

Javni servis uskoro bi trebalo da počne snimanje prve pilot epizode kriminalističke serije “Šetači po mjesecu”, po istoimenom romanu Obrada Nenezića. U toku je odabir glumaca, a reditelj Radoslav T. Stanišić ističe da će to biti prva kriminalistička TV serija u Crnoj Gori.

“Balada o gubitnicima” kako je roman “Šetači po mjesecu” okarakterisao autor, Obrad Nenezić, uskoro će biti ekranizovana. Reditelj Radoslav Stanišić otkriva okosnicu radnje koja je smještena u vrijeme devedesetih godina prošlog vijeka.

“Vrijeme brutalnosti, vrijeme surovosti, kada se stav i dostojanstvo nisu poštovali, kada, ko je imao stav i dostojanstvo, on je morao biti brutalan, to je mlada grupa mladih kriminalaca koji su potomci čuvenih fajtera sa majdana, svaki grad ima neki svoj majdan. Oni nisu željeli da budu kriminalci, ali znate, čovjek je onakav kakav se ispoljava, ali tu itekako podsticaji čine svoje”, kazao je reditelj dr Radoslav T. Stanišić.

U toku je odabir glumaca, a prijavilo ih se pedeset iz cijele Crne Gore. To je prilika, kaže Stanišić, da neafirmisani glumci dobiju priliku, baš kao što je prije desetak godina dobio Momčilo Otašević na snimanju serije “Malo para, puno želja”, takođe u produkciji naše kuće.

“Što je negdje, kako to reditelji vole da kažu, slatka muka da se odaberu najbolji, možda to ‘najbolji’ ne u punom tom smislu, nego najzahtjevniji u prvoj toj epizodi, jer podsjetiću, treba nam još devet jer kanimo da napravimo seriju i što kažu, ako bog da i film”, kazao je Stanišić.

Glavni producent projekta, Predrag Vukčević kaže da će nakon što izaberu glumce, odabrati lokacije za snimanje koje bi trebalo da počne u septembru.

“Ne smijemo, s obzirom na postojeću situaciju ništa da tvrdimo, ali očekujemo da bismo do prve polovine oktobra sigurno uspjeli da završimo snimanje. Onda naravno, nakon toga ide postprodukcija, to je već neki period o kojem ćemo kasnije pričati, kad završimo snimanje”, kazao je producent Predrag Vukčević.

Iako je virus “Kovid 19” zaustavio realizaciju pojedinih projekata Televizije Crne Gore, nije onemogućio i rad na igranim formama. Tako je nedavno završeno snimanje TV serije i filma “Naod” u režiji Slobodana Šćepanovića, po tekstu Gojka Kastratovića.

Petra Božović, TVCG

U KOLAŠINU

U Kolašinu je otvorena izložba pod nazivom Crnogorsko ćirilsko štamparstvo 15-og i 16-og vijeka, povodom 525 godina od štampanja Oktoiha prvoglasnika u štampariji Crnojevića, kao i prvih knjiga koje je u svojoj štampariji u Veneciji štampao Božidar Vuković Podgoričanin. Izložbu je priredila Matica crnogorska.

Dragana Šćepanović Vlahović, TVCG

ODLAZAK VELIKANA

Odlazak velikana, kakva je bila Darinka Matić Marović, gubitak je za sve koji su je poznavali, kao i za ukupnu muzičku kulturu naših prostora ističe njen dugogodišnji saradnik i prijatelj, kompozitor Žarko Mirković i podsjeća na to koliko je traga ostavila u crnogorskoj kulturi.

Nastupila je na više od deset hiljada koncerata širom svijeta predvodeći akademski hor “Kolegijum muzikum” koji su nazivali i njenim čedom i hor “Obilić”. 

Prva dirigentkinja u nekadašnjoj Jugoslaviji, prva dekanica Fakulteta muzičke umetnosti i prva rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu. 

U REŽIJI MARTINOVIĆA

U toku je priprema snimanja filma o crnogorskom velikanu, knjazu Danilu Petroviću, koji će režirati Andro Martinović i Veljko Bulajić i scenarista Stevan Koprivica. Film epohe, će iziskivati velika ulaganja. To će biti drama vlasti o burnoj prošlosti, ali i film o Crnoj Gori danas, poručuje  Martinović.  

TELEGRAM SAUČEŠĆA

Dirigentkinja Darinka Matić Marović je muzičku umjetnost izdigla iznad ustaljenih standarda stvarajući osobeni stil dirigovanja kojim je suvereno vladala na domaćoj i međunarodnoj sceni, naglašava se u telegramu saučešća koji je uputio ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

“Darinka Matić-Marović pripadala je najužoj jugoslovenskoj umjetničkoj eliti. U razvojnom putu crnogorske umjetničke muzike ostaće upamćeni njeni brojni koncerti visokih umjetničkih dometa, vokalna i vokalno-instrumentalna djela izvođena sa istom posvećenošću jednako na domaćim festivalima i pozornicama, kao i na prestižnim međunarodnim scenama. Pamtićemo njenu duboku odanost zavičaju – Crnoj Gori i pedagošku misiju iskazanu kroz uspostavljanje odsijeka za horsko dirigovanje u našoj zemlji”, ističe Bogdanović.

Brojne nagrade i najveća priznanja, kako se dodaje u telegramu, svjedoče o tragu velike umjetnice, ali iznad svega o tragu mudrog učitelja iskonske pozitivne energije.

“Njen bokeljski duh, energija i strast za umjetnošću kojom se bavila ostaju u svima koji su slijedili njen put umjetnosti. Uz neizmjernu zahvalnost velikoj umjetnici na izuzetnim dostignućima, njenoj porodici, prijateljima i umjetničkoj zajednici upućujem izraze iskrenog saučešća“, navedeno je u telegramu ministra Bogdanovića.

ZBOG KORONE

Zbog sve složenije epidemiološke situacije u zemlji prouzrokovane virusom Kovid-19, 33. izdanje festivala “Barski ljetopis”, koji je trebalo da bude održan od 26. jula do 15. avgusta, odlaže se do daljnjeg, saopšteno je iz PR službe festivala.

Organizatori ističu da iako Kulturni centar Bar raspolaže odgovarajućom infarstrukturom koja može obezbijediti poštovanje propisane mjere fizičke udaljenosti među gledaocima, smatraju da bi održavanje bilo kakvih programa u ovoj situaciji publiku festivala izložilo bespotrebnom riziku.

“Pritom, priroda umjetničkih, a posebno pozorišnih programa je takva da je u većini slučajeva izvođačima nemoguće nametnuti makar osnovnu mjeru uzajamne fizičke distance, a obaveza je Festivala, kao organizatora, da svima pruži bezbjedne uslove za rad i stvaralaštvo”, navodi se u saopštenju.

S obzirom na to da se programski koncept 33. “Ljetopisa” oslanja isključivo na crnogorsku umjetničku scenu, organizatori nemaju bojazni da će se festival moći održati u kasnijem terminu, kada se steknu uslovi za bezbijedno održavanje kulturno-umjetničkih manifestacija.

O novim terminima javnost će, kako su kazali, biti blagovremeno obaviještena.