CGO ORGANIZOVAO

Centar za građansko obrazovanje CGO je u okviru upravo okončanog X Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ organizovao i tematski dan posvećen afirmaciji LGBTI prava i crnogorskoj publici predstavljajući tri sjajna filmska ostvarenja uz prateću panel diskusiju o ulozi filma u prevazilaženju jaza između stereotipnosti i života LGBTI osoba.

Nakon projekcije filmova Miler i sin , u režiji Asher Jelinsky, Gender Derby, francuske režiserke Camille Ducellier, kao i filma koji je oduševio publiku na ovogodišnjem Kanskom filmskom festivalu I onda smo plesali, režisera Levana Akina, a koji na različite načine osvijetljavaju živote transrodnih osoba, ograničenja rodne binarnosti za pripadnike LGBTI zajednice i dirljive emotivne odnose, uslijedila je diskusija uz osvrt na te filmove ali i širi kontekst uticaja filma na unaprjeđenje prava LGBTI osoba.

Govoreći o otvaranju LGBTI tematike u odnosu na tradicionalne kulturne elemente, Nikola Ljuca, reditelj iz Beograda, naglasio je da postoji način balansiranja tradicije i poštovanja modernog koncepta ljudskih prava.

„Tradiciju su ljudi nasilno kodifikovali u konzervativne okvire, dok terenska istraživanja pokazuju da su neka jaka tradicionalna društva vrlo otvorena na LGBT teme i da pojedinci nisu ni najmanje sankcionisani unutar takvih zajednica. Tek kad bi se crkva ili država umiješale, dolazilo bi do odbacivanja određenih pojedinaca,“ naveo je on. Ljuca je ocijenio ohrabrujućom regionalnu produkciju kratkometražnih filmova koji u fokus stavljaju LGBTI tematiku. „Mladi reditelji prilaze LGBT temama na ličan i emotivan način. Sloboda koju nudi kratka forma tek treba da se osjeti u dugim filmovima, u kojima su mahom LGBT likovi i dalje u domenu komedije i vica, a samim tim pod teretom stereotipa i djeluju vrlo kalkulantsko iskorišćeni. Bez istinske motivacije da se govori o tim temama, nema napretka za zajednicu i odnos prema njoj“, zaključio je Ljuca.

Marija Jovanović, koordinatorka za odnose sa javnošću u Asocijaciji SPEKTRA, ukazala je složenost svakodnevne borbe za prava LGBTI osoba u Crnoj Gori.

„Kroz film možemo imati sveobuhvatnu sliku života LGBTIQ zajednice, možemo vidjeti da zajednicu ne definiše samo različitost već i mnogi drugi faktori“, rekla je ona. „Ali, filmovi koji se ovim temama bave na eksploatatorski, senzacionalistički, površan način, te filmovi koji u sami proces kreiranja ni na koji način ne uključuju zajednicu, neće pozitivno uticati na živote LGBTIQ osoba. Na drugoj strani, oni filmovi koji kroz intersekcionalan pristup ulaze u srž problema sa kojima se zajednica suočava, u specifičnom kontekstu, će sami po sebi postati mjesto aktivizma, odnosno doprinijeće stvaranju prostora u kojem nastaju promjene. Zato je takav film važan a posebno u današnje vrijeme kada su filmovi lako dostupni širokoj publici i kada privlače pažnju koju aktivisti/kinje često nemaju“, pojasnila je Jovanović.

Dan LGBTI filma u okviru X Festivala UBRZAJ, CGO je organizovao uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava kroz projekat „LGBTI prava i izvan 4 zida – JEDNAKOST za sve“, a sa ciljem unaprijeđenja razumijevanja ljudskih prava LGBTI osoba, jačanja svijesti o štetnosti stereotipnog uokviravanja LGBTI osoba ali značaja prihvatanja LGBTI osoba kao jednakih i ravnopravnih osoba sa uživanjem istih prava bez straha od nasilja i diskriminacije.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 37. godine rođen je rimski car Neron, koji je 54. naslijedio cara Klaudija i u početku vladao umjereno da bi se kasnije njegova vladavina pretvorila u nečuveni teror, koji je kulminirao požarom Rima (64). Rimljani su za podmetanje požara optužili Nerona, a on hrišćane,  naredivši njihove krvave progone. Pripisuje mu se i niz zločina – ubistvo majke Agripine, žene Oktavije, najbližih saradnika i uglednih Rimljana. Izvršio je samoubistvo 68. nakon što ga je Senat proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt.

1420 – Gospodar Zete Balša III pokrenuo je vojni napad u pravcu Kotora, da bi zaštitio područja nastanjena njegovim podanicima, koja su osvajali Kotorani nakon priklanjanja Veneciji. Na ustanak su se digli i Grbljani, raskinuvši odnose s kotorskom vlastelom, a oružanom otporu potom se pridružilo i stanovništvo Svetomiholjske metohije.

1675 – Umro je holanski slikar Jan Vermer, jedan od najvećih holandskih majstora 17. vijeka. Nepriznat i neshvaćen za života, dva vijeka kasnije svrstan je među najveće umjetnike u istoriji slikarstva, a njegove slike dostigle su astronomske cijene. Poznata djela: “Pogled na Delft”, “Žena s pismom”, “Djevojka s đerdanom”.

1882 – Na mjesto glavnog školskog nadzornika, na Cetinje je došao Simo Matavulj, pisac i vaspitač sinova knjaza Nikole. U svom prosvjetnom radu nije bio pristalica krutih nastavnih šablona i primjene raznih disciplinskih postupaka. Smatrao je da se nastavnik nepotrebno troši u, kako je isticao, “tako uokvirenom jalovom radu”. Žalio je, što nije više mogao učiniti za unapređivanje prosvjete u Crnoj Gori, i to  pravdao “stanjem duha” koje je u njoj vladalo.

1914 – Oslobađanjem Beograda u Prvom svjetskom ratu završena je Kolubarska bitka. Pobjeda za koju izuzetne zasluge pripadaju komandantu Prve armije generalu Živojinu Mišiću, podigla je ugled Srbije među saveznicima i učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.

1941 – U Gostilju je izašao prvi broj “Omladinskog pokreta”, lista  crnogorske omladine. List, koji je bio organ Pokrajinskog Komiteta SKOJ-a, isticao je ulogu i jedinstvo narodne omladine u oslobodilačkoj borbi. Pored političkih članaka, “Omladinski pokret” donosio je i literarne tekstove, a kasnije je imao i rubriku za pionire. Urednik lista bio je Budo Tomović.

1961 – Bivši nacistički funkcioner Adolf Ajhman, organizator i izvršilac genocida nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, osuđen je na smrt u Jerusalimu, a potom obješen. Poslije rata živio je pod lažnim imenom u Argentini do 1960, kada su ga otkrili i uhapsili pripadnici izraelske tajne službe.

1966 – Osnovana je u Herceg Novom  umjetnička galerija “Josip Bepo Benković”. Tokom višedecenijskog djelovanja, galerija je organizovala nekoliko stotina kolektivnih i samostalnih izložbi eminentnih likovnih stvaralaca: Petra Lubarde, Mila Milunovića, Dada Đurića, Rista Stijovića, Miće Popovića, Voja Stanića, Fila Filipovića. Galerija  ima i stalnu postavku značajnih umjetničkih djela stvaralaca s prostora bivše SFR Jugoslavije. Od 1967. djeluje u okviru Zavičajnog muzeja Herceg Novi, a od 1968. organizuje “Zimski likovni salon”, smotru savremenih likovnih ostvarenja.

1966 – Umro je američki režiser Volt Dizni, autor stripova, filmski animator i producent, tvorac modernog crtanog filma, dobitnik 29 Oskara. Put ka slavi otvorio mu je krajem dvadesetih godina 20. vijeka lik Mikija Mausa. Iz Diznijevog studija kasnije su izašli crtani filmovi poznati širom svijeta: “Snežana i sedam patuljaka”, “Pepeljuga”, “Petar Pan”, “Bambi”, “Pinokio”, “Alisa u zemlji čuda”.

1970 – U Beogradu je umro srpski slikar Leonid Šejka. Bio je član grupe “Mediala”, bavio se i likovnom esejistikom.

1999 – Šef UNMIK-a Bernar Kušner potpisao je u Prištini sporazum s predstavnicima kosovskih Albanaca o formiranju Prelaznog administrativnog vijeća Kosova (prelazna vlada). Srbi s Kosova odbili su da potpišu sporazum, ali su kasnije delegirali svog predstavnika u to tijelo.

2000 – Zatvorena je nuklearna centrala u Černobilju u Ukrajini u kojoj je krajem aprila 1986. eksplodirao jedan blok centrale i izazvao najtežu nuklearnu katastrofu otkako je počela upotreba nuklearnih centrala.

2004 – Međunarodni sud pravde u Hagu oglasio se nenadležnim za tužbu koju je rukovodstvo SR Jugoslavije podnijelo protiv osam zemalja NATO-a zbog genocida i nelegalne upotrebe sile tokom bombardovanja 1999. Tom odlukom, postupak po tužbi SRJ automatski je skinut sa spiska predmeta koji se vode pred Sudom pravde u Hagu.

2005  – Pošta Crne Gore izdala je prvi put poslije 1913. svoju poštansku markicu. Na markici od 25 centi nalazi se mapa Crne Gore, na markici od 40 centi  “Zetski dom”, na markici od 50 centi grb Crne Gore, a na markici od 60 centi crnogorska zastava.

2006 – Vlada Crne Gore potpisala je osnovne sporazume o saradnji s agencijama Ujedinjenih nacija – Visokim komesarijatom za izbjeglice (UNHCR), Fondom za djecu (UNICEF) i Programom za razvoj (UNDP).

2008 – Premijer Crne Gore Milo Đukanović predao je francuskom predsjedniku i predsjedavajućem Evropskoj uniji Nikoli Sarkoziju u Parizu zahtjev Crne Gore za sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. U delegaciji koju je Đukanović predvodio bili su potpredsjednica Vlade Gordana Đurović i ministar vanjskih poslova Milan Roćen. “Ovo je veliki dan za Crnu Goru, staru evropsku državu i najmlađu članicu UN i Savjeta Evrope, za Balkan i sve kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU”, rekao je Đukanović novinarima ispred Jelisejske palate. “Crna Gora može računati na punu podršku Francuske u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, kazao je Sarkozi, i dodao da “nema utvrđenog redosljeda, i ukoliko Crna Gora bude među prvim državama koje ispune uslove za članstvo, onda će  među prvima i pristupiti Evropskoj uniji”. Komesar za proširenje Oli Ren, koji je prisustvovao predaji zahtjeva u Jelisejskoj palati, takođe je podržao kandidaturu Crne Gore i istakao da ona označava njeno jasno evropsko opredjeljenje. U toku razgovora Đukanovića i Sarkozija policija je na ulazu u Jelisejsku palatu uhapsila dvadesetpetogodišnjeg muškarca koji je noseći ručno električno oružje, zvano šoker,  pokušao da uđe na glavni ulaz.

2010 – Put Risan – Žabljak, čija je izgradnja trajala deceniju i po i u koju je uloženo 90 miliona eura, pušten je u saobraćaj i predstavlja značajnu tačku povezivanja juga s centralnim i sjevernim dijelom Crne Gore. Put je otvorio crnogorski premijer Milo Đukanović.

2011 – Bivši predsjednik Francuske Žak Širak proglašen je krivim za zloupotrebu javnih fondova, čime je postao prvi osuđeni šef francuske države poslije nacističkog saradnika, maršala Filipa Petena 1945.

2011 – U Hjustonu je, u 63. godini, umro američki novinar i pisac britanskog porijekla Kristofer Hičens, poznati ateist, strastveni polemičar i provokativni kritičar društva. U knjizi “Bog nije veliki” (2007), Hičens je kazao da je religija izvor sve tiranije i da su mnoga zla u svijetu počinjena u njeno ime. Pisao je i o ratu u Bosni i kritikovao Klintonovu vladu što nije više pomogla ljudima u toj zemlji, a podjednaku odbojnost gajio prema Franju Tuđmanu i Slobodanu Miloševiću, čiji je režim nazivao fašističkim. Podržao je američku invaziju na Irak.

2012 – U 93. godini umro je poznati francuski alpinista Moris Hercog, prvi čovjek koji se popeo na 8.000 metara osvojivši himalajski vrh Anapurnu 1950. Tokom tog osvajanja izgubio je od promrzlina sve prste na rukama i nogama. Anapurnu je osvojio tri godine prije nego što su Edmund Hilari i Tencing Norgaj osvojili Mont Everest.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1840 – Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona I položen je u “Dom invalida” u Parizu, 19 godina poslije njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena.

1970 – Sovjetski vasionski brod “Venera 7” spustio se na planetu Veneru i počeo da šalje signale.

2007 – Uprkos protivljenju Srbije, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija dozvolio je  da predstavnik kosovskih Albanaca Fatmir Sejdiju učestvuje na sjednici posvećenoj budućnosti Kosova.

2007 – Vlasti Sjedinjenih Američkih Država zatražile su da se ne istražuju snimci saslušanja osoba osumnjičenih za terorizam, koje je CIA snimila 2002, a uništila 2005.

FESTIVAL NAJBOLJI PJESNICI SVIJETA

Poezija, kao globalna kohenzija, zbližava ljude iz cijelog svijeta, i može da ponovo sagradi nešto što je neko uporno rušio, poručeno je večeras na Međunarodnom festivalu Najbolji pjesnici svijeta.

Festival, kojem su prisustvovali pjesnici iz velikog broja država, je organizovala Svjetska književna akademija, a na događaju je održana promocija Antologije Najbolji svjetski pjesnici, kao i zbirke pjesama pjesnikinja Nermine Adžović Mustagrudić i Selvere Lile Šabanović.

Adžović Mustagrudić, koja je potpredsjednica Svjetske književne akademije, kazala je da je Festival održan u njenu čast u Podgorici, jer je 28. septembra u Bukureštu preuzela prestižnu nagradu – pehar, zlatnu medalju i sertifikat šampiona svijeta uz poeziji.

„Večeras su na festivalu bili pristutni pjesnici iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Albanije, Švedske, Austrije, Italije, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Makedonije… Značaj ovakvih događaja je veliki. Takođe, festival u velikoj mjeri doprinosi kulturi i umjetnosti. Danas se više pridaje značaj nečemu što ne oplemenjuje niti mladost, niti neka druga srca, niti naše fioke, niti naše komode, niti naše duše“, rekla je Adžović Mustagrudić.

Prema njenim riječima, festival mnogo znači za stvaralaštvo i poeziju.

„Znači puno meni, znači svakom stvaraocu, znači Podgorici, Crnoj Gori i stvaranju poezije u svijetu. Poezija je slovo koje dušom živi i poezija spaja cijeli svijet. Zato je poezija najvažnije nešto i ono što je neko uporno rušio, tio poezija može ponovo da sagradi i niko ga slomiti neće“, istakla je Adžović Mustagrudić.

Ona je kazala da je poezija „ljubav, mir, blagostanje, razum“.

„Poezija je živjelje, a življenje je život“, rekla je Adžović Mustagrudić.

Na festivalu je održana i zbirka njene knjige „Zagrljeni sretni“.

Predsjednik Svjetske književne akademije, Trandafir Simpetru, kazao je da se u Antologiji nalaze djela pjesnika iz raznih krajeva svijeta.

„Radujemo se što smo okupili pjesnike širom svijeta, i što širimo mir, kao i što nam srce zajednički kuca“, rekao je Simpetru.

Pjesnikinja Selvera Lila Šabanović kazala je da joj je čast što se njena djela nalaze u Antologiji Najbolji svjetski pjesnici, kao i što ujedno na Festivalu održana i promocija njene zbirke „Snovi moje duše“.

Medijator Festivala Goran Duks Popović, kazao je da poezija na svim jezicima svijeta zvuči lijepo.

„Ona je razbuđena muzika u ljudima, za koju tražimo odgovarajuće riječi, izraze, a izgradnji svog pjesničkog govora poklanjamo izuzetnu pažnju. Poezija, kao globalna kohenzija, zbližava ljude. Danas je zbližila pjesnike, ljude dobre volje na svim meridijanima“, istakao je Popović.

MINISTARSTVO KULTURE

Ministarstvo kulture Crne Gore objavilo je konkurs za sufinansiranje projekata i programa od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u narednoj godini.

Ministarstvo će sufinansirati nove projekte i programe iz oblasti likovne umjetnosti, muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, književnosti, književnog prevođenja, časopisa za kulturu i umjetnost, pzorišne produkcije, kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala.

Pravo učešća na konkursu imaju fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, odnosno koja su u Crnoj Gori registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.

Fizička lica mogu konkurisati sa projektima koje samostalno realizuju kao svoje autorsko djelo.

Pravo učešća nemaju nevladine organizacije, – javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, sredstvima planiranim za kulturu.

Prijave se podnose do 15. januara.

NA CETINJU

Izložba Narodnog muzeja Crne Gore pod nazivom “Pečati iz fondova Dvorskog arhiva”, otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.

Projekat predstavlja ekspoziciju otisaka pečata koji se nalaze u bogatim fondovima nekadašnjeg Dvorskog arhiva – danas Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja Narodnog muzeja Crne Gore – u vidu multimedijalne izložbe sa pratećim katalogom. Na izložbi je prezentovano preko 200 otisaka pečata, od pečata Ivana Crnojevića, sve do pečata iz druge polovine XIX vijeka.

Izložbu je otvorila ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan koja je naglasila da su najveći svjedoci intenzivnih odnosa dvije zemlje hiljade dokumenata koji se čuvaju u arhivima i muzejima Turske i Crne Gore.

– Pečate možemo vidjeti kao konačnu potvrdu vrlo važnih fermana i sporazuma potpisanih između naših zemalja. Ove i slične izložbe pomoći će nama i budućim generacijama da naučimo ono najbolje iz svoje prošlosti – kazala je ambasadorka Ozan i dodala da nas izložbe poput ove nadahnjuju i ohrabruju za razvoj daljih odnosa dvije zemlje u svakoj oblasti.

Akademik dr Šerbo Rastoder govorio je o značaju i ulozi pečata kroz istoriju. On je naglasio da je ovo veoma značajna izložba, ne samo za Narodni muzej Crne Gore, već za sfragistiku uopšte kao pomoćnu istorijsku nauku.

– Od ovih mladih autora, u perspektivi, možemo očekivati naučno utemeljenu monografiju, koja bi se ticala svih pečata koji se nalaze, osim u Muzeju, u Nacionalnoj biblioteci, Državnom arhivu i ostalim kulturnim institucijama u Crnoj Gori – kazao je Rastoder.

Jedan od autora izložbe, istoričar Petar Glendža istakao je da se projekat realizuje nepune tri godine tokom kojih je pregledano preko 25 hiljada dokumenata i da je najveći dio ove izložbe prvi put prikazan crnogorskoj javnosti.

– Pečati su prezentovani kao tri cjeline, nastale po njihovoj provinijenciji: hrišćanski, osmanski mohuri i profani – kazao je Glendža i dodao da najveći domet izložbe predstavljaju osmanski mohuri, zbog njihove specifičnosti, jer svaki sadrži ime i titulu vlasnika, godinu iz koje je i najčešće po jedan stih iz Kurana. Uz to su bogato ukrašeni ornmentikom, pa su i vizuelno vrlo atraktivni.

Izložbu prati katalog koji, prema riječima autora, predstavlja skroman doprinos crnogorskoj sfragistici i uvod u naučnu studiju koja bi podrobnije tretirala ovu problematiku, jer je publikacija sa najvećim brojem otisaka pečata koja se pojavila u Crnoj Gori.

Autori izložbe koju je organizovao Narodni muzej Crne Gore su istoričari Petar Glendža i Miloš Perišić, a projekat je finansijski pomoglo Ministarstvo kulture Crne Gore, kroz Program zaštite za 2019. godinu.

NAJBOLJI ZA KRAJ

Jubilarno, desto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima “Ubrzaj” završava se danas projekcijama u Podgorici i Kotoru. Uvod u posljednji dan Festivala u Crnogorskom narodnom pozorištu je dodatna projekcija filma “Dnevnik Diane Budisavljević” u 15 sati, a zbog ogromnog interesovanja publike, saopšteno je iz CGO-a.

Od 17 sati slijedi film “Alis i gradonačelnik”, francuskog reditelja NiKolasa Parisera. Ovaj suptilno satirični film nagrađen je najprestižnijim priznanjem u sekciji 15 dana autora u Kanu – Europa Cinemas Label.

“Gradonačelnik Liona Pol Terano, pati od egzistencijalne krize. Nakon 30 godina u politici, osjeća se potpuno prazno i lišen ideja. Kako bi to prevazišao, Pol angažuje mladu i pametnu filozofkinju Alis Ajman, za neobičan posao predlaganja ideja gradskoj skupštini. Kroz njihov odnos reditelj na duhovit i dirljiv način preispituje savremeni život, kroz filter dvije generacije. Dijalog dvije dijametralno suprotne ličnosti koje preispituju sve ono u šta su do tada vjerovale”, navodi se u saoppštenju.

Festival zatvara maestralno ostvaranje višestruko nagrađivanog Patricia Guzmana “Kordiljeri snova” u 20 sati, koji je proglašen za najbolji dokumentarni film ovogodišnjeg Kanskog festivala.

Patricio Guzman napustio je Čile prije više od 40 godina, ali nikad nije prestao razmišljati o toj zemlji i kulturi.

“U Čileu, tamo gdje Sunce izlazi, ono je moralo da dosegne brda, zidove i vrhove prije nego što je obasjalo posljednju stijenu Kordiljera. U mojoj zemlji, Kordiljeri su svuda. Međutim, za Čileance, to je nepoznata teritorija. Nakon što sam bio na sjeveru zbog ‘Nostalgije za svjetlošću’ i jugu zbog ‘Dugmeta od sedefa’, osjećam se spremnim da snimim ovu beskrajnu kičmu Čilea ne bih li istražio njene tajne, moćne istine iz davne i savremene istorije Čilea” zapisao je on.

Paralelno, završava se i šesto izdanje Festivala Ubrzaj u Kotoru gdje će publika danas biti u prilici da, u kino Boka, vidi filmove “Upoznati Gorbačova” u 18 sati, “Noćna sesija” u 19:40 i “Koja je ovo država!” od 20 sati.

Ulaz na sve projekcije je besplatan.

AUTORA MILADINA MITROVIĆA

U mojkovačkom Centru za kulturu sinoć je promovisana zbirka „Izgubljena ljepota“ autora Miladina Brka Mitrovića.

Moderator je bila direktorica Centra za kulturu Ljilja Jokić, a o knjizi su govorili književnik Aleksandar Ćuković i prof. doc Mirko Jakovljević.

Samo veče počelo je recitovanjem Mitrovićevih pjesama od strane Nebojše Dedeića i Radoslava Miška Medojevića.

Poezija u knjizi „Izgubljena ljepota“ je razumljiva, jasna, prijemčiva i prosto govori o nekim izuzetnim i dragim stvarima i događajima. Stihovima,Miladin Brko Mitrović, nastoji sačuvati od zaborava djetinjstvo mladost neke lijepe godine neke drage ljude ali takođe i uzvišene emocije, što je u suštini i poruka knjige, kazala je Jokić.

Govoreći o Mitrovićevoj poeziji književnik Aleksandar Ćuković kaže da je njegov stih jasan.

“Koncizan i odsječan, a slike duboke, koloritne i više nego upečatljive. Gotovo da se mogu dodirnuti, čuti, omirisati. Pjesnički se suočava sa smrću, bolešću…Prkosno gleda u oči starosti, toj kako je naziva „ gvozdenoj aveti“, koja nemilosrdno steže, ne samo našeg pjesnika, već cio ljudski rod. Uostalom, zar i sva poezija nije traženje besmrtnosti? Nekakav lijek protiv starosti? Autor Miladin Mitrović taj bol pretače u stihove, ostavljajući trag na hartiji, u nadi da će naći put do istinskog čitaoca koji će biti u stanju da sasvim dosanja sve skice srca ponuđene na pjesničkom horizontu“.

Ćuković izdvaja još jedan, kako je naveo dominantan motiv ove zbirke koji je motiv ljubavi kom je Mitrović docrtao jednu novu dimenziju, posve drugačiju i, rekli bi, slojevitiju.

„Posmatrajući poeziju ovog autora stiče se utisak da je pjesnik i sam iščekivao „rasplete“ i „kulminacije“, „katarze“ i „rješenja“ sopstvenih pjesama, kao da je proces nastanka poetu navodio na sasvim nova, neslućena polja sopstvenog stvaralačkog naboja. Pjeva o porodici, najmilijima, roditeljima, djeci…..“,istakao je Ćuković. 

Miladin Brko Mitrović,knjigom Izgubljena ljepota, vratio se prirodi,opazio i ispisao ljepotu. Ponudio je ljubiteljima poezije stihove, a ljubiteljima fotografije, na uvid i sud, trajno zabilježen treptaj sopstvene duše. Najprije se, prilikom odabira stihova, jer pjesme je pisao od rane mladosti, vratio u djetinjstvo. A djetinjstvo je, po mnogima, najljepši period u životu čovjeka, naglasio je prof doc Mirko Jakovljević.

„Sada mi kroz glavu prolijeću Tarine struje, i zlatice i lipljani i mladice,sada se i tihi glas djetinjastva čuje, i spaja mi u jednu nit, sve konce i sve pokidane žice…Oću li još jednom sjeti,pod onaj,klen krivi,i mahati strancima dok ne iščeznu na cesti,hoću li još nekad ljudima skidati kapu,da taj osjećaj oživi, pa jabuke i pečenjake, ukradene jest….I Tara mi izgleda , da nije bistra,….može li poslije djetinjstva, duša biti čista“.

Jakovljević podsjeća da se autor zbirkom Izgubljena ljepota vratio u sedamdesete godine kada je stihovima dozivao….“Anđele!Dođi,Molim te dođi,Danas mi dođi. O mladosti ….“kratka si mladosti,ko munja,ko plam, i jaka ko grom,il grmljavina“, koji potom ističe da se crvena boja,nekako svuda razlila i „okupala“ Miladina Brka Mitrovića.

Crvena boja,boja vatre i krvi,povezana je sa energijom. Boja koja upozorava. Boja snage,moći,odlučnosti,kao i boja strasti,želje i ljubavi.

„Čitajući knjiguprepoznajemo uticaj crvene boje na Miladina Mitrovića. Osluškujemo stihove u boji crvene sa svim nijansama. Naime, svjetlo crvenapredstavlja radost,strast,roze označava romantiku i prijateljstvo,tamno crvena ljutnju,bes,volju,smeđa stabilnost i muškos dok crvenkasto-smeđa ukazuje na jesen. Sve to možemo naći u ponuđenim autorovim stihovima“kaže Jakovljević.

Zahvaljujući se brojnoj publici što je došla na promociju njegove knjige i njenim učesnicima Mitrović je istako poseban doprinos Miška Medojevića, Rajke Tomović,Miša Zečevića i Pegazu, da se konačno nakon više decenija skine prašina sa pjesama u rukopisu. Ipak, što su se ove večeras našle u lijepom povezu i na još ljepšem papiru zasluge pripadaju direktoru i uredniku Izdavačke kuće Unireks ,koji je svojim prisustvom uveličao ovu književnu svetkovinu, istakao je Miladin Brko Mitrović.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan  1503. rođen je francuski astrolog Mišel de Notr-Dam, poznat kao Nostradamus, najpoznatiji prorok u istoriji, autor knjige “Proročanstva” (1555). Bio je lični ljekar francuskog kralja Šarla IX  i dvorski astrolog Katarine Mediči.

1799 – Umro je Džordž Vašington, prvi predsjednik SAD (1789-97), koji je u ratu za nezavisnost od Engleske (1775-83) komandovao vojskom kolonista. Odbivši da se treći put kandiduje za predsjednika uputio je Amerikancima “Oproštajnu besjedu”. 

1900 – Njemački fizičar Maks Plank  objavio je “kvantnu teoriju”, prema kojoj energija radijacije potiče iz nevidljivih djelića, kvanta, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo.

1918 – Izvršni narodni odbor za ujedinjenje Crne Gore i Srbije obratio se crnogorskoj javnosti opširnim proglasom u kome je istaknut istorijski značaj odluka  Podgoričke skupštine, organizovane protivno crnogorskom ustavu i zakonima,  i pobrojani zadaci Odbora u sprovođenju tih odluka. Uz politički angažman, Odbor je brinuo o organizaciji vlasti, saobraćaju i opskrbljivanju naroda, jer je smatrao da uspješnim rješavanjem tih problema najbolje može parirati aktivnostima, kako je u proglasu navedeno, “raznih neprijatelja koji su djelovali sve aktivnije”.

1947 – Odlukom gradskog narodnog odbora grada Cetinja formirano je transportno preduzeće “Bojana” – Cetinje, jedno od najstarijih preduzeća te vrste u Crnoj Gori.  Od skromnog voznog parka – pet kamiona u početku, “Bojana” se sedamdesetih godina razvila u moćnu transportnu organizaciju sa gotovo stotinu savremenih vozila. Danas je ostalo samo ime.

1960 – Potpisana je Pariska konvencija o osnivanju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Konvencija je stupila na snagu u septembru 1961.

1989 – Umro je ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava i protivnik nuklearnih eksperimenata. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1975.

1995 – U Jelisejskoj palati u Parizu potpisan je mirovni sporazum o okončanju 44-mjesečnog rata u Bosni, koji je postignut 21. novembra u Dejtonu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Potpise na sporazum stavili su predsjednici bivših jugoslovenskih republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine Franjo Tuđman i Alija Izetbegović i predsjednik Srbije Slobodan Milošević. Tim sporazumom Bosna i Hercegovina  podijeljena je na dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a nadgledanje sprovođenja mira povjereno je NATO snagama.

2003 –  U blizini rodnog grada Tikrita uhapšen je bivši irački predsjednik Sadam Husein. Pronađen je u jednom podrumu, petnaestak kilometara udaljenom od Tikrita, a u akciji je učestvovalo 600 američkih vojnika.

2004 – U Skupštini Crne Gore usvojena je Deklaracija o zaštiti rijeke Tare. Deklaracijom je zabranjena gradnja objekata koji bi mogli ugroziti kanjon Tare, popularno nazvane Suza Evrope i uvrštene u UNESCO-v spisak svjetske prirodne baštine. Deklaracija o zaštiti Tare usvojena je glasovima poslanika SDP-a, SNP-a, Građanske partije, Liberalnog saveza Crne Gore i albanskih partija.

2006 – Crna Gora je postala 22. članica Partnerstva za mir, što je prvi korak  na putu ka punopravnom članstvu u NATO-u. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović potpisao je, tim povodom, u Briselu Okvirni sporazum o pristupanju Partnerstvu za mir, koji je za Crnu Goru otvorio mogućnost vojne saradnje i političkog dijaloga s najmoćnijim svjetskim vojnim savezom.

2009 – Crnogorski premijer Milo Đukanović boravio je u prvoj zvaničnoj posjeti Vatikanu, gdje ga je primio papa Benedikt XVI.

2011 – Lider Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović postao je najmlađi hrvatski premijer nakon što je koalicija lijevog centra (Kukuriku koalicija) na izborima 4. decembra ubjedljivo pobijedila Hrvatsku demokratsku zajednicu.

2012 – Na svečanosti u vili Gorica u Podgorici uručene su nagrade za naučna dostignuća u 2012.  maturantu Gimnazije „Stojan Cerović“ u Nikšiću Petru Tadiću, profesorima  Prirodnomatematičkog fakulteta Savu Tomoviću i Davidu Kaljaju, direktorici Sektora za razvoj kompanije „13. jul Plantaže“ Vesni Maraš, kao i profesoru Univerziteta Mediteran Srđanu Jovanovskom. Nagrade je uručila ministarka nauke u Vladi Crne Gore Sanja Vlahović.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1896 – U “Glasu Crnogorca” objavljeno je, kako je poznati naučnik i putopisac Pavel Apolonovič Rovinski, veliki prijatelj Crne Gore, kojoj je posvećen značajan dio njegovog naučnog opusa, Cetinjskoj čitaonici, čiji je inače bio član, darovao 80 knjiga.

1911 – Norveški istraživač Rual Amundsen  postao je prvi čovjek koji je stigao na Južni pol, pretekavši engleskog polarnog istraživača Roberta Skota, koji je na Južni pol stigao 18. januara 1912.

1918 – U Velikoj Britaniji prvi put su na izborima glasale žene i dobile pravo da se kandiduju za parlament. Prva žena koja je izabrana bila je grofica Markievič, irski nacionalista, ali nije mogla da zauzme svoje mjesto u parlamentu jer je bila u zatvoru.

2000 – Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) obiljležio je 50 godina postojanja. Osnovan 1950. s 33 zapošljena i budžetom od 300.000 dolara, Komeserijat je imao zadatak da zbrine dva miliona izbjeglica poslije Drugog svjetskog rata. Pola vijeka kasnije za UNHCR je radilo 5.000 ljudi u 120 zemalja, koji su brinuli o 22 miliona raseljenih lica, a godišnji budžet iznosio je oko milijardu dolara.

2004 – Na jugu Francuske otvoren je najveći viseći most na svijetu, visok 343 metra, a dugačak dva i po kilometra. Most “Mijo”, koji je projektovao britanski arhitekta Norman Foster, gradilo je za tri godine oko hiljadu radnika, a izgradnja tog futurističkog djela ( 23 metra višeg od Ajfelove kule) koštala je 394 miliona eura.

2006 – Šef UNMIK-a Joakim Riker upozorio je Savjet bezbjednosti da bi odlaganje odluke o konačnom statusu Kosova moglo izazvati nestabilnost u regionu.      

2006 – Trogodišnja istraga Skotland jarda utvrdila je da nema tragova zavjere i da su princeza Dajana i njen prijatelj Dodi Al Fajed, stradali u saobraćajnoj nesreći u Parizu, zbog neprilagođene brzine i pijanstva vozača Dajaninog automobila.

2007– Lideri Evropske unije odlučili su da na Kosovo pošalju policijsku i bezbjednosnu misiju.

2007 – Crnogorski kik-bokser Ivan Srugar postao je šampion svijeta u kategoriji do 85,1 kilogram, nakon što je savladao bosanskog prvaka Salka Zildžića, sudijskim preglasavanjem 2:1 u meču održanom u budvanskom hotelu Splendid.

2010 – Operativni tim crnogorske Vlade saopštio je da je poplavama u Crnoj Gori ugroženo 1.457 domaćinstava, odnosno 5.289 njihovih članova.

2012 – Naoružani  napadač, dvadesetjednogodišnji Adam Lanca ubio je u jednoj osnovnoj školi u Njutaunu, u državi Konektikat, dvadesetoro djece od šest i sedam godina, šest odraslih osoba i sebe.

U 87. GODINI

Čuveni glumac Deni Ajelo, koga ćemo pamtiti po filmovima “Kum”, “Leon: Profesionalac”, “Bilo jednom u Americi”, “Uradi pravu stvar” preminuo je u 87. godini poslije kraće bolesti.

Kako prenosi portal TMZ, Ajelo se iznenada razbolio i preminuo je nedugo nakon što ga je porodica posjetila u ranim jutarnjim satima. Ovu tužnu vijest potvrdili su članovi porodice. Pretpostavlja se da je umro od posljedica infekcije.

Iza sebe je ostavio suprugu Sendi, s kojom je bio u braku od 1955. godine, i troje djece. Proslavio se ulogama u filmovima “Učini pravu stvar” i Kum 3″ u kojem je glumio Tonija Rozata, čiji je lik poznat po legendarnoj rečenici “Michael Corleone says hello”.

Za ulogu u filmu “Učini pravu stvar” bio je nominovan za Oskara za najbolju mušku sporednu ulogu. Takođe je zapažene uloge odigrao i u filmovima “Fort Apache the Bronx”, s Polom Njumenom, Bilo jednom u Americi, Ljubičasta ruža Kaira, i “Moonstruck” u kome je glumio sa Šer, prenosi RTS.

Ajelo je glumio i na Brodveju, a ostvario je i pjevačku karijeru. Objavio je nekoliko muzičkih albuma, među kojima i “Live from Atlantic City” 2008. godine.

“UBRZAJ”

Regionalni autori daju snažan doprinos razvoju filmova koji tretiraju ljudska prava, kao i filmova koji se bave temama suočavanja sa prošlošću jer na taj način informišu istorijskim događajima i oblikuju kolektivnu svijest društva. To je saopšteno na panel diskusiji “Film se suočava s proslošću”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa u saradnji sa ForumZfD.

Dramaturškinja i programska direktorka ForumZfD-a Nataša Govedarica, kazala je da je fenomen festivala filmova o ljudskim pravima relativno mlad.

“Sredinom 90-tih, velike, primarno ljudskopravaške, organizacije počinju sa ustanovljenjem festivala o ljudskim pravima, da bi to kasnije doživjelo ekspanziju. Uspostavljanje ove prakse otvorilo je niz pitanja, odnosno šta čini jedan film, kako bi bio prepoznat kao film o ljudskim pravima, kao i kako selektovati ovakve filmove”, pojasnila je Govedarica.

Ona je ocijenila da regionalni autori daju snažan doprinos razvoju filmova koji tretiraju ljudska prava, a posebno filmovi koji se bave temama suočavanja sa prošlošću.

“Film ‘Dnevnik Diane Budisavljević’ je primjer kako se kršenje ljudskih prava i teme iz korpusa suočavanja sa prošlošću obrađuju na visokom estetskom i etičkom nivou. Film ima mogućnost da se probije kroz ravnodušnost, da istovremeno obrazuje i stvara naše slike i kolektivnu memoriju o određenim događajima. A jednako tako i da dotakne naša srca, što udžbenici iz istorije nemaju ambiciju”, ocijenila je Govedarica.

Iako su zapaženi filmovi o ljudskim pravima, ona je kazala da se društvo nerado bavi takvim temama.

“Teško je očekivati da će ljudi, naročito po sopstvenoj istoriji koja ne prikazuje naciju u najboljem svijetlu, rado i spremno kopati i ekranizovati, a onda i gledati. To nije realno, jer proces traje. Ali naša obaveza jeste da držimo te teme, koliko god bila na margini, otvorenom, a to je moguće kroz ovakve festivale, različite inicijative i aktivnosti civilnog društva”, zaključila je Govedarica.

Filmski kritičar i istoričar iz Zagreba Silvestar Mileta, kazao je da je istraživanje za film “Dnevnik Diane Budisavljević”, a kojim je otvoreno ovogodišnje izdanje Festivala UBRZAJ, trajalo tri godine.

“Istraživanje je podrazumijevalo 25 arhivskih i muzejskih institucija, u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj i Sloveniji. Kad istoričar radi za film, to podrazumijeva novinarske, istraživačke i detektivske metode. Sproveli smo razgovor sa više od 100 svjedoka preživjele djece, kao i ljudi povezanih sa Dianom Budisavljević”, pojasnio je Mileta.

On je kazao da je to istraživanje rasvijetlilo značajnu priču iz Drugog svjetskog rata koja, kako je rekao, nije bila poznata do 2003 godine, a koju je rediteljka filma otkrila 2010.

On je objasnio da je bilo složeno spojiti tri forme tokom režiranja samog filma.

“Film je najprije zamišljen kao dokumentarni, a potom smo shvatili da je neophodna i igrana rekonstrukcija, a da će arhivski dio biti centralni dio filma”, zaključio je Mileta.

Režiser Ivan Marinović, mišljenja je da su gledaoci nerijetko podložni slikama koje dobijaju kroz filmove.

“Ono što ne možemo da zamislimo, što ne znamo ili ne poznajemo, ukoliko vidimo na filmu, ulazi u našu memoriju. Kada pitate prosječnog čovjeka kako izgleda Knez Lazar, za njega će to biti Miloš Žutić koji je igrao njegov lik, a ukoliko pitate starijeg prosječnog gledaoca kako izgleda Šćepan Mali, reći će vam da je to glumac Rade Marković sa brkovima. To je način na koji smo informisani kroz film, što ostaje u našem pamćenju kao činjenica”, kazao je Marnović.

Marinović smatra da je domet filmova čija su tema ljudska prava nedovoljan.

“Ovih dana smo svi zadovoljni što film ‘Dnevnik Diane Budisavljević’ ima po 20 hiljada gledalaca u Hrvatskoj i Srbiji, ali ako se to uporedi sa mejstrim filmovima, to je brojka koja nije porediva. Pitanje filmova koji se bave ljudskim pravima i koji nas suočavaju sa prošlošću iz 90-tih, ne može se gledati mimo pitanja kulturne politike naših društava”, kazao je Marinović.

On je poručio da je neophodno da takvi filmovi prodru do nacionalnih frekvencija, u suprotnom, kako je zaključio, ostaju lišeni mogućnosti da naprave veći značaj u društvu.

Književnik, Balša Brković, kazao je da je film ključna umjetnost današnjice.

“Film ima mogućnost da neke traume razjasni na način koji je sugestivan, a dopire dalje od klasične književnosti ili nauke”, ocijenio je Brković.

On je ocijenio da se Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ urezuje u duh Glavnog grada već godinama i da postaje dio aktuelnog gradskog identiteta.

“Film može da se nosi sa moćnicima i sa njihovim falsifikacijama, upravo zato što je dejstvo filma veće nego bilo koje druge umjetnosti ili izraza. Moć i mogućnost filma je da uđe u traumatične epizode i da se na najbolji mogući način otvore neke priče. U tom smislu, ovakav festival i ove priče su posebno važne u kulturi kakva je naša, gdje postoji jedna vrsta straha od iniciranja traumatičnih tema”, kazao je Brković.

On je poručio da je odgovornost umjetnika da, bez kompromisa, pokreću značajne teme, koje ne moraju dati konačnu sliku, ali iniciraju određene priče.