ARGENTINSKA DIJASPORA

Potomci Crnogoraca u Argentini ne pričaju crnogorski jezik, ali dobro znaju svoje porijeklo, kazao je vicekonzul Crne Gore u argentinskoj provinciji Santa Fe Klaudio Petričević.

On je rekao da je odnos Crne Gore prema iseljenicima mnogo unaprijeđen posljednjih godina.

“Vlada Crne Goredonijela je odluku da promoviše veze između Crne Gore i iseljenika i to je uspjela. Podrška je konstantna. Mislim da je to pravi put”, kazao je Petričeviću intervjuu agenciji Mina.

Kako je rekao, Crnogorska zajednica provincija Santa Fe osnovana je početkom 2017. godine i trenutno ima 25 članova.

“Odlučili smo da udruženje osnujemo u gradu Rosario, koji je jedan od tri najveća grada u Argentini i najveći u provinciji Santa Fe”, kazao je Petričević.

On je naveo da je imao priliku da se upozna i sprijatelji s nekoliko crnogorskih porodica iz različitih djelova provincija u Argentini.
“Naša provincija jedna je od najvećih i najgušće naseljenih u Argentini. Ima 3,5 miliona stanovnika, a posebna je po tome što su crnogorski potomci raštrkani od sjevera prema jugu, u različitim gradovima”, rekao je Petričević.

Kako je objasnio, na sastanku crnogorskog udruženja, koji je održan 2017. godine, okupili su više od 20 crnogorskih prezimena.

“Potomci crnogorskih iseljenika ne pričaju crnogorski jezik, ali dobro znaju svoje porijeklo i gdje su njihovi preci odrasli. Mislim da je Crna Gora, sa prirodnom lijepotama, privlačna mladima”, kazao je Petričević.

On je naveo da je dva puta bio u Crnoj Gori i da je srećan zbog toga što je njegova najmlađa ćerka Lucija imala priliku da studira Crnogorski jezik na Cetinju.

“Ja sam imao priliku da posjetim Crnu Goru dva puta. Tamo sam posjetio rodbinu, sa kojima sam stalno u kontaktu. Oni su me srdačno dočekali i naravno pomagali su mojoj ćerki kad je bila na studijama u Crnoj Gori”, kazao je Petričević.

On smatra da bi dijaspora trebalo više da ulaže u Crnu Goru.

“Iseljenici sigurno uvijek imaju na umu da investiraju u mjesto rođenja baka i djedova. Bilo bi dobro i za ljude da ulažu, jer je Crna Gora jedno od najpoželjnijih mjesta za investicije”, zaključio je Petričević.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

MITROVIĆ SA BRČVAKOM

Očekivanja su da će dijaspora i u narednom periodu, naročito kroz djelovanje Humanitarne fondacije “Dijaspora Crnoj Gori”, biti aktivno uključena u prikupljanje i transparentno usmjeravanje donacija ka ljudima u Crnoj Gori kojima je pomoć najpotrebnija, zaključeno je na sastanku direktora Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića i Hačka Brčvaka, poznatog filantropa koji živi i radi u Njemačkoj.

Mitrović se zahvalio Brčvaku na dosadašnjoj saradnji i na, kako je saopšteno, humanosti, društveno – korisnim aktivnostima i impozantnom broju donacija porodicama, pojednicima i institucijama kojima je podrška bila prijeko potrebna.

“Veliku zahvalnost gospodinu Brčvaku dugujemo i za iskazanu posvećenost i solidarnost u borbi protiv Kovida-19, a posebno na donacijama novca i sredstava u iznosu od više stotina hiljada eura, koje su značajno doprinijele da crnogorske nadležne institucije na adekvatan i pravovremen način odgovore ovom globalnom javnozdravstvenom izazovu”, kazao je Mitrović.

Govoreći o modalitetima jačanja saradnje, Brčvak je predložio intenzivnije uključivanje Uprave za dijasporu na polju ulaganja dijaspore u projekte u Crnoj Gori, uz uvjerenje da će Uprava imati vodeću ulogu u koordinaciji svih aktivnosti na poboljšanju neophodnih uslova u ovoj sferi djelovanja.

“U dijelu privrednog partnerstva, očekivanja dijaspore su da se omogući lakši administrativni pristup iseljenicima, koji bi, uz subvencije u pogledu smanjenja biznis barijera, značajno investiciono uticao na ukupni ekonomski ambijent u Crnoj Gori”, piše u saopštenju.

Podsjećaju da je nagrada za individualni doprinos dijaspore „Iskra“ za 2019. godinu, koju dodjeljuje Fond za aktivno građanstvo (FAKT), u saradnji sa Upravom za dijasporu i Privrednom komorom Crne Gore dodijeljena Brčvaku.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

CRNOGORSKA PARTIJA

Crnogorska partija saopštila je da je u opštinama Vrbas i Mali Idjoš na djelu diskriminacija crnogorske zajednice i pokušaj kreiranja “identitetskog inžinjeringa”, za šta je optužila Srpsku naprednu stranku (SNS).

“U tim opštinama u posljednje četiri godine politički komesar SNS-a i siva eminencija je izvjesni Zoran Martinović, koji u opštini Vrbas ne dozvoljava da skupštinska većina (SNS i SPS) izglasa odluku o uvođenju crnogorskog jezika u službenu upotrebu, iako su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi”, navela je Crnogorska partija u saopštenju za javnost.

Dodali su da je ista osoba u opštini Mali Iđoš isključila Crnogorsku partiju iz skupštinske većine.

“Direktni je tvorac sadašnjeg saziva Nacionalnog savjeta Crnogoraca, sa sjedištem u Vrbasu, koji personalno, programski i u identitetskom smislu predstavlja ‘guju u njedrima’ crnogorske zajednice u Srbiji sa ciljem da je transformiše u svoju suprotnost”, navodi se u saopštenju.

Dodali su da Martinović stoji i iza odluke opštine Mali Iđoš koja je odredila ponižavajući iznos za sufinansiranje jedinog dječjeg Crnogorskog kulturno-prosvjetnog društva u Srbiji i tako dovela u pitanje opstanak i funkcionisanje jedinog Crnogorskog kulturnog centra u Srbiji.

Crnogorska partija pozvala je pripadnike crnogorske zajednice da izađu na izbore 21. juna i glasaju za koaliciju Vojvođanski front na opštinskim i pokrajinskim izborima i koaliciju Ujedinjena demokratska Srbija na izborima za republički parlament.

Crnogorska partija je članica koalicije Vojvođanski front, koji predvodi Liga socijaldemokata Vojvodine i koju čini više građanskih, socijaldemokratskih i manjinskih partija.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

CRNOGORSKI POKRET

Crnogorski pokret podsjeća na doprinos koji su mnogi crnogorski iseljenici dali za obnovu nezavisnosti Crne Gore. Posebno ukazuju na doprinos udruženja “Cetinje” iz Mičigena i čestitaju im 22 godine rada.

Iz Crnogorskog pokreta podsjećaju da je inicijator osnivanja udruženja bio Mirsad Jahović, iseljenik iz Bara.

“Pored brojnih aktivnosti na okupljanju crnogorskih iseljenika u Americi, udruženje ‘Cetinje’, pod predsjedavanjem Jahovića, dalo je ogroman doprinos predreferenduskim aktivnostima i organizacijom i finansijskom potporom omogućilo mnogim iseljenicima da mogu glasati za suverenost svoje otadžbine na samom referendumu za obnovu državnosti Crne Gore 21. maja 2006”, kazali su iz Crnogorskog pokreta.

Udruženje je, kako dodaju, sve vrijeme svog postojanja radilo na podsticanju patriotskih osjećanja crnogorskog iseljeništva, ostvarivalo plodnu saradnju sa mnogim udruženjima i organizacijama.

“Između ostalog sa Kulturnim centrom ‘Rumija’, asocijacijama koje je vodio Blažo Sredanović, Tomo Đonaj, Ljubo Dabović, Vojo Vuksanović i mnogim drugim”, navodi se u saopštenju.

Ističu da ne mogu zaboraviti ni značajna finansijska sredstva koja je udruženje doniralo Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, na čemu su im, kako su kazali, neizmjerno zahvalni.

“Crnogorski pokret, kao patriotska crnogorska organizacija, osjeća dužnost da podsjeti sve da se ne zaboravi doprinos koji su mnogi naši iseljenici dali za obnovu nezavisnosti Crne Gore, posebno ne doprinos udruženja “Cetinje” iz Mičigena na njegov jubilej, 22. godine od osnivanja”, navodi se u saopštenju.

Čestitaju im jubilej 22 godine postojanja.

“Uz želje da ga obilježite na dostojan način, onako kako zaslužuju sve protekle godine vašeg zajedničkog djelovanja na objedinjavanju crnogorskih iseljenika i na dobrobit vaše i naše otadžbine. Ubijeđeni da ćete i dalje svojim uspješnim radom dati doprinos zajednici u Americi, crnogorskoj državi, crnogorskim institucijama i pojedincima, želimo Vam još mnogo jubileja! Da je vječna Crna Gora!”, kazali su iz Crnogorskog pokreta.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PORUKA BRČVAKA

Dijaspora je spremna da ulaže u Crnu Goru i doživljava je kao svoju majku, kazao je humanista Hajriz Brčvak, navodeći da se situacija u državi i odnos prema iseljenicima značajno popravljaju posljednjih godina.

On je u intervjuu agenciji Mina rekao da bi dijaspora još više ulagala odnosi moraju biti otvoreniji, sa više razgovora i komunikacije.

“Možda treba i više posvetiti pažnju tim ljudima i to treba da bude konstantno. Kao što mi iz dijaspore želimo da dođemo u Crnu Goru i smatramo je kao svog roditelja, majčinskim domom, tako i roditelj mora gledati svoju djecu. Možda bi država mogla još više da se okrene dijaspori, da ti ljudi dobiju još više sigurnosti, iako se to popravlja i ide u dobrom smjeru. Posljednjih godina je to napredovalo, ali može još bolje“, rekao je Brčvak.

Humanista i veliki donator istakao je da je svjestan da se to ne može promijeniti za godinu, navodeći da je to dug proces.

“Da bi se neke stvari popravile moramo svi da radimo, ali ide to u dobrom smjeru. Svakako da i naša matica, majka i domovina, treba više da povede računa o svakom svom građaninu. Kako je rekao naš premijer svaki građanin je bitan, nema Crna Gora nijednog građanina viška da bi mogla rizikovati da odustane od nje”, kazao je Brčvak.

Govoreći o svojoj državi i šta prvo pomisli kada se kaže Crna Gora, Brčvak je kazao da je to riječ koja ga povezuje sa familijom, sa nečim što je direktno vezano za njega.

“Čim se pomene Crna Gora osjećam dio familije, sve ono što je uvijek uz mene. Crna Gora je sastavni dio mene koji nikada neću odvojiti, kao i svoje roditelje i svoju familiju. To je za mene samo tako. Za mene je Crna Gora porodica, neodvojivi dio mene, koji se mora voljeti, paziti, čuvati, kao prema svemu što volimo“, rekao je Brčvak.

ODLUKOM VOJVOĐANSKIH VLASTI

Voljom čelnih ljudi opštine Mali Iđoš ugrožen je opstanak jedinog Crnogorskog kulturnog centra u Srbiji, u kojem djeluje Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo “Princeza Ksenija” i radi Crnogorska biblioteka i čitaonica u Lovćencu, saopštili su iz te organizacije.

Naime, kako objašnjavaju, bez obrazloženja Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo “Princeza Ksenija” je izopšteno iz sufinansiranja iz budžeta opštine koji je namijenjen za kulturu za 2020. godinu. Na više upućenih zvaničnih zahtjeva za obrazloženje ovakve odluke, od početka godine do danas, opština nije odgovorila.

Crnogorski kulturni centar, kako ističu, je u simboličnoj ravni nukleus crnogorskog nacionalnog identiteta, odanosti i ljubavi crnogorskih iseljenika u Srbiji prema svojoj postojbini Crnoj Gori.

“Kao jedino kulturno prosvjetno društvo crnogorske nacionalne zajednice u višenacionalnoj opštini Mali Iđoš, na čijoj teritoriji je u službenoj upotrebi crnogorski jezik, CKPD ‘Princeza Ksenija’ će pravnu pomoć zatražiti od institucija za zaštitu od diskriminacije i zaštitu ljudskih i manjinskih prava, a podršku za nastavak svojih programskih aktivnosti od institucija kulture iz Srbije i Crne Gore. Funkcioneri lokalne samouprave koji sprovode diskriminaciju djece na osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti, bez obzira iz koje političke opcije dolaze, zaslužuju javnu osudu, a nikako povjerenje građana”, poručuili su iz CKPD “Princeza Ksenija”.

Kako podsjećaju u saopštenju, CKPD ‘Princeza Ksenija’ je jedinstvena organizacija u crnogorskom iseljeništvu u Srbiji koja je svoje aktivnosti isključivo bazirala na radu sa djecom školskog uzrasta u cilju očuvanja i prezentovanja crnogorske tradicionalne i savremene kulture. U proteklih 10 godina u aktivnosti društva je učestvovalo više od 200 djece, sa kojima su radili prosvjetni radnici iz crnogorske zajednice.

U društvu je organizovana folklorna grupa, dramsko recitatorski studio, Likovna radionica i pjevačka grupa.

CKPD ‘Princeza Ksenija’ je organizator tradicionalne Pokrajinske smotre recitatora na crnogorskom jeziku učenika osnovnih i srednjih škola sa teritorije AP Vojvodine.

Društvo djeluje u sklopu jedinog Crnogorskog kulturnog centra u Srbiji u čijem prostoru je smještena i Crnogorska biblioteka i čitaonica, jedinstvena institucija crnogorske kulture u dijaspori sa knjižnim fondom od 10.000 naslova”, objašnjavaju u CKPD.