ZNAČAJAN DATUM

Zajednica Crnogoraca u Albaniji je, prigodnom konferencijom u Elbasanu, obilježila 13. jul, Dan državnosti Crne Gore.

Predsjednik Zajednice Marinko Ćulafić istakao je da je 13. jul najznačajniji datum u crnogorskoj istoriji, jer je na taj dan na Berlinskom Kongresu 1878. godine, Crna Gora dobila nezavisnost kao 27. država svijeta.

„Poslije Prvog svjetskog rata, 1918. godine, Crna Gora, iako je dala ogroman doprinos u ratu na strani saveznika, gubi svoju nezavisnost i postaje dio nove drzave Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. postaje Jugoslavija“, naveo je Ćulafić.

On je podsjetio da je 13. jula 1941. godine crnogorski narod prvi ustao protiv italijanskih okupatora u porobljenoj Evropi, i dao ključni doprinos u oslobođenju bratskih naroda Jugoslavije od fašizma-rekao je Ćulafić na konferenciji.

Kako je naveo, na sjednici AVNOJ-a 1943. u Jajcu, na kojoj je učestvovao i narodni heroj Albanije Vasil Šanto u ime Komunističke partije Albanije, postavljeni su novi temelji socialističke Jugoslavije „i Crna Gora je postala jedna od šest jedinica Jugoslavije”.

Ta odluka je, kazao je Ćulafić, potvrđena i na Narodno-antifašističkom kongresu Crne Gore, održanom u Kolašinu krajem 1944.

„Posebno ću naglasiti da je na tom kongresu učestvovao i moj djed Milovan Tatko Ćulafić, koji je obavljao najznačajnije funkcije u ratu i poslije rata u Crnoj Gori, sve do 1948. kada je stao na stranu Staljina, protiv Tita“, rekao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, pobjeda Crne Gore i Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu nad fašizmom, i dobijanje statusa Republike u okviru nove Jugoslavije, dovelo je i do konačnog povratka državnosti na referendumu 21. maja 2006. godine.

„Danas je Crna Gora stabilizujući faktor i lokomotiva evropskih integracija na Zapadnom Balkanu“, rekao je Ćulafić.

On je na konferenciji istakao veoma dobre odnose između crnogorskog i albanskog naroda i doprinos koji daju nacionalne manjine sa obje strane „i koje su most saradnje između Albanije i Crne Gore”.

„Albanski i crnogorski narod žive jedan pored drugoga vjekovima i milenijumima i imaju zajedničkog sveca, Svetog Vladimira, koji je veza među našim narodima. Sveti Vladimir je zaštitnik grada Elbasana ,a za današnju Crnu Goru je svetitelj i dukljanski knez“, dodao je Ćulafić.

On se zahvalio zvanicama na iskazanom poštovanju i prisustvu obilježavanja najznačajnijeg datuma crnogorskog naroda i crnogorske dijaspore svuda u svijetu.

Konferenciji su prisustvovali predsjednik Koalicije Makedonaca za evropske integracije i poslanik u albanskom parlamentu, Vasil Sterjovski, rektor Univerziteta u Elbasanu Skender Topi, mitropolit Elbasana, Špata i Libražda Andon Merdani, kao i potpredsjednik Demokratske Partije za Elbasan, Zamir Mužaći.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

SKUP DIJASPORE

U organizaciji crnogorsko-njemačkog udruženja “Montenegro-Hessen e.V.”, u Frankfurtu su se okupili pripadnici dijaspore iz Crne Gore i obilježili Dan državnosti.

Nakon intoniranja crnogorske i njemačke himne, okupljenima se obratila nova predsjednica udruženja Nena Kesselman-Evans. 

Proslavi su, kako je saopšteno, prisustvovali generalna konzulica Ivana Đukanović, konzulica Dragana Ražnatović i vicekonzulica Ilirijana Cungu-Medojević.

Okupljenima se obratio i Vojislav Jestrović, predsjednik Odbora za kulturu udruženja, jednim istorijskim osvrtom na značaj ta dva 13. jula u nšsoj državnoj prošlosti.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

ČESTITKA SAVJETA

Crna Gora je svoje mjesto među slobodnim narodima uvijek gradila potpomognuta iskrenim patriotizmom i ljubavlju svoje dijaspore. U tome je bila vođena civilizacijski progresivnim idejama i konkretnom pomoći koju je dijaspora kroz istoriju nesebično pružala svojoj matici, navodi se u čestitki Savjeta za saradnju sa dijasporom, povodom 13. jula.

Predsjednik Savjeta Milenko Perović čestitao je 13. jul – Dan državnosti Crne Gore – svim članovima Savjeta, našim ljudima i zajednicama u iseljeništvu, kao i građanima Crne Gore.

“I danas, u svim izazovima s kojima se susrijeće, Crna Gora jednako može računati na snagu i iskrenu ljubav svojih kćeri i sinova u iseljeništvu, koji joj na raspolaganje stavljaju sve svoje potencijale u želji da zajedničkim radom doprinesu izgradnji i razvoju moderne i napredne države Crne Gore”, ističe se u čestitki.

U ovim teškim okolnostima, kako se dodaje, kada su svuda u svijetu ugroženi životi i zdravlje mnogih, misli i srca svih naših ljudi u iseljeništvu i dijaspori su uz matičnu zemlju, pogotovu na dan kada slavimo slobodarski duh i temeljne vrijednosti na kojima počiva i današnja Crna Gora. Nebrojeno puta valja ponoviti da su te vrijednosti antifašizam, sloboda, ravnopravnost i jednakost svih njenih građana.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

ČESTITKA DRUŠTVA “LOVĆEN”

Crnogorsko društvo Lovćen iz Lovćenca u Srbiji čestitalo je građanima Crne Gore 13. jul, Dan državnosti.

“Sjećanje na davne 1878. i 1941. godine ne blijedi, nego sija i grije srca i duše svih nas koji danas ponosno slavimo antifašističku i evropsku tradiciju naše Crne Gore. Antifašizam kao obaveza svakog Crnogorca krase generaciju koja je obnovila državnost i krasiće generacije koje za nama dolaze”, navodi se u čestitki.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PODRŠKA UPRAVE

Javni konkurs za dodjelu sredstava za sufinansiranje programa organizacija dijaspore važan je mehanizam podrške njihovom radu i aktivnostima, ocijenila je pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bekteši, navodeći da je interesovanje za učestvovanje na konkursu veliko.

Uprava za dijasporu donijela je, na osnovu obrazloženog predloge Komisije, Odluku o dodjeli sredstava za sufinansiranje programa, odnosno projekata organizacija dijaspore-iseljenika u ovoj godini, za šta je opredijeljeno 130 hiljada eura.

Bekteši je ocijenila da su organizacije koje okupljaju dijasporu, a kojih ima više od dvije stotine, jedan od važnih stubova saradnje i ukupnih odnosa i veza Crne Gore sa dijasporom u zemljama njihovog prijema.

Ona je rekla da se iz tog razloga vodilo računa da se Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima propiše obaveza Uprave da pruža podršku radu i aktivnostima organizacija dijaspore kroz raspisivanje godišnjeg Javnog konkursa.

„Ovo je vjerovatno jedan od najznačajnijih projekta Uprave direktno usmjeren na organizacije dijaspore i važan mehanizam podrške njihovom radu i aktivnostima“, kazala je Bekteši u intervjuu agenciji MINA.

Ona je poručila da snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta obezbjeđivanjem finansija za realizaciju aktivnosti, Uprava želi da podstakne njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa dijasporom na svim poljima.

Bekteši je objasnila da na Javnom konkursu organizacije dijaspore imaju mogućnost da konkurišu sa programima, odnosno projektima iz utvrđenih i zakonom precizno definisanih oblasti saradnje, čime se dodatno obezbjeđuje ispunjavanje ciljeva definisanih zakonom i strateškim dokumentima Vlade u vezi sa dijasporom.

Ona je kazala da sva udruženja iseljenika po pravilu počivaju na principu dobrovoljnosti i volonterskom radu, čiji je jedini motiv želja da se očuva identitet, ojačaju veze Crnom Gorom i kako i koliko se može, pomogne zavičaju i matičnoj zemlji.

Bekteši je rekao da je ta pomoć konstanta, nešto na što Crna Gora može računati bez obzira na prilike, a u otežanim okolnostima čak i pojačana.

„Primjer za to je i aktuelna situacija u kojoj je naša dijaspora, iako i sama pogođena pandemijom virusa COVID 19, samo individualnim ili kolektivnim novčanim donacijama o kojima Uprava ima evidenciju, uputila pomoć Crnoj Gori u iznosu od blizu milion EUR“, navela je Bekteši.

Ona je podsjetila da je Uprava za dijasporu prvi put raspisala Javni konkurs za sufinansiranje programa i projekata organizacija dijaspore-iseljenika prošle godine.

Prema njenim riječima, prve godine realizacije Uprava je za tu svrhu opredijelila 100 hiljada EUR.

Bekteši je rekla da je očekivano, prvi konkurs izazvao veliko interesovanje organizacija dijaspore, a da je podržano 56 programa odnosno projekata od kojih je najveći dio u potpunosti realizovan.

„Već je prvi konkurs dao odlične rezultate, dijaspora je praktično oživjela, a najveći rezultati osjećaju se u zemljama regiona – Srbija, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina“, istakla je Bekteši.

Ona je kazala da je iz tog razloga Uprava ove godine za opredijelila 130 hiljada EUR, što je povećanje od čak 30 odsto u odnosu na prethodnu.

Bekteši je podsjetila da je na osnovu obrazloženog predloga međuresorne Komisije za dodjelu sredstava koja je vrednovala prijavljene projekte donijeta odluka o raspodjeli kompletnog raspoloživog fonda na 61 program odnosno projekat koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države.

„Realizacijom projekata koji su podržani, očekujemo rezultate i unapredjenja u oblastima saradnje na koji su ovi projekti usmjereni, a to su prije svega očuvanje i njegovanje identiteta, unapredjenje ukupnih veza i saradnje izmedju matice i dijaspore, kao i zaštitu prava i položaja naših zajednica u zemljama prijema“, navela je Bekteši.

Ona je rekla da se dugoročnije, realizacijom ovog projekta očekuje snaženje i izgradnja kapaciteta organizacija dijaspore u svijetu, njihovo međusobno umrežavanje i povezivanje u cilju ostvarivanja pitanja od interesa za dijasporu i maticu.

Ona je kazala da je interesovanje za konkurs uprkos okolnostima, bilo veće nego prošle godine.

Bekteši je podsjetila da na adresu Uprave u propisanom roku pristiglo je 77 prijava programa odnosno projekata, koji su kandidovani od 53 organizacije dijaspore iz ukupno 17 zemalja.

Ona je rekla da je za sufinansiranje na predlog Komisije za raspodjelu sredstava koji je u potpunosti uvažen, odobren 61 projekat koji su kandidovale 44 organizacije dijaspore.

„Sve ovo govori o velikom interesovanju za ovaj projekat Uprave za dijasporu, a nameće nam i obavezu njegovog unapredjenja ne samo u dijelu povećanja iznosa sredstava koje će Uprava opredjeljivati u ovu svrhu, već i u kvalitativnom smislu“, kazala je Bekteši.

Ona je navela da će stoga Uprava osmisliti vodič za pripremu i pisanje projekata koji se sufinansiraju putem ovog konkursa.

„U okviru kojeg ćemo dati bliže informacije i uputstva o načinu konkusanja, elementima koje projekat treba da sadžri, formulaciji i pripremi projekata, izvještavanju po odobrenju sredstava i ostalim važnim pitanjima vezanim za dodjelu sredstava od strane Uprave“, rekla je Bekteši.

Javni konkurs za za sufinansiranje programa odnosno projekata organizacija dijaspore raspisuje se u prvom kvartalu svake godine.
Organizacije dijaspore – iseljenika imaju mogućnost konkurisati sa programima odnosno projektima iz utvrđenih i široko postavljenih oblasti saradnje – očuvanja državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, očuvanja kulturnog identiteta.

Mogu konkurisati i sa programima iz oblasti jačanja obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje, informisanja i povezivanja, zaštite prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređenja privrednog partnerstva.

VIJESTI NA CRNOGORSKOM

Albanski Javni servis počeo je da emituje vijesti na crnogorskom jeziku dva puta dnevno, radnim danima. Time će se približiti teme od javnog interesa za našu dijasporu u Albaniji.

U razmjeni materijala iz oblasti kulture, nauke i obrazovanja pomoći će i Radio-televizija Crne Gore (RTCG).

Crnogorske korijene ima između 20 i 30.000 građana Albanije.

Na osnovu Zakona o nacionalnim manjinama, emitovanje vijesti na crnogorskom jeziku obaveza je albanskog Javnog serisa, koji je prepoznao važnost jačanja nacionalnog identiteta i veza Crnogoraca sa maticom.

Milica Kapa, TVCG