Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

ISELJENICI U SAD

Udruženje “Cetinje” iz Sjedinjenih Američkih Država obilježava 22 godine od osnivanja. Zbog aktuelne pandemije Kovida-19, iz Udruženja ističu da ove godine neće organizovano obilježiti jubilej, već su pozvali članstvo da to urade u svojim domovima.

Udruženje su 1998. godine, u Mičigenu, osnovali crnogorski iseljenici, na čelu sa Mirsadom Jahovićem iz Bara.

“Udruženje je ubrzo steklo zavidan broj članova pa je bilo pozvano i učestvovalo je na Prvom svjetskom kongresu iseljenika 1999 godine. Potom je uslijedio i “Crnogorski piknik” u Torontu koji su organizovali Vojislav Rašović i Branko Aleksić. Potom je udruženje učestvovalo i na Drugom svjetskom kongresu iseljenika 2002 godine koji je održan u Nju Jorku. Predsjednik Mirsad Jahović je kao predstavnik udruženja posjećivao i crnogorske iseljeničke organizacije po Evropi. Vrlo značajne su bile posjete iseljeničkim zajednicama u Norveškoj, Holandiji, Njemačkoj i Austriji”, navode iz “Cetinja”.

Ističu da je Udruženje dalo veliki doprinos u organizovanju crnogorske iseljeničke zajednice pred referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.

“Finansijski su pomognuti mnogi koji su željeli da se na Referendumu izjasne za obnovu državnosti. Udruženje je ostvarilo plodotvornu saradnju sa mnogim crnogorskim patriotama i udruženjima širom svijeta. Posebno je ponosno na saradnju sa Kulturnim centrom “Rumija” koji je dugo vodio Bećir Ćaćić, potom sa asocijacijama koje je vodio Blažo Sredanović, Tomo Djonaj, Ljubo Dabović, Vojo Vuksanović i mnogi drugi. Gosti na manifestacijama ovog udruženja bili su razni ugledni nacionalni i društveni radnici iz Crne Gore. Osvjedočeni prijatelji udruženja su bili Božidar Jaredić, Žarko Rakčević kao i Vladika CPC Mihailo. Udruženje je intenzivno i dugo pomagalo Crnogorsku pravoslavnu crkvu na Cetinju, a humanitarnim radom bavili su se članovi udruženja pojedinačno. Za svoj humanitarni rad Mirsad Jahović je dobio 2019. prestižno priznanje iz Bosne i Hercegovine ” Džek popularnosti””, dodaje se.

Udruženje “Cetinje” sada vodi crnogorski iseljenik Predrag Peđa Marković.

ODLUKA UPRAVE

Uprava za dijasporu je donijela Odluku o dodjeli sredstava za sufinansiranje programa odnosno projekata organizacija dijaspore-iseljenika u 2020. godini, gdje se navodi da će se sufinansirati 61 program, odnosno projekat, a za ovu svrhu Uprava za dijasporu je opredijelila iznos od 130 hiljada eura.

Sufinansirani su programi odnosno projekti koje realizuju organizacije dijaspore-iseljenika u sljedećim oblastima saradnje sa dijasporom – iseljenicima: očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanje kulturnog identiteta; jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; informisanje i povezivanje; zaštita prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređivanje privrednog partnerstva.

Pravo učešća na Javnom konkursu je imala organizacije dijaspore-iseljenika koja je registrovana najmanje dvije godine prije objavljivanja javnog konkursa; u osnivačkom ili drugom aktu ima utvrđene ciljeve i djelatnosti u skladu sa politikom i zalaganjima Crne Gore u odnosu na dijasporu – iseljenike; naziv te organizacije ili sadržaj osnivačkog akta jasno upućuje na njenu povezanost sa Crnom Gorom; kao i da je u toku dvije godine koje prethode objavljivanju javnog konkursa realizovala najmanje dva projekta ili aktivnosti koje doprinose ostvarivanju i jačanju saradnje sa Crnom Gorom.

„Program odnosno projekat organizacije dijaspore – iseljenika može se sufinansirati najviše do 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju, pri čemu se program odnosno projekat koji može imati uticaj na razvoj manje razvijenih područja u Crnoj Gori, može sufinansirati najviše do 70% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju”, piše u Odluci.

U Odluci je navedeno i da će: “U roku od 30 dana od dana objavljivanja ove odluke, Uprava za dijasporu sa organizacijom dijaspore – iseljenika kojoj su sredstva dodijeljena zaključiti ugovor o sufinansiranju programa odnosno projekta, kojim će se preciznije urediti način isplate i korišćenja dodijeljenih sredstava, način izvještavanja i nadzora nad realizacijom programa odnosno projekta za koji su dodijeljena sredstva, kao i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju”.

”Sufinansiranje projekata organizacija dijaspore-iseljenika predstavlja jedan od najznačajnijih projekata Uprave, koji je direktno usmjeren na organizacije dijaspore, pružanje podsticaja za njihov rad i jačanje njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti”, navode iz Uprave za dijesporu.

Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta, Uprava želi da podstakne njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima.

Odluka je na sajtu Uprave za dijasporu od 1. jula 2020. godine.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NIKČEVIĆ

U Hrvatskoj živi četiri hiljade registrovanih pripadnike crnogorske nacionalne zajednice, a njihov intelektualni potencijal, ugled u hrvatskom društvu i privrženost Crnoj Gori treba iskoristiti u kontekstu društveno-političkih, kulturnih i privrednih odnosa dvije države, smatra profesor na Filofskog fakultetu u Osijeku Milorad Nikčević.

Nikčević je ocijenio da Crna Gora ima posebnu obavezu da brine o crnogorskoj nacionalnoj manjini u susjednim državama.

On je kazao da je zahvaljujući crnogorskom diplomatskom predstavništvu u Zagrebu i crnogorskim državnim organima zaduženim za saradnju sa dijasporom, odnos sa maticom na zadovoljavajućem nivou.

Nikčević je rekao da u ovom sazivu Savjeta za saradnju sa dijasporom/iseljenicima participiraju i crnogorski predstavnici iz Hrvatske.

Nikčević je objasnio da se on nalazi na čelu Odbora za očuvanje i jačanje kulturnog identiteta, koji je jedan od najvažnijih odbora ovog savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore.

“Bez obzira što su Crnogorci u Hrvatskoj prilično malobrojna nacionalna zajednica, njihov intelektualni potencijal, ugled u hrvatskom društvu i privrženost matici Crnoj Gori ne treba zanemarivati, već optimalno iskoristiti u širem kontekstu društveno-političkih, kulturnih i privrednih odnosa sa Hrvatskom”, kazao je Nikčević agenciji MINA.

On je rekao da se nada da će Crna Gora još više obratiti pažnju na potrebe, interese i u krajnjem na opstanak Crnogoraca u Hrvatskoj, čija je starosna struktura vrlo nepovoljna i prijeti njenom daljem osipanju.

“Ono što je posebno otežavajuće za crnogorsku nacionalnu zajednicu je da ona, za razliku od većih, imućnijiih i organizovanijih nacionalnih manjina nije u mogućnosti da preko svojih nacionalnih, kulturnih, duhovnih i političkih subjekata čuva i unapređuje svoj identitet”, upozorio je Nikčević.

On je dodao da Crnogorci u Hrvatskoj nemaju svoje škole, gdje bi se akademski izučavao crnogorski jezik i kultura.

“Nemaju ni svoju duhovnu instituciju/crkvu ni vjerske objekte te na koncu nemaju ni svoje političke predstavnike na lokalnom, županijskom i državnom nivou jer se nijesu organizovali kao politički subjekt, poput nekih drugih, brojnijih nacionalnih zajednica”, kazao je Nikčević.

On je ocijenio da je otežavajući faktor za dobru organizaciju i rasutost pripadnika zajednice, uglavnom po hrvatskim gradovima, što dodatno usložnjava stvari u odnosu kad bi Crnogorci bili koncentrisani na određenom području u većem broju.

“Država Crna Gora ima veliku podršku i čvrst oslonac kod svojih Crnogoraca u Hrvatskoj, a na njoj je da sistemski unaprijedi ojača spone sa ovim dijelom svoga naroda”, naveo je Nikčević.

On je objasnio da je crnogorska nacionalna zajednica u Hrvatskoj organizovana kroz nekoliko udruženja u velikim gradovima županija, od Dubrovnika, do Istre, Zagreba, Varaždina i Osijeka, ali da je gledano s aspekta jedinstva korpus Crnogorske zajednice nacionalno raspolućen.

“Kao indigom preslikavaju se ideološke orijentacije i dihotomije naše dijaspore poput onih u matičnoj nam otadžbini. Ponajviše ta unutarnja ideološka previranja prisutna su u gradu Zagrebu, kao najvećem administrativnom i kulturnom središtu zemlje”, rekao je Nikčević.

On je kazao da su u samom jeku Domovinskog rata, od 1991. pa do 2000. godine Crnogorci izražavali jedinstvo i etničku kompaktnost.

“Imali su svoje uvjerene vizije i odrješite poglede na ratna zbivanja i nastojali su da se pozitivno očituju prema svim negativnim trendovima i ratno-huškačkim pokličima i najezdama koja su dolazila prema Konavlima i Dubrovniku iz naše domovine Crne Gore”, rekao je Nikčević.

On je kazao da je takvo „pozitivno“ stanje bilo u Hrvatskoj sve do 2000. godine, kada su prosrpski pučišti, uz pomoć svojih institucionalnih podanika, preuzeli Nacionalnu zajednicu Crnogoraca u Zagrebu.

“Oni su u daljnjem radu postali glavni „neprijatelji“ crnogorskog jedinstva. Prišili su svoje interese uz srpski nacionalni korpus”, naveo je Nikčević.

On je dodao da su ugasili studij Crnogorske književnosti i kulture (1995) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, razrovali crnogorsko nacionalno biće koje je ispoljavalo svoje nacionalne programe preko svojih udruženja.

“Stvorili su svoj „geto“ zajedno sa nacionalnom zajednicom Srba, uništavajući i ono malo pozitivnih tekovina koje su crnogorski čelnici već bili afirmisali – Drago Kastratović, prof. dr Milorad Nikčević, Veselin Aga Simović i mnogi drugi crnogorski patrioti”, kazao je Nikčević.

On je naveo da u Slavoniji i Baranji, koja je po površini veća od Crne Gore, živi, prema posljednjem popisu stanovništva i prema izbornom popisu nacionalnih manjina za 2019. godinu, 365 Crnogoraca, a u Osijeku je naseljeno 175 ljudi.

“Crnogorci su se u Slavoniju i Baranju, pa tako i u Osijeku kao političkom i kulturnom središtu, doselili ponajviše tokom trajanja zajedničke Socijalističke federativne republike Jugoslavije, a manji broj i putem ranije kolonizacije Crnogoraca u Vojvodinu, Slavoniju i Baranju”, objasnio je Nikčević.

On je rekao da Se prema njihovim najnovijim naučnim istraživanima veća grupa Crnogoraca u Hrvatsku, naselila u enklavi Peroj / Istra još 1657. godine.

Nikčević je rekao da je taj momenat doseljenja iskorišen, pa su Crnogorci 2000. godine, ušli u Ustav Hrvatske kao autohtona skupina manjina, zajedno sa Nijemcima, Austrijancima, Mađarima i Talijanima.

“U jeku Domovinskog rata u Republiku Hrvatsku, grupa određenih intelektualaca i učesnika rata, još su u novembru 2006. godine osnovali udruženje pod nazivom Crnogorsko kulturno društvo „Montenegro – Montenegrina“, kazao je Nikčević.

On je naveo da je to udruženje osnovano s osnovnim ciljem da se Crnogorci prepoznaju kao autohtona nacionalna manjina koja ima svoj kulturni i nacionalni identitet u ovom slavonsko-baranjskom arealu.

Nikčević je rekao da od inauguracije Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, nacionalne manjine biraju Nacionalna vijeća i svoje predstavnike, koji u regionalnoj i široj zajednici sudjeluju ravnopravno u svim aspektima političkog i društvenog života, kako na nivou županija, gradova i regionalnih institucija, tako i na nivou državnih institucija.

Nikčević je kazao da mlade generacije ljudi, đeca roditelja i potomaka dijaspore iz Crne Gore, s nastalgijom i pijetetem se odnose prema Crnoj Gori,

“No, budući, da te mlade generacije dijele sudbinu svojih vršnjaka u odgojno-obrazovnom sistemu u školama i fakultetima, njihov je odnos sveden samo onaj kurtoazni nivo koji emocionalno ponesu iz svoga roditeljskog doma”, istakao je Nikčević.

On je kazai da u najnovijim procesima uključenja Hrvatske u Evropsku uniju, mladi iz crnogorskog miljea u velikom broju odlaze „trbuhom za kruhom“ u Njemačku, Dansku, Irsku i mnoge druge evropske zemlje.

“Mnogi od njih su se u Domovinskom ratu u Hrvatskoj i denacionalizovali, naročito u mješovitim brakovima, ali u svojoj svijesti, mladenačkom habitusu i dubokoj emociji su intimno privrženi porijeklu svojih očeva i njihovih slavnih predaka – Crnogoraca”, rekao je Nikčević.

On je kazao da je crnogorska nacionalna manjina u pojedinim državama desetkovana, kao u Hrvatskoj i Srbiji gdje je u zadnjih tridesetak godina nestalo preko 120 hiljada nacionalnih Crnogoraca.

Nikčević je naveo da bi, da su te nacionalne manjine odane svojoj otadžbini islavile bi danas dane crnogorske državnosti i njezine samostalnosti kao i Njegoševe dane kulture, preko čijih bi sadržaja emanirali slavlje sa simbolikom i pijetetom toga najznačajnijega kulturnog i državnog imena,

“A ne da nam cinično podvaljuju neki sumnjivi krugovi iz dijaspore koji uporno slave čak i nekakve Petrovdanske i Lučindanske derneke (a svi znamo da ti isti krugovi nemaju nikakvig vjerskih motiva, senzibilnosti i vjere koji bi im bili snažni podsticaji za takve „religiozne“ proslave)”, kazao je Nikčević.

On je istakao da im “njihovi vjerski i unionistički blagdani služe samo da prikriju zaskulisne obmane „vjernika“,

“A sve s ciljem da prigrabe golema novčana sredstva i dobiju masovnost (na tim bigotičnim litijama!) neobrazovanih ljudi, pa makar dolazili i iz drugih zagraničnih zemalja (Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije)!? A prava suština ostaje, kao i uvijek, zapretena i zamagljena”, poručio je Nikčević.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

REAGOVAO RASTODER

Na predstojećim izborima u Crnoj Gori, jednom za svagda, treba poraziti mračnu ideologiju i omogućiti stabilan i siguran razvoj evroatlantske države, u kojoj su svi građani ravnopravni, bez obzira na vjeru i naciju, poručio je predsjednik Bošnjačkog Saveza Crne Gore u Njujorku Esad Rastoder. On je reagovao na, kako navodi, širenje mržnje prema pripadnicima Interventne policije prilikom blokade puta Berane – Bijelo Polje prema pripadnicima Interventne policije.

Rastoder u reagovanju navodi da je sada na vidjelo izašla i namjera da se “u zadnjoj fazi protesta uvuku u sukob i Bošnjaci i Albanci”.

“Bošnjaci Amerike su za vrijeme prvog talasa pandemije korona virusa pomagali stanovništvo Crne Gore bez obzira koje su vjere i nacionalnosti, pa i one u Beranama koji se izjašnjavaju kao Srbi. Zato su začudili povici da se treba obračunati sa interventnom jedinicom policije Crne Gore, posebno što je iz Rožaja”, navodi se u saopštenju Rastodera.

Bošnjački Savez Crne Gore u Njujorku, kako je naveo Rastored, preduzeo je konkretne aktivnosti kako bi o ovim događajima upoznao međunarodnu zajednicu, tj. EU i SAD.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

ZAŠTITA CG ZAJEDNICE U REGIONU

Crnogorska Vlada utvrdila je Strategiju saradnje sa dijasporom – iseljenicima za period od ove do 2023. godine kojom se definišu mjere i aktivnosti na zaštiti položaja crnogorske nacionalne zajednice u regionu.

Iz Vlade su naveli da je usvajanje nove Strategije potvrda da je dijaspora visoko pozicionirana na agendi političkih prioriteta državnih organa i nadležnih ustanova.

“Imajući u vidu izražen trend asimilacije kod jednog dijela našeg iseljeništva, potreban je institucionalni odgovor na te izazove, kojim bi se uticalo na očuvanje nacionalnog i državnog identiteta zajednica u regionu i sprovođenje drugih aktivnosti i mjera, u cilju zaustavljanja izuzetno izraženih trendova asimilacije”, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade su dodali da se prema Zakonu o saradnji Crne Gore sa dijasporom za realizaciju Strategije izdvaja 0,7 odsto tekućeg budžeta, a za konkretne mjere i aktivnosti izdvajaće se najmanje 260 hiljada eura na godišnjem nivou.

Strategijom su, kako se dodaje, definisani prioritetni ciljevi, nosioci poslova i aktivnosti koje treba da stvore neophodne pretpostavke za sistemsko i kvalitetno unapređenje saradnje sa iseljenicima, koja će biti i podsticaj za iseljenike u traženju boljih formi organizovanja i komunikacija sa maticom.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Program ostvarivanja principa „Otvorena nauka“ u Crnoj Gori s Akcionim planom 2020 – 2022, koji je utemeljen na viziji Crne Gore da istraživačka djelatnost bude zasnovana na principima Otvorene nauke.

To, kako se dodaje, podrazumijeva da istraživačka djelatnost bude u službi cjelokupnog društva i da je neophodno da javna sredstva usmjerena na finansiranje istraživačkih aktivnosti budu trošena na efikasan i transparentan način.

Iz Vlade su kazali da se, kada je u pitanju nedostatak saradnje između akademskih institucija i privrede, očekuje da će diseminacija rezultata istraživanja, na način predviđen politikom Otvorene nauke, doprinijeti motivisanju nacionalne privrede za ulaganje u istraživačke projekte i višem stepenu saradnje i zajedničkom radu s crnogorskim naučnicima.

Dodaje se da je Programom predviđeno i obezbjeđivanje otvorenog pristupa recenziranim naučnim radovima, nacionalnom akademskom izdavaštvu, istraživačkim podacima.

“Biće omogućena i dostupnost istraživačkih infrastruktura, ukoliko je njihova nabavka ili uspostavljanje finansirano javnim sredstvima, kao i interoperabilnost sa međunarodnim digitalnim istraživačkim infrastrukturama”, kaže se u saopštenju.