Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1746. Vasilije  Petrović, kao arhimandrit  Cetinjskog manastira, poslao je ruskom dvoru pismo s porukama zahvalnosti na dotadašnjoj pomoći Crnoj Gori, uz molbu da se u štampu daju dvije kratke istorije o Crnoj Gori, koje je uputio preko ruskog poslanika u Konstantinopolju.

1769 – Nakon što je Porta objavila rat Rusiji, ukazom carice Katarine II počelo je organizovanje ustanka balkanskih naroda u kome je po zamisli ruske vlade Crna Gora trebalo da odigra značajnu ulogu. Misija organizacije ustanka koja je bila povjerena knezu Georgiju Dolgorukovu nije uspjela zbog njegovog sukoba sa Šćepanom Malim, koji je uživao snažan autoritet među Crnogorcima.

1881 – Umro je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svjetskih pisaca, čije je djelo u prošlom vijeku postalo neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao je na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji. Njegova najpoznatija djela su: «Zločin i kazna», « Braća Karamazovi», «Zapisi iz mrtvog doma, «Bijedni ljudi», «Idiot», «Poniženi i uvrijeđeni».

1943 – Počeo je protivnapad partizana u Drugom svjetskom ratu na združene fašističke snage na Neretvi, poznat kao Bitka za ranjenike. Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo je glavninu njemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika prebačeno je na lijevu obalu Neretve. U spomen na te događaje snimljen je 1969. film “Bitka na Neretvi” u režiji Veljka Bulajića, koji je uz brata Stevana Bulajića i Ratka Đurovića učestvovao i u pisanju scenarija. “Bitka na Neretvi” smatra se najboljim i najskupljim filmom jugoslovenske kinematografije; nominovan je za Oskara, za najbolji strani film 1969, a po broju statista i utrošenih sredstava uvršten je u istorijske filmske spektakle. Plakat za film uradio je Pikaso, a među deset poznatih svjetskih glumaca koji su igrali u njemu bili su Orson Vels, Jul Briner, Franko Nero, Silva Košćina. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, u konkurenciji 120 filmova svjetske kinematografije, uvršten je 2010. u deset najvažnijih filmova o Drugom svjetskom ratu. U svijetu ga je, u više od 80 zemalja, vidjelo 350 miliona gledalaca, a u bivšoj SFRJ  četiri i po miliona, što ga čini najgledanijim jugoslovenskim filmom.

1988 – U Titogradu je počeo treći Festival jugoslovenskog alternativnog teatra, FJAT 88. Na festivalu su učestvovali : Slovensko mladinsko gledališče, Otvorena scena «Obala» iz Sarajeva, Alternativni teatar Priština, Turska drama iz Skoplja, Narodno pozorište iz Zenice, Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Makedonski narodni teatar i Zagrebačko kazalište lutaka.

2004 – Na Cetinju je održan Parlamentarni forum kojem su prisustvovali predstavnici parlamenata Albanije, Grčke, Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, i državne zajednice Srbije i Crne Gore. Učesnici foruma podržali su ideju liberalizacije viznog režima među zemljama regiona, što je pozitivno uticalo na kretanje ljudi, raznih vrsta robe i usluga.

2010 – U Podgorici je osnovan Forum 2010, zajednica slobodno udruženih građana i građanki u cilju izgradnje crnogorske države po uzoru na evropske demokratije.

2014 – U Švajcarskoj je održan referendum o ograničavanju doseljavanja stranaca u tu zemlju, koji je inicirala nacionalistička Narodna stranka. Za ograničavanje doseljavanja stranaca glasali su stanovnici većine kantona 50,5 odsto birača, dok je protiv bilo 49,5 odsto. Da bi se, međutim, donijela odluka o ograničenju doseljavanja potrebno je bilo da uz većinu kantona za nju glasa i većina birača. Vlada i većina partija protivile su se uvođenju kvota za sve vrste doseljenika.Povodom rezultata referenduma, Evropska komisija oglasila se saopštenjem 10. februara da žali zbog prolaska inicijative i dodala da je to protivno principima slobodnog kretanja ljudi između Evropske unije i Švajcarske. Iako Švajcarska nije članica EU, s njom ima 120 sporazuma. Evropska komesarka za pravosuđe Vinjon Reding poručila je da Švajcarska ne može da očekuje da uživa u prednostima slobodne trgovine s EU bez prihvatanja slobode kretanja. Više vlada Unije ocijenilo je da rezultat referenduma u Švajcarskoj predstavlja, kako je kazano, veliki problem.

2014 – Petnaestogodišnja ruska klizačica Julija Lipnickaja, koja je pobjedom svoga tima u umjetničkom  klizanju osvojila zlatnu medalju, postala je najmlađa šampionka u istoriji Zimskih olimpijskih igara. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1922 – U Sarajevu je izašao prvi broj nezavisnog vanstranačkog  lista «Glas Sandžaka i Crne Gore».  Odgovorni urednik lista bio je Asim Hadžić.

1934 – Akcionarsko društvo «Boka» preraslo je u «Zetsku plovidbu» sa sjedištem na Cetinju, koja je preuzela sve plovidbene  linije na Južnom Jadranu i Skadarskom jezeru. «Zetska plovidba» uspješno je poslovala sve do 1941.

1991 – Na referendumu u Litvaniji više od 90 odsto birača glasalo je za otcjepljenje od Sovjetskog Saveza.

2005 – U Padovi je umro poznati srpski televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks. Autor je nekoliko knjiga aforizama i pjesama, te brojnih kolumni u raznim listovima.

2008 – Uprkos oštrom protivljenju opozicije, turski parlament usvojio je dva ustavna amandmana kojima je ukinuto nošenje islamskih marama na univerzitetima u toj zemlji.

2010 – Uprkos upozorenjima iz svijeta, Iran je saopštio da je započeo dodatno obogaćivanje nuklearnog goriva.

11. FEBRUARA

Predstava “U vezi sa pukovnikom kojem nema ko da piše“ koja je nastala po motivima novele Gabrijela Garsije Markesa i u režiji Petra Pejakovića biće premijerno u Podgorici izvedena u utorak, 11. februara, u velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 sati.

Producenti predstave su Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK) i Dom Kulture JU Centar za kulturu Plav.

U predstavi igraju Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić i Slaviša Grubiša.

Predstava „U vezi sa Pukovnikom kojem nema ko da piše“ dio je projekta „Sjeverne scene – razvoj publike i podsticanje pozorišne produkcije u Centrima za kulturu na sjeveru Crne Gore“, putem konkursa Ministarstva kulture, u svrhu afirmacije kulturne nezavisne scene u Crnoj Gori.

DODJELA OSKARA

Glavni kuvar na prijemu poslije ovogodišnje dodjele Oskara u Los Anđelesu Volfgang Puk izjavio je da će servirati jela koja će biti 70 odsto vegetarijanska, ali će biti i dimljenog lososa i kavijara.

Puk, koji će se 26. godinu zaredom brinuti za jelovnik poslije ceremonije Oskara, rekao da će pored vegetarijskih jela biti i japanske junetine, kao i pice u obliku statuete Oskara i tradicionalno dimljeni losos i kavijar.

“Pripremamo razna jela, jer pored toga što mnogi vole vegetarijanska jela, ipak većina više voli ribu i meso”, rekao je Puk Frans presu.

Kuvar (70) koji je učio zanat i u francuskim prestižnim restoranima kao što je Maksim, rekao je da sam nije vegetarijanac, ali voli da sprema takva jela jer je izazov za kuvara da vegetarijansko jelo bude ukusno koliko i jelo sa mesom.

Na prijemu će biti 18 vegetarijanskih jela za oko 150 zvanica. Među njima će biti kuskus od povrća, tikvice u kineskom sosu sa crnim pirinčem i sos od mente i korijandera uz skuvane male krompire. Od jela sa mesom, biće između ostalog, minijaturni burgeri od japanske junetine i piletina punjena crnim pečurkama.

Za desert je zadužena grupa od 25 poslastičara, koja će praviti kolače bez jaja i mleka, ali će koristiti mleko od badema i kososa. Kraljica poslastice će biti statuete Oskara od čokolade. Biće napravljeno oko 5.000 čokoladnih statueta, a poslastičari će upotrijebiti oko 400 kilograma čokolade.

Zvanice, odnosno nominovani za Oskara koji neće osvojiti priznanje, će prije prijema dobiti poklone u vrijednosti od 215.000 dolara po osobi, prenijeli su lokalni mediji u SAD.

OMAŽ KIRKU DAGLASU

Američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke koja dodjeljuje prestižnog Oskara, saopštila je danas da će tokom godine biti otvoren dugoočekivani muzej filma, uz omaž nedavno preminulom glumcu Kirku Daglasu.

Muzej, čije je zdanje djelo italijanskog arhitekte Renca Pijana, trebalo je da bude otvoren 2017. godine, ali je otvaranje odgođeno zbog raznih kašnjenja.

Predstavnici Akademije su uoči 92. dodjele Oskara predviđene sjutra uveče, predstavili novinarima zgradu muzeja koji se nalazi nekoliko kilometara južno od Holivuda.

Na jednoj strani muzeja se nalazi ogromna sfera od stakla, čelika i betona koja lebdi iznad zemlje, napravljena kako bi dočarala “magiju filma”. U toj sferi koja je pasarelom povezana za glavnu zgradu, nalazi se bioskopska sala sa 1.000 mjesta koja je opremljena savremenom tehnologijom.

Misija muzeja biće prikazivanje istorije kinematografije, njene tehničke inovacije kao i tehnike tokom režiranja.

U muzeju će biti galerija sa eksponatima. Biće izložene crvene cipelice koje je nosila Džudi Garland u filmu “Čarobnjak iz Oza”, vrata kroz koja je često prolazio Hemfri Bogart u ostvarenju “Kazablanka” i čuvena pelerina koju je nosio Bela Lugoši kao Drakula u filmu iz 1931.

Biće izloženi i suveniri koji podsjećaju na nedavno preminulog Kirka Daglasa. Direktor muzeja Bil Kramer izjavio je da će to kulturno zdanje odavati priznanje tek preminulim velikanima kinematografije.

Veći dio zgrade od 3.600 kvadratnih metara je gotov i u toku su posljednji radovi. Za sada se još ne zna tačan datum otvaranja, ali je predviđeno da bude tokom ove godine.

HERCEG NOVI

Retrospektivna izložba 40-tak radova sa 13 hercegnovskih strip festivala u Podgorici bila je sjajna najava za današnje peto izdanje Zimskog strip vikenda u Herceg Novom. Udruženje ljubitelja stripova Hercegnovski strip festival predstaviće danas i sjutra devetu umjetnost posjetiocima u Dvorani Park i Pubu Got, uz moto „From dusk till dawn“.

Na Fakultetu za umjetnost Univerziteta Donja Gorica u Podgorici prisustvovali su brojni ljubitelji, studenti, profesori i dekan Fakulteta umjetnosti UDG Nenad Vojvodoić, kao i italijanski ambasador u Crnoj Gori, Luka Zelioli.

Organizovan je i master klas za studente gdje su o produkciji HSF -a govorili Nebojša Mandić i Jovan Subotić, a o likovnom stvaralaštvu svjetski poznati italijanski strip umjetnik Valter Venturi, kao i domaći umjetnici Nikola Ćurčin i Luka Cakić.

Danas od 11 do 18 h u Dvorani Park trajaće humanitarna prodajna izložba originalnih radova. Ona je posvećena Dilan Dogu. Posjetioci će uživati i u berzi stripa, crtanju za fanove, izložbi i crtanju na majicama, predavanjima, uz prateći DJ program.

U KIC-U

Novo književno izdanje dr Ane M. Zečević “Sve postaje riječ, u riječi da živi: Prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve” biće predstavljeno u utorak, 11. februara, u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”, od 19 sati.

Uz autorku o knjizi će govoriti dr Slobodan Jerkov, mr Dobrila Popović i Dušan Medin, urednik. Moderatorka večeri je Stanka Rađenović Stanojević.

U pitanju je četvrta autorska knjiga dr Ane M. Zečević, a za razliku od ostalih u cjelosti je posvećena primorskoj, odnosno paštrovskoj i budvanskoj tematici, te predstavlja zbirku njenih ranijih tekstova, kao i novonastalih za potrebe ovog izdanja.

Ana M. Zečević je rođena u Beogradu (1972). Osnovnu i srednju muzičku školu pohađala je u Moskvi i Beogradu. D

PEROVIĆ ZA PORTAL

U Los Anđelesu u nedjelju kasno uveče biće održana 92. ceremonija dodjele Oskara, nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauke, uz prenos na Portalu RTCG.

Nominacije su objavljene 13. januara, a urednik fimskog programa RTCG Vuk Perović za naš Portal pričao je o očekivanjima uoči ceremonije u “Dolbi teatru”, ali i sumirao dostignuća regionalne i svjetske kinematografije u prošloj godini.

• Koji su filmovi obilježili 2019.godinu, koje vrijedi pogledati?

Svakako da su devet nominovanih za Oskara za najbolji film obilježili 2019. Kanski pobjednik “Parazit” je ostvarenje koje ne bi trebalo propustiti, isto važi za Tarantinov “Bilo jednom u Holivudu”, u kom je hrabro donekle napravio iskorak iz njegove prepoznatljive estetike, zatim “Irca” velikog Martina Skorsezea sa glumačkom postavkom iz snova, ali “Jojo Rabbita” Taike Vaititia, jednu vrlo zanimljivu komediju tokom koje će vam često biti neprijatno zato što se smijete. Ovo, na primjer, nije baš tipični oskarovski film i jako ga je lijepo vidjeti na listi. Ne zaboravimo i tehnički savršeno otvarenje reditelja Sema Mendesa “1917”. Makedonski dokumentarni film “Zemlja meda” već je ušao u istoriju Oskara zbog dvije novimacije u, do skoro, nespojivim kategorijama i obavezno bi ga trebalo pogledati.

Veliki je broj filmova koji su obilježili proteklu godinu, a brojni nijesu na Oskarima zbog različtim razloga. Tu ne bi trebalo zaboraviti “Portrait of a lady on fire”, francuske rediteljke Selin Skjama, ili “Izdajnika” Marka Belokija, “Zviždaće” Kornela Porumbojua ili “Uncut Gems” braće Safdi.

• Pred nama je 92. dodjela nagrade Oskar. Sudeći po kladionicama, neka imena su se već izdvojila u nekim kategorijama. Da li su moguća iznenađenja?

Iznenađenja su svakako moguća i bilo ih je na nedavnim ceremonijama. Prošle godine je vrlo malo ljudi očekivalo da će “Zelena knjiga” pobjediti “Romu” u trci za najbolji film ili nedavno “Moonlight” “La La Land”. Takođe, Oskar Olivije Kolman je prošle godine bio iznenađenje, vrlo lijepo iznenađenje, jer joj nijesu davane velike šanse prije ceremonije. Akademija za film nedavno je primila veliki broj novih članova čime je željela da promijeni i osvježi strukturu profesionalaca koji glasaju za pojedinačne kategorije i najbolji film. Volio bih da ove godine iznenade “Parazit” za najbolji film i “Zemlja meda”.

• Film “Zemlja meda” iz Sjeverne Makedonije je doživio uspjeh i nominovan je u dvije kategorije – za najbolji dokumentarni i strani film. Kakve su njegove šanse?

To dokle je stigla “Zemlja meda” je fantastičan uspjeh. Na listama renomiranih američkih medija to je film koji je obilježio 2019. Od prošlogodišnjeg Sandens festivala na kom su nagrađeni, cijeli filmski svijet govori o tom ostvarenju, a valjda je svima jasno iz koje autsajderske pozicije su krenuli. U obje kategorije u kojima su nominovani imaju vrlo jake konkurente. U kategoriji za najbolji filma van engleskog govornog područja je i “Parazit” kog svi već vide kao pobjednika, dok će se u kategoriji dokumentarnog filma velika borba voditi između “For Sama”, “The Cave” i “Zemlje meda”. Takođe, u toj kategoriji nikada nije lako predvidjeti pobjednika, pa se nadam da će bez obzira na projekcije “Zemlja meda” na kraju dobiti Oskara. Ali bez obzira na to kako se završilo veče u Dolbu teatru, oni su napravili fantastičan uspjeh.

• Kako ocjenjujte regionalnu kinematografiju u 2019. godini? Koje bi ste filmove izdvojili?

Regionalna kinematografija je imala prilično uspješnu godinu, pogotovo Sjeverna Makedonija. “Zemlja meda” je, eto, evidentno iskočila i po kvalitetu i po nagradama. Premijerno je prikazana na velikom svjetskom festivalu gdje je i dobila nagrade da bi zatim putovala svijetom i evo stigla i do Oskara. “Bog postoji, njeno ime je Petrunija”, rediteljke Teone Strugar Mitevske, premijerno je prikazan u takmičarskoj selekciji Berlinskog filmskog festivala i kasnije imao odličan festivalski život, ali i zvaničnu bioskopsku distribuciju širom svijeta, što je sjajan uspjeh. Dokumentarno-igrano ostvarenje rediteljke Dane Budisavljević, “Dnevnik Diane Budisavljević”, obilježilo je regionalne festivale.

• Koji su najočekivanije filmske premijere u ovoj godini?

Veliki lanci bioskopa, a i vjerni fanovi, sigurno da najviše iščekuju nove filmove iz Marvelovog ili DC-jevog univerzuma. Očekuju nas “Crna udovica” i “Čudesna žena 1984”. Dizni nastavlja sa “oživljavanjem” njihovih animiranih ostvarenja, a ove godine je na redu nekada izuzetno uspješni “Mulan”. Tu je i novi Džejms Bond, pa i novo ostvarenje Kristofera Nolana i nastavak nekada ultimativnog hita “Top Gan”.

Ja se radujem filmu “Promising Young Women”, kreatora sjajne serije “Killing Eve”, zatim naslovu “The Personal History of David Copperfield”, novom ostvarenju majstora političke satire Armanda Janučija koji je ovoga puta malo promijenio preokupaciju. I Robert Zemekis bi do kraja godine trebalo da završi film, što je sigurno vrijedno gledanja. Takođe, ono što ćemo vidjeti na velikim festivalima, osim Berlina, i dalje nije poznato, a kao što već znamo, tu bude veliki broj filmova koji na kraju obilježe godinu.

• Povećana su sredstava u ovoj godini za finansiranje filmova iz Crne Gore. Koliko će to biti potencijalni uspjeh za našu kinematografiju?

Uspjeh je što su povećana sredstva za crnogorsku kinematografiju. I to veliki. Od osnivanja Filmskog centra uslovi u crnogorskoj kinematografiji se poboljšavaju iz godine u godinu. Uslovi su izuzetno bitni za kasniji potencijalni uspjeh, ali oni mogu da čine tek dobru pretpostavku za uspjeh, ne mogu da ga i garantuju. Mislim da se filmska scena u Crnoj Gori razvija, da imamo mladih autora na koje treba obratiti pažnju i koji će tek da se pokažu, a tu su i oni malo stariji koji će sada snimati svoje filmove u boljim i drugačijim uslovima nego ranije. Mislim da smo već postali mnogo vidljivi na festivalskoj sceni, a za veliki uspjeh nekada treba i malo strpljenja.

• Šta fali crnogorskoj produkciji kako bi filmovi bili zapaženiji i van našeg govornog područja?

Mislim da su neki crnogorski filmovi u posljednje vrijeme vrlo zapaženi van našeg govornog područja. Ne zaboravimo da smo nedavno imali film na Venecijanskom filmskom festivalu, zatim u Montrealu, da su kratki filmovi naših mladih reditelja imali zavidan festivalski uspjeh. To je igra na svjetskom nivou. Ogroman broj filmova se snimi svake godine. I svi ostali imaju velika ambicije. I mnogo veće i mnogo bogatije zemlje. A za takav uspjeh nema recepta i nema garancije. A i u tome je čar svega toga.

Važno je da su uslovi sve bolji i bolji i da se vrijedno radi. Npr. “Zemlja meda” je snimana godinama i niko nije mogao da pretpostavi da će jedna vrlo mlada ekipa ovako daleko da dogura. Za autore je danas jako važno da imaju podršku institucije, priliku da rade i razvijaju buduća ostarenje i da ih snimaju u boljim uslovima nego ranije. Prošle godine su snimljeni filmovi od kojih se očekuju dosta na međunarodnom planu. Mislim da je trenutno u crnogroskoj kinematografiji dosta dinamično, a da nas mnogo toga tek očekuje.

Ozren Zogović

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1538. sklopljen je vojni savez između Venecije (njemačko-rimskog cara Karla V) i pape Pavla III radi suprotstavljanja Otomanskoj imperiji. Na strani saveza, zvanog Sveta liga, bila je i Crna Gora.

1725 – Umro je ruski car Petar I Aleksejevič – Romanov, poznat kao Petar Veliki. Po dolasku na prijesto 1682. sproveo je, prema evropskim uzorima, dalekosežne reforme države i društva. Ratovima je obezbijedio Rusiji jak položaj na Baltiku, izlaz na Crno more i zapadnu obalu Kaspijskog jezera. Osnovao je  Akademiju nauka, pokrenuo prve novine «Vedemosti», a 1703. na ušću Neve podigao je novu prijestonicu –  Sankt Peterburg.

1828 – Rođen je Žil Vern, francuski pisac  naučno-fantastičnih romana. Zaokupljen naučnim otkrićima, dalekim zemljama i istraživačkim podvizima, napisao je više od 50 romana, među kojima su najpoznatiji: «Put oko svijeta za 80 dana», «20.000 milja pod morem», «Put na Mjesec», «Put u središte Zemlje».

1870 – Na riječkom gradu Obodu rođen je Andrija Jovićević, istaknuti pedagog, publicista i pripovjedač, u narodu poznat kao učitelj Andro. Sa šesnaest godina počeo je učiteljsku karijeru u Manastiru Morači, zatim je radio u Poljima kolašinskim, Golubovcima, Bjelicama i na Čevu. Za prvog predsjednika Crnogorskog učiteljskog udruženja izabran je 1901. u Nikšiću. Objavio je bogatu etnološko-antropo-geografsku građu o crnogorskim plemenima, nahijama, jeziku, običajima. Poznata djela: «Domaće vaspitanje i njegovanje djece u Crnoj Gori», «Slike iz prošlosti Ceklina», «Manastiri u Crnoj Gori» i «Dnevnik iz albanskih ratova». Bibliografija Andrije Jovićevića ima preko 120 jedinica, kojima su obuhvaćeni  stručni radovi, prilozi, prikazi, udžbenici i pripovijetke.

1904 – Počeo je rusko-japanski rat, koji je imao odjeka među crnogorskim iseljenicima, ali i u samoj Crnoj Gori. Ruska vlada bila je obaviještena da preko 200 Crnogoraca želi da učestvuje u ratu protiv Japana. Učešće u tom ratu svedeno je na manje grupe crnogorskih dobrovoljaca, podoficira i oficira.

1984 – Na stadionu Koševo u Sarajevu, u prisustvu 50.000 gledalaca, otvorene su l4. zimske olimpijske igre. Na prvim Olimpijskim igrama održanim u Jugoslaviji, učestvovali su sportisti iz 49 država, najveći broj u istoriji ZOI.

2005 –  U Beogradu je umro poznati filmski i televizijski reditelj, član Crnogorske akademije nauka i umjetnosi Zdravko Velimirović. Rođen je 11. oktobra 1930. na Cetinju; gimnaziju je završio u Kotoru, a filmsku i pozorišnu režiju u Beogradu i Parizu. Bio je redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Zalagao se za očuvanje državne zajednice Srbija i Crna Gora i bio jedan od osnivača beogradskog pokreta za zajedničku državu. Režirao je devet igranih filmova, 40 dokumentarnih i nekoliko dokumentarnih TV serija.  Zdravko Velimirović dobitnik je dvije Zlatne arene u Puli, te više drugih značajnih domaćih i internacionalnih nagrada i priznanja. Poznati filmovi: “Lelejska gora”, “Derviš i smrt”, “Vrhovi Zelengore”, Dorotej”.

2005 – Ijan Vilmut, profesor edinburškog Instituta Roslin i Kraljevskog koledža u Londonu koji je 1996. klonirao ovcu Doli dobio je dozvolu da klonira matične ćelije ljudskog embriona u okviru istraživanja neuroloških bolesti.

2007 – Predstavnici crnogorske Skupštine i Vlade Ranko Krivokapić i Željko Šturanović, kao i šefovi većine poslaničkih klubova, potpisali su u Podgorici Deklaraciju o prihvatanju principa koje je 19. januara predložio Odbor Savjeta Evrope za politički sistem, radi prijema Crne Gore u tu organizaciju. Potpisivanjem Deklaracije prihvaćena je obaveza da principi Savjeta Evrope budu ugrađeni u novi ustav. To je podrazumijevalo građansko ustrojstvo države, manji upliv politike na izbor sudija i tužilaca, zaštitu ljudskih prava, zabranu smrtne kazne, regulisanje statusa oružanih i bezbjednosnih snaga i obavještajnih službi,kao i sredstva parlamentarnog nadzora nad njima.

2008 – Lider francuske ekstremne desnice  Žan-Mari Le Pen osuđen je uslovno na tri godine zatvora i na novčanu kaznu od 10.000 eura zbog izjave date 2005. da nacistička okupacija Francuske, kako je rekao, nije bila posebno nehumana. Sud je takođe osudio i urednika magazina “Rivarol” na 5.000 eura i novinara koji je intervjuisao Le Pena na 2.000 eura.

2009 -U Kotoru je obilježeno dvanaest vjekova od prenosa moštiju svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor, kao i 12. vjekova Bokeljske mornarice. Svečanosti su prisustvovali brojni crkveni i državni zvaničnici Crne Gore i Hrvatske: kotorski biskup Ilija Janjić, zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, mitropolit Srpske crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović, crnogorski  predsjednici države i parlamenta Filip Vujanović i Ranko Krivokapić, te predsjednik hrvatskog Sabora Luka Bebić i dr. Iako nepozvani, svečanosti su prisustvovala i petorica sveštenika Crnogorske pravoslavne crkve.

2010 – Opozicioni ukrajinski lider Viktor Janukovič proglasio je tijesnu pobjedu na predsjedničkim izborima, iako njegova rivalka Julija Timošenko nije priznala poraz. Međunarodni posmatrači proglasili su izbore u Ukrajini impresivnim primjerom demokratije i pozvali Timošenkovu da pruži ruku Janukoviču.

2010 – Papa Benedikt XVI osudio je zlostavljanje djece od strane sveštenika, rekavši da crkva nikad neće prestati da osuđuje takvo ponašanje. Papa je to izjavio u trenutku dovršavanja pisma irskim vjernicima povodom masovnog seksualnog zlostavljanja u crkvenim ustanovama u toj zemlji i skandala oko zataškavanja.

2013  – U centru Ljubljane protestovalo je dvadeset hilja ljudi protiv kojih je policija upotrijebila suzavac. Nezadovoljni Slovenci tražili su ostavke vodećih političara, među kojima premijera Janeza Janše, gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i poslanika slovenačkog parlamenta. Demonstranti, koji su protest nazvali „Trećim sveslovenačkim ustankom“ posebno su negodovali zbog tvrdnji Janeza Janše da iza protesta stoji stara ljevičarska elita koja želi, kao je rekao, da sruši njegovu vladu i da se treba suprotstaviti „ljevičarskom fašizmu“. Istoga dana u Ljubljani je održan i skup podrške Janši, na kome je učestvovalo 12 hiljada ljudi. Drugi sveslovenački ustanak protiv političkih i ekonomskih elita održan je u januaru, a prvi u decembru 2012.

2013 – U 67. godini umro je poznati beogradski glumac Josif Tatić. Tokom glumačke karijere u pozorištu, na filmu i na televiziji ostvario je veliki broj prepoznatljivih likova, a najšira publika pamti ga po ulogama Jataganca u TV seriji „Bolji život“, Tanasija Vitorovića – „Taleta Surovog“ u seriji „Grlom u jagode“, i u „Šovinističkoj farsi“. Igrao je i u filmovima „Tri karte za Holivud“, „Vizantijsko plavo“, „Za sada bez dobrog naslova“, „Posljednji krug u Monci“ i drugim.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1924 – U američkoj državi Nevadi, prvi put je upotrijebljena gasna komora za izvršenje smrtne kazne.

2005 – Izraelski i palestinski lideri Arijel Šaron i Mahmud Abas objavili su na Samitu u Egiptu okončanje četiri i po godišnjeg sukoba između njihova dva naroda.

2010 – U novosagrađenom domu, počela je da radi prva vatrogasna jedinica na Žabljaku.

PREDSTAVA ANE VUKOTIČ

Predstava „The Beauty Queen“ Martina Makdone, u režiji Ane Vukotić biće izvedena u subotu 8. februara na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

Diplomska predstava Ane Vukotić jedna je od najdugovječnijih predstava Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena u oktobru 2004. godine.

Scenografiju i kostime osmislila je Jelena Tomašević.

U predstavi igraju: Marta Pićurić, Ana Vujošević, Dejan Ivanić i Momčilo Otašević.

Predstava počinje u 20.30 sati.

U KIC-U

Knjiga “Epika Bošnjaka – zaostavština narodnog guslara Šuća Nurkovića” koju su priredili Mersada i Denis Sutović biće predstavljena u ponedjeljak, 10. februara, u Multimedijalnoj sali KIC “Budo Tomović”, od 19 sati.

O knjizi će govoriti priređivači knjige Mersada i Denis Sutović i Sofija Kalezić – Đuričković kompoziciona urednica, recenzentkinja i lektorka knjige.

Kako se navodi u najavi KIC-a, knjigu čine 25 pjesama podijeljnih u pet cjelina i to: epske pjesme Bošnjaka-Krajišnice, epske pjesme starijeg doba iz okoline Rožaja, epske pjesme novijeg doba iz Rožaja i okoline, guslar i epski pjevač Šućo Nurković i umjetničke pjesme drugih autora. U knjizi su takođe uvrštene narodne priče kao posebno poglavlje i tekstovi iz štampe.