ASOCIJACIJA DIJASPORE

Asocijacija dijaspore bila je na raspolaganju 24 sata dnevno svim iseljenicima, ali i građanima Crne Gore, koji su se u vrijeme pandemije virusa korona našli van granica Crne Gore, kazala je predsjednica Asocijacije Vera Kirović. Ona je naglasila da se za vrijeme pandemije u državu besplatnim letom vratilo više od 16.000 građana, čime se ne mogu pohvaliti ni razvijenije ekonomije.

Posebno je istakla profesionalnu  saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i Generalnim direktoratom za konzularne poslove i dijasporu i svim crnogorskim Diplomatsko konzularnim predstavništvima u zemljama prijema naše dijaspore.

“Moram naglasiti da se organizovanim povratkom građana nacionalnim avioprevoznikom, koji je bio besplatan ne mogu pohvaliti ni Vlade mnogo razvijenijih ekonomija. Na taj način u Crnu Goru vratilo se više od 16.000 građana”, dodala je Kirović.

Kirović podsjeća da crnogorska dijaspora je samo teritorijalno odvojena od matične države.

„Ne prvi put su se samoorganizovali i od samog početka pandemije u Crnoj Gori su počele da pristižu njihove donacije, ne samo finansijska sredstva, nego i materijalna pomoć u vidu medicinske opreme, maski , rukavica, raspiratora itd. Sve koji su nas kontaktirali tim povodom smo upućivali na NKT i da uplate vrše na otvoreni žiro račun”, dodaje ona.

Na sajtu Uprave za dijasporu postoji evidencija udruženja koja su donirala.

“Ali mislim da ta evidencija nije potpuna jer puno iseljenika  je vršilo uplatu direktno na otvoreni  žiro-račun, sa iskazanom zeljom da ostanu anonimni“, naglašava Kirović.

Ona je kazala da je iz zahvalnosti prema svim humanim ljudima iz crnogorske dijaspore pokrenut projekat “Srce crnogorsko kuca po svim kontinentima”.

„Odavno se bavim i humanitarnim radom, pa sam na početku tih aktivnosti čula jednu staru izreku, koju sam zapamtila i primjenjivala u radu, a ona glasi “Sevap  je ono dobročinstvo koje uradiš , a ostaneš nepoznat” . Kad se svakog dana susrećete sa ljudima iskrenim patriotama Crne Gore , koji u svakoj prilici žele da daju dio sebe svojoj maticnoj drzavi, kad su prvi i u materijalnim davanjima , kad to rade iz srca i ne žele  od Crne Gore nikakvu zahvalnost za to, ljudski je bilo svima njima se na poseban način zahvaliti “, ističe predsjednica Asocijecije dijaspore Crne Gore.

U “Srcu crnogorskom” objavljeno je 58 fotografija iz 22 države prijema crnogorske dijaspore.

“Iz poštovanja prema tim državama tuđim, a opet njihovim, u kojima su stekli pravo na drugi jezik, kulturu, običaje, Asocijacija dijaspore je s velikim pijetetom u obradi tih fotografija istakla njihove zastave uz simboliku i podsjećanje da je crnogorski narod uvijek volio svoje, a poštovao tuđe “, poručuje Kirović.

Kirović navodi da je cilj projekta “Srce crnogorsko”, da crnogorska javnost sazna da iza naših granica u 22 države po svim kontinentima postoji crnogorska dijaspora koja promoviše Crnu Goru, koja daje bezrezervnu podršku Vladi Crne Gore da sačuva mir, suverenitet i teritorijalni integritet države uz poštovanje i primjenu vladavine prava  i zakona izglasanih u Skupštini.

“Ne govorim samo o 58 crnogorskih patriota koji su na ovim fotografijama , jer je nemoguće i tehnički kroz fotografije obraditi sve one čije srce kuca za Crnu Goru, a koji nijesu dozvolili da ih zarad sitnih interesa svrstavaju u podobne ili nepodobne retrogradnim politikama sa ovih prostora I komšijskih pretenzija, koji iz nekih razloga nijesu u “prvim redovima” povlašćenih , odabranih I ispromovisanih u Crnoj Gori, iako njihove zasluge za promociju  Crne Gore nijesu ništa manje od ovih navedenih”, kaže Kirović.

“Želja nam je bila da upravo “Srce crnogorsko”  svima nama i u Crnoj Gori i u crnogorskoj dijaspori bude putokaz za dalje da možemo živjeti bez podjela nametnutih ili samoizabranih”, navela je ona.

Podsjetila je da je Asocijacija dijaspore radi i na promociji investicionih potencijala nađše zemlje. Taji je potpisnik sporazuma o saradnji sa Asocijacijom turskih biznismena i investitora u Crnoj Gori.

“Pandemija nas je omela da potpišemo Sporazum o saradnji sa privrednom Komorom Egejske regije iz Turske. U Turskoj naše članice su tri udruženja koja imaju  preko 2.500 članova ,vrlo uglednih privrednika u toj državi iI to je potencijal privredne saradnje dvije države. Sa njima   smo u svakodnevnoj komunikaciji i sa kojima ćemo nastaviti saradnju , čim to uslovi dozvole”, ističe Kirović.

Podsjetila je I da Asocijacija organizuje muzičku manifestaciju “Pjevamo ti Crna Goro“ , u kojoj je do sada bilo po 70 učesnika, pjevača i književnika iz dijaspore i najpoznatijih interpretatora crnogorske narodne muzike.

“Ovogodišnja manifestacija je trebalo  je da se održi 3. jula na Cetinju , ali je termin održavanja odgođen zbog pandemije”, dodala je ona.

Druga manifestacija je „Crnogorsko veče u dijaspori“ posvećeno istaknutim iseljenicima koji su dali nemjerljiv doprinos na promociji Crne Gore i njene saradnje sa njihovim zemljama prijema.

“Ove godine je bilo planirano Crnogorsko veče u Istanbulu , koje je  takođe odgođeno zbog pandemije”, navela je ona.

Dodala je da je potpisano i pet projekata iz kojih će određeni gradovi u Crnoj Gori dobiti donacije iz Evropskih fondova.

KIC CG U LUKSEMBURGU

Predsjednica Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu Fetija Kalač čestitala je svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti Ramazamski bajram.

“U ime Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu i svoje lično ime, svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori i širom svijeta, upućujem iskrene čestitke povodom ramazanskog Bajrama, sa željom da ga dočekate u zdravlju, sreći i blagostanju i provedete u duhu poštovanja, ljubavi i saosjećanja, okruženi vašim porodicama, prijateljima i komšijama”, navodi se u čestitki. 

POKLONI ZA OSNOVNU ŠKOLU

U Lovćencu su juče, povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, dodijeljeni pokloni osnovnoj školi “Vuk Karadžić”.

U prostorijama nacionalnog savjeta Crnogoraca u Lovćencu, direktoru osnovne škole “Vuk Karadžić” gospodinu Novaku Simoviću, predstavnici nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u Srbiji i Udruženje Crnogoraca Lovćenca Veselin Martinović, Dragan Martinović i Nikola Muhadinović, uručili su poklon u vidu računarske opreme – jedan laptop i jedan projektor, prenosi portal mojacrnagora.rs.

ČESTITKA

Svim građanima i građankama Crne Gore organizacija Crnogorski elektori Srbije čestitala je Dan nezavisnosti.

Obilježavajući 21. maj, kako navode, slavimo slobodu crnogorskog društva i države.

“U savremenoj istoriji Crne Gore nema datuma koji blista takvim sjajem i koji ima toliki značaj za sve one kojima je Crna Gora zanos i inspiracija. Toga dana demokratskim sredstvima ostvaren je san generacija Crnogoraca kojima je sloboda i borba za nezavisnost bila ljudski i politički ideal”, navode u saopštenju.

Građanima Srbije crnogorske nacionalnosti takođe upućuju čestitke, uz podsjećanje da je 21.maj i njihov praznik ustanovljen 2015. godine odlukom Nacionalnog savjeta crnogorske manjine u Srbiji i kao takav potvrđen od strane državnih organa Republike Srbije.

Crnogorski elektori Srbije pored 11 članova inicijativnog odbora, koji čine poznati i priznati članovi crnogorske zajednice u Srbiji, dobili su i podršku od 30 elektora, Crnogoraca, koji su učestvovali u izbornim procesima za prethodna dva saziva Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u republici Srbiji.

Iza svakog elektora stoji najmanje 50 potpisa Crnogoraca u Srbiji.

PODRŽAVAJU MJERE VLADE

Unija “USA Montenegro Global” saopštila je da održava sve mjere koje donosi Vlada Crne Gore u cilju pobjede nad korona virusom i zaštite crnogorskih građana.

To udruženje je, kako se navodi, najoštrije osudilo napad na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, odnosno pripadnike crnogorske policije od strane izgrednika kao i njihovih političkih vođe iz prosrpskih opozicionih partija.

Kršenje mjera države u cilju sprječavanja širenja virusa Covid 19 i iskazivanje potpune nebrige za ostale građane Crne Gore je anticivilizacijski gest vrijedan prezira. Skandiranje imena ratnih zločinaca iz potonjih ratova i Drugog svjetskog rata po ulicama crnogorskih gradova upućuju na neutaživu želju ekstremista da ponove paljevine i protjerivanja nesrpskog stanovništva nekada sa sjevera, a danas iz cijele Crne Gore. Posebno su danas na udaru tih ekstremista, Crnogorci. Ponovo se kleronacionalizam očituje u javnim istupima logističara ovih huliganskih uličnih divljanja koji predstavljaju dio crnogorske opozicije. Ponovo se proliva krv policajaca po crnogorskim gradovima”, saopštila je Unija CG USA Global.

Oni zatijevaju od Vlade i predsjednika Duška Markovića da spriječi dalju eskalaciju divljanja “pročetničkih falangi po Crnoj Gori i da zločinci budu hitnon privedeni pravdi”

“Mi Crnogorci koji smo stanovnici USA ne možemo da zamislimo da bi nešto ovako bilo moguće u našim državama prijema jer bi zatvori idmah bili napunjeni osudjenicima na duge zatvorske kazne, a skupovi ovakvog tipa zabranjeni”, stoji u saopštenju Unije CG USA Global.

POVEZIVANJE ISELJENIKA

Unija CG USA Global je pokrenula inicijativu buduće saradnje sa reprezentativnim udruženjima Crnogoraca u Evropi i u tom dijelu ostvarena je komunikacija sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske (NZCH).

Kako saopštavaju u Uniji, njihovi predstavnici kontaktirali su predsjednika NZCH, Danila Ivezića koji je prihvatio inicijativu i istakao značaj i potrebu međusobne saradnje crnogorskih iseljeničkih udruženja i pokazao spremnost za saradnju u budućim projektima iz oblasti kulture i očuvanja nacionalnog identiteta Crnogoraca ma gdje oni živjeli.

Saradnja sa drugim udruženjima Crnogoraca u dijaspori, kako su istakli predsjednik Unije Edin Hot i predsjednik Upavnog odbora Mirsad Jahović, je dio novousvojenog plana projekata za perod od naredne dvije godine.

“Uniju CG USA Global čini pet crnogorskih nacionalnih udruženja okupljenih oko jednog od najstarijih američkih crnogorskih udruženja “Cetinje”, iz Mičigena, koje je osnovano davne 1998. godine. Ovo udruženje je uvijek bilo inicijator i pokretač projekata i akcija u cilju očuvanja nacionalnog identiteta Crnogorasa u USA, a posebno je istaknuto po humanitarnim aktivnostima prema Crnoj Gori i njenim građanima. Prepoznato je i po velikoj materijalnoj podršci u organizovanju referenduma za nezavisnost Crne Gore”, ističu u ovoj Uniji.

Kako dodaju, NZCH kao krovnu organizaciju čini apsolutna većina iseljeničkih udruženja Crnogoraca u Hrvatskoj: Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeke, Zajednica Crnogoraca Splita, Zajednica Crnogoraca Pule, Udruženje Crnogoraca “Obod” Karlovac i prijatelja Crne Gore, Društvo Crnogoraca i prijatelja “Onogošt” Rovinj, Društvo Crnogoraca i prijatelja Osječko-baranjske županije Osijek, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crene Gore “Bujština” Umag, Zajednica Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije. U realizaciji svih programskih aktivnosti učestvuje i Društvo perojskih Crnogoraca “Peroj 1657” .

DONACIJA DIJASPORE IZ SAD

Na incijativu organizacija koje djeluju u SAD, BSCG iz Njujorka i 21. maja, pokrenuta je akcija pomoći najugroženijim stanovnicima Cetinja, vrijedna oko 1.200 dolara.

Novčana pomoć od 1.200 dolara je poslata marketu Martex d.o.o. Cetinje gdje će biti podijeljeni paketi sa najpotrebnijim namirnicama.

Cetinjanima će biti podijeljeno 35 paketa po 30 eura.

Paketi će biti urućeni 9. maja Dana pobjede nad fašizmom.

“Poštivani Cetinjani vi nikada nećete biti zaboravljeni od nas vi ste uvijek bili za pravednu nezavisnu Crnu Goru ravropravinih svih građana. Vi ste uvijek stali na piramidu antifašizma protiv zla koje nas još vreba. Želim vam srećan Dan pobjede”, stoji u poruci predsjednika tih organizacija Esad Rastodera i Zaina Derviševića.

Zahvaljuju se na saradnji i Mariji Bracanović.

ASOCIJACIJA DIJASPORE

Kao i uvijek do sada kada je podrška Crnoj Gori bila potrebna, dijaspora Crne Gore i njihovi prijatelji iz zemalja prijema pokazali su solidarnost i prijateljstvo.

Posebno nekog isticati zbog učinjenog humanog djela ili poslate donacije ne bi bilo korektno, jer je nemoguće svima se pojedinačno zahvaliti, zato je Asocijacija dijaspore Crne Gore odlučila da zahvalnost iskaže svim humanim ljudima iz dijaspore i njihovim prijateljima iz država prijema, ali i tim državama kroz projekat “Crnogorsko srce kuca po svim kontinentima”.

“Nije nam bilo teško obuhvatiti skoro sve zemlje prijema crnogorske dijaspore, jer sarađujemo sa 80 odsto aktivnih iseljeničkih i udruženja dijaspore na svim kontinentima. “U srcu crnogorskom” objavili smo 58 fotografija iz 22 države prijema dijaspore Crne Gore i to iz Danske, Njemačke, Australije, Italije, Srbije, SAD, Švajcarske, Argentine, Norveške, Švedske, Turske, Urugvaja, Kanade, Luksemburga, Belgije, Paragvaja, Slovenije, Češke, Makedonije, Hrvatske, Francuske i Brazila u kojima crnogorska dijaspora s ponosom ističe crnogorsku zastavu, kao simbol svoje veze sa svojom matičnom zemljom”, kazala je Pobjedi predsjednica Asocijacije dijaspore Crne Gore Vera Kirović.

Ističe da upravo u ovim danima pandemije korona virusa vidi se kolika je veza naših iseljenika sa maticom, koliki je njihov patriotski aktivizam kojim grade mostove prijateljstva između Crne Gore i država njihovog prijema.

“Iz poštovanja prema tim državama tuđim, a opet njihovim u kojima su stekli pravo na drugi jezik, drugu kulturu, druge običaje Asocijacija dijaspore je s velikim pijetetom u obradi tih fotografija istakla zastave njihovih država prijema uz simboliku i podsjećanje da je crnogorski narod uvijek volio svoje, a poštovao tuđe”, kazala je Kirović.

“Srce crnogorsko, objašnjava ona, ima cilj da crnogorsku javnost podśeti da tamo iza granica naše države, a po svim kontinentima postoji crnogorska dijaspora koja se ne dijeli ni po vjeri, ni po naciji i političkoj pripadnosti i koja ispred sebe vidi i priznaje jedinu svoju svetinju”, njihovu i našu Crnu Goru.

“Ne govorim samo o 58 crnogorskih patriota koji su na ovim fotografijama, jer je nemoguće i tehnički kroz fotografije obraditi sve one čije srce kuca za Crnu Goru. Crnogorska javnost mora da zna da tamo iza naših granica postoji i živi crnogorska dijaspora, koja ne dozvoljava da ih zarad sitnih interesa svrstavaju u podobne ili nepodobne retrogradnim politikama i komšijskim pretenzijama, koje su, nadam se, ostala u vremenima iza nas”, ističe Kirović.

Dodaje da ti iseljenici “ne traže dnevnice, putne troškove da bi promovisali svoju Crnu Goru”.

“Oni traže poštovanje svoje emocije prema Crnoj Gori koju žele da vide u društvu visoko razvijenih zemalja i sve svoje kapacitete stavljaju na raspolaganje svojoj matičnoj državi”, kazala je Kirović.

Podrška

Od crnogorske dijaspore, kategorična je naša sagovornica, mnogi mogu da uče kako se voli Crna Gora, njena tradicija, istorija, kultura, državni simboli i institucije sistema.

“Oni kažu: “Nije lako biti stranac u tuđoj državi, ako nećeš da poštuješ državu prijema i narod sa kojim živiš. Ova država nas je prihvatila i bezrezervno smo joj zahvalni, ali u našim grudima zauvijek kuca srce crnogorsko”. Neka nam ove njihove riječi budu putokaz za dalje da možemo živjeti bez podjela nametnutih ili samoizabranih da sa ponosom ističemo Crnu Goru i njene državne simbole, jer Crna Gora je dom svih nas”, poručuje Kirović.

NVO Asocijacija dijaspore Crne Gore daje podršku Vladi Crne Gore i Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti, a mjere koje je naša zemlja preduzela, ističe Kirović, pokazale su se blagovremene i vrlo uspješne.

“Najbolji pokazatelji su odnos oboljelih – umrlih – izliječenih i činjenice da je u ovom momentu epidemija u Crnoj Gori praktično ugušena”,dodaje ona.

Organizovanje povratka naših državljana za svaku pohvalu

Vera Kirović ističe da je izuzetan potez Vlade bio formiranje Operativnog štaba za organizovanje povratka crnogorskih državljana iz inostranstva.

“Pomogli su svim građanima koji su se prijavili za povratak u Crnu Goru, organizujući njihov dolazak na razne načine, uključujući i vanredne letove sa različitih svjetskih destinacija. To je u odnosu na mnogo jače ekonomije rijetkost i za svaku pohvalu”, naglasila je Kirović.

Posebno je istakla ulogu Ministartsva vanjskih poslova – Generalnog direktorata za konzularne poslove i dijasporu, naglašavajući da je prvi čovjek ovog direktorata Branislav Karadžić sa svojim timom 24 sata bio na raspolaganju našim građanima.

“Bili su dostupni za više od 10.000 crnogorskih državljana koji su se zadesili van teritorije Crne Gore i olakšali im i omogućili povratak doma”, kaže Kirović.

UDRUŽENJE CRNOGORACA U ALBINIJI

Zajednica Crnogoraca u Republici Albaniji (ZCGAS) danas slavi drugu godinu od formiranja. Predsjednik udruženja Marinko Ćulafić istakao je da je udruženje iako relativno novo, uspjelo da ostvari svoj program. Nadaju se da će i ubuduće nastaviti sa svojim aktivnostima kako bi ostvarili svoj glavni cilj – promovisanje crnogorskih vrijednosti u Albaniji i da budu most saradnje između naroda Crne Gore i Albanije.

“Iako smo relativno novo udruženje, ipak smo uspjeli da ostvarimo naš program, i nadamo se da ćemo i ubuduće nastaviti sa našim aktivnostima kako bi ostvarili naš glavni cilj, a to je promovisanje crnogorskih vrijedosti kod naših ljudi u Albaniji i da se prepoznamo kao most saradnje između dva naroda Albanije i Crne Gore”, kazao je Ćulafić na Fejsbuku.

Posebnu zahvalnost Ćulafić je uputio inicijatorima stvaranja ZCGA “(Milka Jojić, Ruzhica Rashoviq, Viktor Jojić, Ibrahim Gjombalaj, Fatma Hushi Kallogjerovic, Diana Šoškić, Romina Radonshiqi Radončić…).

Zahvalnost na podršci Ćulafić je uputio Matici crnogorskoj i njihovim predstavnicima za Makedoniju i Albaniju Miroljubu Orlandiću i Blagoju Mirela Zlatičaninu, Upravi za dijasporu Crne Gore kao i crnogorskoj ambasadi u Tirani.

Zahvalnost su uputili, kako su kazali, i svim ljudima dobre volje, a posebno članovima ZCGA.

PEROVIĆ

Položaj crnogorske manjine u Srbiji nije dobar, a netrpeljivost prema Crnogorcima je, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu, počela dobijati patološke razmjere nesputane mržnje, smatra predsjednik Savjeta za saradnju sa iseljenicima Milenko Perović.

On je agenciji Mina kazao da je od osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, 1988. godine, počela u Srbiji sticati pravo građanstva netrpeljivost prema Crnoj Gori i Crnogorcima.

„Od tih reaktivnih osjećanja, s ozbiljnim političkim implikcijama, nijesu bili izuzeti ni Crnogorci koji žive u Srbiji“, rekao je Perović.

Kako je naveo, nosioci te netrpeljivosti bile su oficijelne vlasti Srbiji, bez izuzetka u proteklih 30 godina, kao i opozicione političke grupacije s rijetkim izuzecima.

„U netrpeljivosti prema Crnogorcima s ovim političkim „ešalonom“ nadmetali su se najprominentniji intelektualci u najznačajnijim srpskim naučnim, umjetničkim, obrazovnim i drugim institucijama, vrh Srpske pravoslavne crkve, kao i jedan dio građanstva“, kazao je Perović.

Prema njegovim riječima, to je imalo za posljedicu da se od vremena kad je bačena opšta stigma na Crnogorce, petostruko manje ljudi u Srbiji danas nacionalno izjašnjava kao Crnogorci.

Na pitanje koliko je položaj crnogorske manjine u Srbiji pogoršan od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, on je odgovorio da je to bio „samo još jedan zgodni povod da sve pomenute javne strukture države Srbije još više učvrste i u vlastitim očima opravdaju netrpeljivost prema Crnogorcima“.

„Koja je počela dobivati patološke razmjere nesputane mržnje“, dodao je Perović.

Upitan kakav je odnos državnog vrha Srbije prema Crnogorcima koji žive u toj državi, on je odgovorio da je država Srbija, na posljednjim izborima za Crnogorski nacionalni savjet, uspjela da dobije i stavi pod svoju kontrolu „one Crnogorce koje jedino može podnijeti“.

„To su Crnogorci koji će se nacionalno deklarisati kao Srbi, koji apsolutno ništa pozitivno neće raditi na ostvarivanju kolektivnih prava Crnogoraca i Srbiji i koji će javno istupati protiv svega onoga što Crnu Goru kao državu učvršćuje u političkom, duhovnom, kulturnom, vjerskom i jezičkom smislu“, precizirao je Perović.

Kako je naveo, za visoke državne dužnosnike Srbije, svi ostali Crnogorci i crnogorska udruženja koja djeluju u Srbiji su nešto što se jedva podnijeti može.

Odgovarajući na pitanje da li može uporediti položaj crnogorske i ostalih manjina u Srbiji, on je rekao da je u prirodi svakog nacionalizma da ne podnosi postojanje drugih nacija.

Prema riječima Perovića, generalna tendencija velikosrpskog nacionalizma je da u Srbiji bude što manje pripadnika svih drugih nacionalnih zajednica.

„Dobrica Ćosić je svejevremeno tu nacionalističku žudnju programski uobličio, s uvjerenjem da će srpska država biti sređenija, bolja i jača ako u njoj nema mnogo ili nema uopšte pripadnika drugih nacionalnih zajednica“, rekao je Perović.

Na ostvarenju te žudnje se, kako je naveo, svojski radilo u posljednjih 30 godina. „Devedesetih godina prošloga vijeka, oko 35 odsto stanovništa Srbije nijesu bili Srbi, a danas je ta brojka pala ispod 20 procenata“.

Perović je kazao da su sve nacionalne zajednice u Srbiji trpjele, i još trpe, od realizacije te Ćosićeve „doktrine“.

„Pošto se Crnogorci smatraju Srbima najbliskijim narodom, njihova trpnja je srazmjerno veća“, istakao je on.

Upitan kakve odnose Crne Gore i Srbije očekuje u narednom periodu, imajući u vidu tenzije prije pojave koronavirusa, a povremeno i tokom epidemije, Perović je odgovorio da je za srpske političke pozicione i opozicione „elite“, većinu intelektualaca, vrh SPC, kao i za dio građanstva, nepodnošljivo postojanje samostalne države Crne Gore.

„Osjećanje nepodnošljivosti, koliko god da je to iracionalno i suludo, ključna je determinanta koja određuje kako će se oficijelna Srbija odnositi prema Crnoj Gori. Ako kažem da u post-koronalnoj epohi to osjećanje neće nestati ni prestati da bude rečenom determinantom, sve što je bitno rekao sam o budućim odnosima Crne Gore i Srbije“, zaključio je Perović.